Turbulencije u američkom tehnološkom sektoru i brojni podijeljeni otkazi, a kojima svjedočimo i početkom ove godine, nisu se odrazili na domaći IT sektor – barem što se tiče tržišta rada. Dapače, broj je zaposlenih u djelatnosti informacija i komunikacija na kraju prošle godine 7,5 posto veći nego što je bio krajem 2022, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ukupno je ovaj sektor tako krajem prošle godine zapošljavao 59.163 ljudi. Koliko je industrija narasla najbolje dočarava usporedba broja ljudi koji su u njoj radili na kraju 2018 – nešto više od 34 tisuće ljudi. To znači da je broj radnika u pet godina narastao gotovo 73 posto.

Stimulans iz EU fondova

Hrvoje Josip Balen, član Uprave Sveučilišta Algebra te predsjednik HUP-ICT Udruge, kaže da je broj zaposlenih u ICT industriji još i veći jer mu treba pribrojiti i zaposlene u prerađivačkom sektoru. Točne podatke o ukupnom broju zaposlenih na kraju prošle godine još nemaju no računa da ih je više od 60 tisuća.

“Trend zaposlenih u djelatnosti ICT-a i dalje raste te ne pokazuje tendenciju pada”, kaže Balen. Napominje i da je bilo malog pada tijekom ljeta, a otkazi su se dijelili većinom u malim agencijskim, odnosno uslužnim IT tvrtkama. Situacija se ipak, brzo stabilizirala.Pa iako broj zaposlenih u ovom dinamičnom sektoru raste potražnja za IT stručnjacima ipak usporava. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tako pokazuju da je u 2023. broj traženih ICT stručnjaka 9 posto niži nego prethodne godine.

Iz Ericsson Nikola Tesla, jedne od vodećih ICT kompanija u Hrvatskoj, kažu da su, unatoč usporavanju dinamike na tržištu rada u usporedbi s 2022., kao i ostale kompanije, suočeni s izazovima pronalaska dovoljnog broja kvalitetnih ICT stručnjaka. Oni su tako u 2023. zaposlili više od 200 ICT stručnjaka, a najveći im je izazov, ističu, zapošljavanje iskusnih ICT stručnjaka, posebno softver developera s visoko razvijenim kompetencijama te iskustvom u složenim ICT projektima.

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Što se pak očekivanja u ovoj godini tiče predsjednik HUP-ICT Udruge smatra da će potražnja za radnicima u IT-u i ove godine rasti. “Situacija na tržištu sugerira da ćemo i ove godine imati rast zaposlenosti. Međutim, brzina rasta neće biti kao 2022. ili 2021. godine”, predviđa. Naravno, napominje, u predviđanjima treba voditi računa o situaciji na svjetskim tržištima. Ona su, barem što se SAD-a tiče, optimistična. Međutim, izazov bi mogla predstavljati situacija na tržištu EU-a, posebno onom Njemačke i Francuske. Doduše, niti to ne bi trebalo imati alarmantan utjecaj na domaću ICT industriju. Ona naime, većinu prihoda, oko 60 posto ostvaruje na domaćem tržištu, a u narednim bi godinama ovaj sektor, kao uostalom i svi ostali, kaže Balen, trebali dobiti znatan stimulans iz europskih fondova – što iz NPOO-a, programa Konkurentnost i kohezija te Integriranog teritorijalnog programa.

“Zahvaljujući ovim programima i novcu koji će nam biti na raspolaganju Hrvatska će sigurno biti u boljoj poziciji od nekih drugih država unutar Europe”, kaže Balen. No rast će ICT industrije, a tako i broja zaposlenih, uvelike ovisiti i o okruženju koje ćemo stvoriti, upozorava Balen. Naime, prema ciljevima koje smo si postavili u Strategiji digitalne Hrvatske ova bi industrija do 2032. trebala dostići udio od 13 posto u BDP-u, a broj zaposlenih povećati za dodatnih 50 tisuća ljudi.

“Moramo pronaći način kako privući dodatne investicije u Hrvatsku. Također, moramo poticati ulaganja. Sve bi ovo moglo otvoriti prostor većim investicijama, a posljedično i otvaranju većeg broja radnih mjesta”, ističe. No već je sada posve jasno da sva radna mjesta neće moći biti popunjena domaćom radnom snagom. Gruba računica o rastu broja zaposlenih u ICT sektoru u posljednjih pet godina govori da je broj radnika rastao za otprilike pet tisuća godišnje. Kada se zna da hrvatski obrazovni sustav godišnje proizvede oko 1100 ICT stručnjaka jasno je da se nedostatak popunjava stranim radnicima.Iz Ericsson NT ne odgovaraju zapošljavaju li i koliko stranih radnika, no napominju da su njihove slobodne pozicije otvorene za sve stručnjake, pa tako i one iz inozemstva.

“Prilikom zapošljavanja, vodimo se isključivo kriterijima znanja, iskustva i motivacije za rad na našim projektima”, kažu iz Ericsson NT. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova kažu da je od 2021., kada su tri zanimanja iz djelatnosti ICT-a stavljena na listu deficitarnih zanimanja, izdano 1500 dozvola za boravak i rad u ICT sektoru. Također, podaci MUP-a pokazuju da broj izdanih dozvola raste iz godine u godinu. Prije tri godine, 2021. izdano ih je 347, 2022. – 526, a prošle godine 627.

Složena procedura

Balen pak kaže da se potrebe još uvijek popunjavaju iz domaćeg “bazena” te da tvrtke izbjegavaju zapošljavanje stranaca zbog složene procedure. No brojke će uvoza, ako se nastavi trend rasta broja zaposlenih, neminovno i dalje rasti. A da bi strane radnike uspjeli ne samo privući, već i zadržati, kaže Balen, moramo biti konkurentniji.

“Bio bih najsretniji kada bi Hrvatska izabrala biti zemlja s najnižim poreznim opterećenjem rada visokokvalificiranih ljudi”, kaže Balen ističući da bi to privuklo ne samo strane radnike već bi potaknulo i otvaranje novih tvrtki u Hrvatskoj. No konkurentnija mora postati i industrija kako bi plaćama mogla parirati poslodavcima iz drugih zemalja. Iz Ericsson Nikola Tesle napominju, a ističe to i Balen, da moramo poticati izvrsnost i inovativnost u kreiranju visoko sofisticiranih proizvoda u ICT području, a što će osigurati veću profitabilnost poslovanja hrvatskih kompanija “koje onda mogu kroz ponudu konkurentnih primanja privući i zadržati najbolje ICT stručnjake”, kažu iz Ericsson NT, kompanije koja zapošljava 2800 ljudi, od kojih je 95 posto visokokvalificiranih. Dakle, da bi industrija bila privlačna radnicima mora prijeći iz uslužne u proizvodnu.