Poslovna 2015. godina, za Hrvatsku elektroprivredu bila je po svemu sudeći vrlo uspješna. Provedena je poslovna transformacija Grupe koja ima potencijal financijskih koristi za tvrtku u visini 2 do 2,5 milijardi kuna u idućih pet godina. Zaustavljen je odljev kupaca, čime je HEP zadržao položaj uvjerljivo najvećeg opskrbljivača na tržištu električne energije u Hrvatskoj, a napravljen je i snažan iskorak na slovenskom  tržištu gdje je HEP osvojio više od pet posto udjela.

Unatoč nepovoljnijim hidrološkim prilikama u odnosu na rekordnu 2014. godinu, drugu je godinu za redom ostvarena značajna dobit iz poslovanja. Financijski je položaj HEP-a dodatno ojačan uspješnim, 550 milijuna dolara vrijednim refinanciranjem obveznica na međunarodnom tržištu, što je stabiliziralo bilancu kompanije i osiguralo potencijal za uspješnu provedbu ulaganja. Prvenstveno zbog dobre financijske pozicije tvrtke, agencija Moody's potvrdila je sredinom veljače kreditni rejting HEP-a uz stabilne izglede. S predsjednikom Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP), Pericom Jukićem, razgovarali smo o važnosti modernizacija hidroelektrana, ulaganjima u 'zelene' projekte i prilagodbi važećim i budućim direktivama Europske komisije za granične emisije.

HEP je trenutno u velikom, 3,6 milijardi kuna vrijednom petogodišnjem ciklusu revitalizacije i modernizacije hidroelektrana. Što će HEP-u, ali i gospodarstvu u cjelini, donijeti taj investicijski ciklus?
Moram na početku pokušati objasniti zašto su nam hidroelektrane tako važne, pogotovo u svjetlu obveze ispunjenja ciljeva energetsko-klimatske politike Europske unije. Prema najsvježijim podacima Eurostata za 2014. godinu, Hrvatska se s udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije od 27,9 posto nalazi na šestom mjestu među državama EU. Takav pokazatelj ponajviše možemo zahvaliti našim hidroelektranama. U 2014. godini je čak tri četvrtine električne energije u Hrvatskoj proizvedeno iz obnovljivih izvora energije, opet najviše zbog hidroelektrana. Pritom je cijena električne energije iz hidroelektrana najkonkurentnija u odnosu na ostale izvore. S obzirom da su pojedine hidroelektrane odslužile svoj životni vijek (neke su u pogonu i više od 50 godina), bilo je nužno započeti njihovu revitalizaciju i modernizaciju kako bi i dalje bile spremne za učinkovitu proizvodnju električne energije i osiguranje stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava. Početkom ove godine završena je revitalizacija agregata hidroelektrane Dubrovnik, kao prve hidroelektrane koja je u sklopu spomenutog ciklusa prošla opsežni projekt obnove. Ove ćemo godine završiti zadnju, četvrtu fazu zamjene primarne opreme hidroagregata na najvećoj hrvatskoj hidroelektrani, HE Zakučac, a nastavit ćemo s pripremama za revitalizaciju agregata HE Varaždin i nekoliko drugih hidroelektrana, koje su u različitim fazama pripremljenosti, od ugovorene izrade projekata i ishođenja dozvola pa do raspisanih javnih nadmetanja za izvoditelja radova. Želim naglasiti da se prilikom planiranja modernizacije hidroelektrana nastoji povećati njihova snaga i moguća proizvodnja certificirane 'zelene' električne energije, ali uz strogo poštivanje zahtjeva zaštite voda i ukupnog okoliša. Ponovit ću također, HEP je, ponajviše zahvaljujući ovom ciklusu ulaganja u postojeće hidroelektrane, najveći investitor u sektoru 'zelenog gospodarstva' u Hrvatskoj.

Kažete da ste najveći investitor u sektoru 'zelenog gospodarstva' u Hrvatskoj, i to investitor koji u najvećem dijelu angažira domaće tvrtke i tako daje doprinos rastu hrvatskog gospodarstva. Možete li reći nešto više o tome?
Dakle, upravo kad sam govorio o hidroelektranama, treba naglasiti da hrvatska industrija u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluje u svim aktivnostima na održavanju i investicijama u postojeće hidroelektrane, od građevinskih radova, isporuke i montaže generatora, transformatora, sustava upravljanja, nadzora i automatizacije, ugradnje kabela i drugih poslova. Jedina je iznimka isporuka turbina za koje nema proizvođača u Hrvatskoj. Ipak, i na samom održavanju turbina i turbinskih sklopova, opet su u velikoj mjeri uključene hrvatske tvrtke. Kad je riječ o 'zelenim' investicijama u postojeće elektrane, treba spomenuti da ćemo tijekom ove i sljedeće godine u termoelektrani Plomin 2 ugraditi postrojenje za smanjenje udjela dušikovih oksida u dimnim plinovima kotla, tzv. deNOx postrojenje što će omogućiti njegov rad i nakon 1. siječnja 2018. kada će početi vrijediti strože granične vrijednosti emisija. Vrijednost investicije je 17,3 milijuna eura, a domaći član konzorcija izvođača je Alstom Hrvatska.  Početkom ove godine započeli smo izgradnju prvih dviju kogeneracijskih elektrana na šumsku biomasu – BE-TO Sisak i BE-TO Osijek, ukupne vrijednosti više od 35 milijuna eura i čije puštanje u pogon očekujemo u prvoj polovici 2017. godine. I u toj investiciji član konzorcija je jedna domaća tvrtka – Đuro Đaković Holding. Prije nepune dvije godine instalirali smo devet sunčevih elektrana na krovove vlastitih poslovnih zgrada širom Hrvatske.  Snažno smo zakoračili i u segment elektromobilnosti. HEP je do sada u Hrvatskoj postavio četrnaest javnih ELEN punionica, u Labinu,  Vukovaru, Osijeku, Varaždinu i Koprivnici. U izgradnji ili probnom radu su punionice u Slavonskom Brodu, Opatiji, Križevcima i Jastrebarskom, a do kraja godine planira se postavljanje punionica u Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, Zadru, Vodicama, Umagu, Virovitici, Krapini i Bjelovaru. Dodao bih da, izvan ovih investicija, HEP za zaštitu okoliša godišnje izdvaja oko 150 milijuna kuna. Od tog iznosa, više od 80 milijuna kuna odnosi se na vlastite investicije i aktivnosti zaštite okoliša, ali gotovo 70 milijuna kuna odnosi se na različite 'ekološke' naknade, koje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te drugi korisnici naknada, ulažu u različite 'zelene' projekte u Hrvatskoj. HEP se na taj način indirektno pojavljuje kao investitor u zeleno gospodarstvo. Također, više od 80 milijuna kuna godišnje HEP uplaćuje općinama i gradovima na ime naknade za korištenje prostora koje koriste naše elektrane. S obzirom da bi osnovna namjena tih sredstava trebala biti ulaganje u projekte obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i druge ekološke projekte u lokalnim zajednicama, HEP se i tu u indirektnoj ulozi pojavljuje kao veliki investitor u sektoru zelenog gospodarstva.

Možete li reći nešto više o ulaganjima u postojeća i nova proizvodna postrojenja tijekom 2016. godine? Što HEP čini kako bi se dostigli kriteriji zadani važećim i budućim direktivama Europske komisije za granične emisije ?
HEP se nalazi u posebno izazovnom razdoblju, u kojem se ističe potreba pravovremene provedbe planiranih investicija, kod čega treba voditi računa o više faktora. Prvo, sve je bliži datum (1. siječnja 2018.) izlaska starih termoenergetskih postrojenja iz pogona zbog usklađenja sa strožim normama zaštite okoliša, što zahtijeva ubrzanu realizaciju više zamjenskih postrojenja na postojećim lokacijama. S druge strane, trendovi veleprodajnih cijena i daljnja liberalizacija u području proizvodnje električne energije u Europi predstavljaju golemi izazov za održivost planiranih projekata. Treće, svaki se projekt izgradnje elektrana mora dugoročno uklopiti u energetsko-klimatsku politiku EU. Na kraju, ali ne manje važno, treba imati na umu da je jedna od ključnih pretpostavki za napredak nacionalnog gospodarstva pokretanje investicija i to na svim razinama. Svjesni smo da su, s pravom, u Hrvatskoj, velika očekivanja od investicija u energetskom sektoru. Kapitalne investicije, a pogotovo one koje mogu zaposliti velik dio domaće operative, imaju izravan i značajan utjecaj na rast BDP-a. Investicija u elektranu, koja će električnu energiju proizvoditi u Hrvatskoj, povećavat će nacionalni BDP. Kao društveno odgovorna tvrtka koja značajno doprinosi nacionalnoj ekonomiji i utječe na makroekonomske pokazatelje, HEP želi što veći dio proizvodnje električne energije kao finalnog proizvoda ostvariti u domaćim elektranama te smanjiti energetsku uvoznu ovisnost. Pritom je nužan i angažman državnih tijela i tijela lokalne samouprave na stvaranju uvjeta za ubrzanu i nesmetanu realizaciju projekata, pogotovo onih na kojima je značajan angažman domaće građevinske operative i industrije.