Kreditna aktivnost malog i srednjeg poduzetništva ove je godine sasvim zadovoljavajuća, ističu najveće domaće banke, unatoč prvim naznakama kako u tom segmentu dolazi do značajnog usporavanja. Statistika Hrvatske narodne banke (HNB) za srpanj pokazuje kako je srpnju kreditna aktivnost kod poduzeća bila prigušena te je nastavljeno usporavanje godišnje stope rasta kredita u tom sektoru sa 13,5% u lipnju na 10,8% u srpnju, na osnovi transakcija.
Krediti ipak – rastu
Tvrtkama je ukupno plasirano 14,4 milijardi eura što je za 28,5 milijuna eura ili svega 0,2% više na mjesečnoj razini. U središnjoj banci usporavanje godišnje stope rasta kredita poduzećima pojašnjavaju posljedicom učinka baznog razdoblja, odnosno vrlo snažnog rasta odobrenih kredita u istom razdoblju prethodne godine. “Naime, tijekom 2022. ubrzanje rasta plasmana kreditnih institucija poduzećima bilo je potaknuto od strane rasta kredita za obrtna sredstva uslijed potreba za financiranjem tekućeg poslovanja, dok je i potražnja za investicijskim kreditima bila snažna”, ističu iz HNB-a. U strukturi kredita poduzećima, u srpnju je kod kredita za obrtna sredstva zabilježen prvi pad na godišnjoj razini od veljače 2022., i to za 0,2% (-10,2 milijuna eura).
Istovremeno su krediti za investicije porasli za 336,9 milijuna eura u odnosu na srpanj prošle godine, a njihova godišnja stopa rasta nastavila je usporavati osmi mjesec zaredom, sa 9,4% u lipnju na 6,3% u srpnju. Unatoč ovim podacima, valja naglasiti kako je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prvom polugodištu ove godine odobrila preko 1400 kredita u iznosu većem od 550 milijuna eura, što je za 10 posto više nego u prvih šest mjeseci 2022. godine. “Po broju odobrenih kredita gotovo 70 posto se odnosi na investicijske kredite, a po iznosu udio investicijskih kredita iznosi 59 posto. Trend povećanja investicijskih kredita započeo je krajem 2022. te je nastavljen i u ovoj godini”, kažu iz HBOR-a.
Što se tiče komercijalnih zajmova, iz vodećih domaćih banaka tvrde, kad su u pitanju plasmani malim i srednjim poduzećima u drugom tromjesečju, kako razloga za brigu – nema. Tako iz najveće, Zagrebačke banke, ističu da u 2023. nisu zabilježili pad kreditiranja malih poduzetnika. “Naprotiv, volumen novoodobrenih kredita u ovom segmentu bilježi blagi rast u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Očekujemo da će se ovaj pozitivan trend nastaviti i na godišnjoj razini”, kažu u Zabi. Sličan odgovor dala je i Raiffeisen banka. “Nije došlo do smanjenja trenda kreditiranja u drugom tromjesečju ove godine. Naprotiv, naši poduzetnici su se u značajnoj mjeri pripremali za turističku sezonu, pa i zaduživanjem u banci”, kažu iz RBA.
Erste banka ipak primjećuje određene slabosti. “Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2023. iznosili su 7,5 milijardi eura, 5,9% više nego krajem 2022. Pritom novi krediti stanovništvu bilježe blagi rast, dok se u segmentu gospodarstva očekivano bilježi blagi pad novih kredita poduzećima. Očekujemo da će se sličan trend nastaviti do kraja godine”, poručuju iz Erstea. Takav rezultat tumače prvenstveno visokom razinom neizvjesnosti kojoj svjedočimo te rastućim kamatnim stopama.
Traži se novac za investicije
Iako su krediti poskupili rastom kamatnih stopa, iz banaka tvrde kako uvjeti njihova odobravanja poduzetnicima nisu zaoštreni. U Zabi napominju da se uvjeti odobravanja i dalje temelje na pažljivoj analizi kvalitete poslovanja poduzetnika i namjeni traženih kredita. Uvjeti prema poduzetnicima u RBA se definiraju individualno sa svakim zasebno, ovisno o vrsti, namjeni i ročnosti kredita, ali i o ukupnoj poslovnoj suradnji koju poduzeće ima s bankom, pojašnjavaju. U Erste banci kažu kako u posljednje vrijeme nisu uvodili promjene u tom segmentu, no nastavit će pratiti kretanja na tržištu i po potrebi ih uvoditi.
Ako je suditi po podacima iz Erstea, posebno ohrabruje što se ove godine mali poduzetnicima prvenstveno bankama obraćaju zbog financiranja investicija. Novi plasmani SME segmentu u prvih osam mjeseci ove godine iznosili su nešto manje od 345 milijuna eura, a mikro poduzetnicima oko 60 milijuna eura, kažu iz Erstea. “Gledajući strukturu novih plasmana u tom razdoblju, kod SME poduzetnika dominiraju investicijski krediti (64% ukupnih novih plasmana), dok kod mikro poduzetnika podjednaki udio zauzimaju investicijski krediti, krediti za trajna obrtna sredstva i krediti za financiranje tekućeg poslovanja”, tvrde u toj banci. U RBA kažu kako u ukupnom broju odobrenih plasmana prevladavaju krediti za obrtna sredstva, ali se potražnja za investicijskim kreditima nije smanjila.
U Zagrebačkoj banci ističu kako imaju širok spektar financijskih proizvoda namijenjeni MSP-ovima koji su razvijeni u suradnji s lokalnim i međunarodnim razvojnim bankama i institucijama. “Izdvajamo nekoliko financijskih instrumenata: HAMAG-BICRO ESIF pojedinačna jamstva za kredite poduzetnika za financiranje investicija ili radnog kapitala, HBOR-ove programe financiranja s mogućnošću subvencije kamatnih stopa prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kao i suradnju s pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te paket jamstava InvestEU, koji promiče ulaganja u održivost, inovacije, digitalizaciju, kulturu, kreativnost, obrazovanje i društvena ulaganja, a putem kojih Europski investicijski fond Banci izdaje jamstvo za kredit”, naglašavaju iz Zabe. Iz Privredne banke Zagreb nisu pristigli odgovori o trendovima kreditiranja poduzetnika u ovoj godini
