Najvišu prosječnu mjesečnu plaću u 2022. imali su kontrolori leta, u visini od 3.084 eura, potom direktori IT poslova, 3.022 eura te regionalni direktori 2.717 eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili tekstilni tehničari i šivači, analiza je portala MojPosao objavljena u četvrtak.

novi ministar

Imovinska kartica Branka Bačića: Plaća oko 20.000 kuna, 29 nekretnina, štednju u eurima…

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2022. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 998 eura, što je pet posto više nego prethodne godine.

No, unatoč tom porastu, i dalje gotovo dvije trećine građana ima plaću manju od 1.000 eura, istaknuto je.

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 123 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 78 posto više od prosjeka, informacijskih tehnologija, za 38 posto te telekomunikacija, za 17 posto.

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici, 38 posto ispod prosjeka, radnici u pomoćnim zanimanjima 35 posto, te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 30 posto ispod prosječne.

Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću lani su imali kontrolori leta, 3.084 eura, direktori IT poslova, 3.022 eura, te regionalni direktori, 2.717 eura.

S druge strane, najpotplaćeniji radnici su bili tekstilni tehničari, s prosječnom mjesečnom plaćom od 577 eura, pa šivači s 579 eura, frizeri s 594 eura te zaštitari sa 615 eura.

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu osam posto više od prosjeka

Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile osam posto više od prosjeka te su u prosjeku iznosile 1.082 eura. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su bila četiri posto niža od prosjeka, 954 eura, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu su se kretale oko 941 eura, što je šest posto ispod prosjeka, dok je mjesečna zarada zaposlenika u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosila 929 eura, što je sedam posto ispod prosjeka.

Najniže plaće, za 20 posto ispod prosjeka, bile su u Virovitičko-podravskoj, a za po 17 posto u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji.

S druge strane, najviša prosječna plaća lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 1.110 eura, što je 11 posto iznad prosjeka.

Očekivano, piše portal MojPosao, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako su radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imali u prosjeku 63 posto višu plaću od prosječne. Osobe pak s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17 posto višu plaću od prosječne, 1.167 eura, a 37 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 851 euro.

Istraživanje je pokazalo i kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 815 eura, što je 18 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 897 eura, deset posto ispod prosjeka.

Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 989 eura dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade. Tako, prosječna plaća onih koji iza sebe imaju deset godina radnog staža iznosi 1.113 eura, što je 11 posto iznad prosjeka.

Određene beneficije od poslodavca dobiva 78 posto radnika

Broj zaposlenih ispitanika kojima, pored plaće, poslodavac daje određene beneficije je lani blago porastao u odnosu na godinu prije – na 78 posto u 2022. u odnosu na 77 posto u 2021.

Najčešća beneficija radnika u Hrvatskoj je naknada za putne troškove i javni prijevoz, a potom slijede mobitel za osobnu upotrebu i topli obrok, pri čemu je potonja beneficija, na koju ima pravo 22 posto radnika, ujedno i najviše porasla u odnosu na prošlu godinu.

Poslodavci radnicima najrjeđe pokrivaju troškove kulturnih i/ili sportskih aktivnosti (jedan posto) te privatnog mirovinskog osiguranja (dva posto), izvijestili su s portala MojPosao.