Virovitičko-podravska županija bazirala je svoje gospodarstvo na velikim prerađivačkim industrijama, a u novije vrijeme se sve više okreće jačem razvoju malog gospodarstva i poljoprivrede. Kakvo je trenutno stanje s poduzetništvom u Županiji, kakvi su učinci EU fondova te o decentralizaciji države razgovarali smo s županom Tomislavom Tolušićem.

Kako procjenjujete aktualnu gospodarsku situaciji u Virovitičko-podravskoj županiji?
Imajući u vidu porezna i razna skrivena opterećenja s kojima su suočeni poduzetnici, njihovu veličinu, a većinom su mikro i mali, pa time i umanjenu mogućnost nastupa na inozemnom tržištu, zadovoljan sam što su uopće uspjeli opstati, i to veći dio njih, u ovih sedam godina recesije. Veći poduzetnici našli su se pred izazovom prilagodbe poslovanja na inozemnom tržištu i tu je, nažalost, moralo biti rezova, ali vjerujem da će se s otvaranjem novih poslova situacija u tim tvrtkama vratiti u stanje prije recesije. Bilo je značajnih ulaganja određenog broja poduzetnika koji su koristeći usluge Razvojne agencije VIDRA povukli određeni dio novca iz europskih fondova. U tom smislu, osobito u poljoprivredi, zasad je najveći interes poljoprivrednika za povećanje konkurentnosti uz pomoć sredstava ruralnog razvoja. Na žalost, resorno ministarstvo se orijentiralo samo na velike poljoprivredne subjekte što je suprotno europskoj regulativi. Zadovoljan sam i time što smo ostvarili prve direktne strane investicije u županiji i očekujemo da će postojeći inozemni ulagači pokrenuti ostale te da ćemo u budućnosti imati znatno veći broj direktnih stranih ulaganja. Naravno, kad stranom investitoru kažete da do glavnih tržišta niste povezani auto cestom, pa čak ni do hrvatskog glavnog grada, pomalo ostaju zatečeni i tada im morate ponuditi druge prednosti, poput kvalitetne i školovane radne snage, jeftinijih uvjeta života u odnosu na druge razvijenije sredine, subvencije koje daju gradovi za pokretanje proizvodnje, itd. Na razvoju poduzetničke klime, županija radi godinama, građevinsku dozvolu izdajemo u jednom danu, pomažemo poduzetnicima korak po korak, povezujemo ih s lokalnim arhitektima i dobavljačima te smo im uz naše potporne institucije na raspolaganju cijelo vrijeme. Administrativne barijere postavila je državna birokracija i tu maksimalno pomažemo poduzetnicima i otvaramo im vrata državnih tijela.

Koji su najznačajniji gospodarski sektori u Županiji?
Prije svega to je prerađivačka industrija, drvno-prerađivačka i prehrambena koja se veže za prirodne resurse kroz poljoprivrednu proizvodnju. Prije četiri godine započeli smo u suradnji s našim poduzetnicima iz drvnog sektora, raditi na projektu Panonskog drvnog centra kompetencija kojeg smo prijavili na natječaj za financiranje iz europskih fondova, dobili potporu u iznosu gotovo 45 milijuna kuna, odnosno 98 posto bespovratnih sredstava Europske unije i sada je centar u izgradnji. Centar će biti okosnica razvoja malih i srednjih poduzetnika u drvno-prerađivačkoj industriji s uslugama izrade nultih serija proizvoda, nudeći usluge istraživanja i inovacija, dizajna i proizvodnje na suvremenim strojevima. Nismo se ograničili samo na područje županije, već je ovo prvi regionalni projekt na usluzi poduzetnicima iz cijele Hrvatske, a ciljamo i na poduzetnike Mađarske, Srbije i BiH. Za prehrambenu i ostale grane industrije imamo gotov projekt Tehnološko-inovacijskog centra koje će biti prilagođen njihovim potrebama i potrebama poljoprivrednih proizvođača. Velik udio u poljoprivrednoj proizvodnji čini proizvodnja duhana te smo u suradnji s lokalnim prerađivačima duhana i samim proizvođačima pronašli način povećanja njihove konkurentnosti, koristeći inovativne sušare i solarnu energiju. Tu moram istaknuti i ulogu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je odmah prepoznao našu ideju te podržao ovaj jedinstveni pilot projekt u županiji. Poljoprivredu želimo preusmjeriti na onu profitabilniju i radno intenzivniju (voće i povrće) te u tom smislu razvijamo najveću mrežu navodnjavanja u Hrvatskoj. U plasteničkoj proizvodnji itekako vidimo budućnost naše poljoprivrede i tu stojimo na raspolaganju poljoprivrednicima kroz Razvojnu agenciju VIDRA koja im je pomoć u pripremi, ali i provedbi projekata iz ruralnog razvoja. Naravno, ne smijem zanemariti ni daljnju mogućnost razvoja ruralnog turizma, posebno onog lovnog i biciklističkog. Napravili smo mrežu biciklističkih staza po cijeloj županiji i vidimo da smo postajemo zanimljiva nova turistička destinacija.

Koliko je malo gospodarstvo razvijeno na vašem području i koji su mu glavni izazovi?
Kad govorimo o malom gospodarstvu moramo biti svjesni činjenice da su prostorom županije dominirali veliki poduzetnici u svim sektorima. Kroz proces tranzicije, neki nisu uspjeli opstati, a oni žilaviji i vještiji još su tu, planiraju nove investicije i s njima smo u kontaktu. Upravo, prepoznajući prilike za male i srednje poduzetnike, županija, putem Razvojne agencije VIDRA, potiče razvoj malog poduzetništva nudeći im besplatne edukacije, nastupe na sajmovima, izradu poslovnih planova i investicijskih studija za njih, subvencioniramo kamate iz kreditnih programa, subvencioniramo prostor za poduzetnike početnike u našem poduzetničkom inkubatoru i niz drugih mjera. Mali i srednji poduzetnici su onaj najžilaviji i najprilagodljiviji segment našeg gospodarstva koji može i puno zapošljavati. Za poticanje inovativnih start-up poduzeća pripremili smo i imamo gotov projekt mreže poduzetničkih inkubatora koje ćemo financirati iz fondova EU.

Koliko je pristupanje EU bilo važno za županijsko gospodarstvo?
Prva farma muznih krava u Hrvatskoj, financirana iz EU fondova iz prvih IPARD natječaja, upravo je napravljena u Virovitičko-podravskoj županiji. Tome je prethodilo učestalo informiranje i poticanje poduzetnika o mogućnostima koje će im pružiti EU fondovi. Oni koji su planirali vlastiti razvoj, odmah su prepoznali priliku i ti poduzetnici i poljoprivrednici sada već idu na drugu i treću investiciju iz EU fondova. Tu im pomoć pruža naša Razvojna agencija VIDRA. No, rekao bih da ove prve godine članstva u EU nisu još polučile rezultate ni za hrvatsko gospodarstvo a onda se to reflektira i na regionalni nivo. Ministarstva previše podliježu utjecaju velikih poduzetnika, ne poznaju situaciju na terenu, nepovjerljivi su prema malim poduzetnicima i onda za ta ista sredstva EU traže nemoguće garancije pa čak i da čitavo vrijeme trajanja projekta moraju imati stalno deponirana sredstva za sufinanciranje projekta, što poduzetniku u situaciji opće nelikvidnosti u državi, itekako otežava poslovanje. I ovdje moram reći da podjela Hrvatske na dvije statističke regije dovodi slavonske poduzetnike u neravnopravan položaj u odnosu na one iz Zagreba jer su regionalne potpore iste bez obzira ulagali u Varaždinu, Zagrebu ili Virovitici, a u odnosu na Rijeku ili Split su čak i manje.

Vi ste predsjednik Udruge županija. Protivite se odredbama novog Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave. Kako ukratko vi vidite rješenje pitanja decentraliziacije i financiranja lokalne i regionalne samouprave?
U vidu povećanja efikasnosti i učinkovitosti postojećeg sustava, te načina na koji decentralizirati državu i ojačati onu razinu vlasti koja je najbliže svojim žiteljima, evo nekoliko konkretnih prijedloga, od temelja prema krovu. Županije mogu i trebaju preuzeti ovlasti Ureda državne uprave koji su potpuno nefunkcionalni i postoje samo kao paralelni sustav upravljanja kojim država želi zadržati dio kontrole nad poslovima županija čime samo izaziva dodatni nered i kaos u sustavu. Sve matice (rođeni, umrli, vjenčani), skrb o hrvatskim braniteljima, civilnim invalidima, izdavanje obrtnica, minimalni tehnički uvjeti za gospodarstvenike, povrat imovine oduzete za vrijeme komunističke vladavine, preostali dio ovlasti u školstvu, sve su to nadležnosti koje županija može preuzeti u roku 24 sata sa 70% manje zaposlenih nego što ih sada ima u uredima državne uprave. Samo ova stavka u državnom proračunu iznosi cca. 400 milijuna kuna. Sve inspekcijske službe mogu i trebaju biti pod županijama a država treba biti drugostupanjsko tijelo. Danas je 7-8 inspekcijskih službi rascjepkano na isto toliko ministarstava pa imamo tragikomične slučajeve da npr. na području Virovitičko-podravske županije nemamo niti jednog sanitarnog inspektora a Ministarstvo ne smatra za shodnim zaposliti osobu koja, između ostalog, nadgleda zdravstvenu ispravnost hrane koju jedu naša djeca u školi ili restoranu. Državni proračun ove inspekcijske službe koštaju daljnjih 400-tinjak milijuna kuna a iako su iznimno bitne, zbog lošeg sustava i nedostatka kontrole ne mogu kvalitetno obavljati svoj posao. U susjednim državama (Mađarska) lokalne vlasti izdaju sve osobne dokumente, od osobne iskaznice do putovnice. Što sprječava Hrvatsku da uvede takav sustav?

EU projekti

Koliko je Županija uspješna u privlačenju novca iz EU fondova?

Županija je među najuspješnijima u povlačenju EU sredstava. Do sada smo iz IPA programa proveli više od 50 projekata ukupne vrijednosti više od 300 milijuna kuna. Imamo prve projekte financirane iz Strukturnih fondova, imamo spremno desetak velikih projekata s građevinskim dozvolama i svim popratnim studijima i tu smo, ponavljam, najspremnija županija u Hrvatskoj. Imamo viziju kakvu županiju želimo i na koji način ćemo to postići. Napominjem još jednu stvar, ovih 50-ak projekata je direktno radila Razvojna agencija VIDRA i u svaki projekt smo uključeni direktno ili indirektno kroz tehničku pomoć nositeljima projekta. Po tom se radu razlikujemo od ostalih županija, mi znamo za svaku ideju, a onda je pretvaramo u konkretan projekt i to je direktan put k uspjehu.