Na zagrebački Ksaver na čelo Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-/Bicro), prije desetak dana došao je Vjeran Vrbanec. Diplomirani pravnik u Agenciju je stigao s mjesta pročelnika u prosperitetnoj Međimurskoj županiji, a ističe da je polovicu radnog vijeka proveo u privatnom sektoru.

Gdje vidi buduću ulogu Agencije u olakšavanju svakodnevnog poslovanja poduzetnicima, koje će konkretne poteze povući i naposljetku tko će sve to platiti, otkriva u svom prvom intervju Poslovnom dnevniku.

Desetak dana ste na čelu Hamag/Bicroa, kako vidite njegovu ulogu u narednom periodu?

Postoji percepcija poduzetnika koji su prepoznali Hamag/Bicro kao instituciju koja pruža potporu kroz programe, no širi krugovi nisu upoznati s asortimanom svih naših usluga. Prošle uprave ostavile su relativno kvalitetan temelj da možemo nastaviti biti potpora poduzetnicima. No, želja nam je još više približiti se poduzetnicima, doći u njihove sredine, čuti prilike i izazove s kojima se susreću i na odgovoriti na njih te eventualno izraditi nove programe sukladno njihovim i potrebama tržišta. Radimo hodogram aktivnosti da s ministarstvima gospodarstva te poduzetništva i obrta organiziramo lokalna događanja povodom otvaranja natječaja koj će, vjerujem, izlaziti po principu ‘svaki tjedan, natječaj jedan’. Ta dva ministarstva su nadležna za našu provedbu EU natječaja, oni određuju ciljeve, zadatke i objavljuju javne natječaje, a mi smo provedbeno tijelo koje ih u dogovoru s njima razrađuje.

Poduzetnici se žale na šumu propisa kad se jave na natječaje, hoćete li to mijenjati?

Svaki javni natječaj je kompleksan sadržajem i ciljevima i često nije potpuno jasan poduzetnicima.
To nije naša želja, već praksa koja proizlazi iz prirode EU fondova čemu se pokušava doskočiti pravovremenim informiranjem i educiranjem poduzetnika kroz komunikacijske kanale (mediji, pitanja i odgovore na web stranici i sl.) te događanja na terenu. No, zašto komunikaciju ne poboljšati? Imamo resurse da dođemo u, primjerice, Međimursku županiju, pozovemo tamošnje poduzetnike i one iz susjednih županija te u neposrednom kontaktu pokušamo objasniti sve prednosti programa i načine prijave. Ideja je vratiti Hamag/Bicro poduzetnicima, jer smo tu zbog njih.

Hoće li biti zaokreta u kontinuitetu programa?

U cilju imamo jako puno programa poticanja poduzetništva, no teško je napraviti jasnu podjelu između pojedinih ministarstva. Primjerice, jedan OPG je i poduzetnik, ali i ‘spada’ pod ministarstvo poljoprivrede. Na ministarstvima je najvećim dijelom povlačenje granice koje će projekte provoditi, a na nama potom provedba. Naša intencija je, kao i Vlade, da se što više programa pokuša financirati novcem iz europskih strukturnih fondova.

Dakle, nastojat ćemo za sve naše aktivnosti, uključujući plaće i kupnju vozila ili tehnike, što manje opterećivati državni proračun, već koristiti EU sredstva koja su nam na raspolaganju. U okviru operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’ u razdoblju od 2014. do 2016. osigurano je 970 milijuna eura, ali je provedba bila problematična. Cilj nam je povući što više tog novca. Želim istaknuti kako smo uspjeli, od ukupno planiranog budžeta Hamag/Bicroa za 2016. od 317,5 milijuna kuna, osigurati da više od polovine (58 posto) bude financirano europskim novcem. U ovih desetak dana koliko sam ovdje, radio sam upravo na tome; većinu aktivnosti usmjerili smo na EU sredstva, umjesto na teret domaćeg proračuna. Tu nam se otvaraju nevjerojatne mogućnosti ušteda.

Znači to li da ćete u budućnosti zapošljavati?

Naši postojeći kapaciteti zadovoljavaju ono što u ovom trenutku radimo. No, izlazimo s novim proizvodima i uslugama, a ministarstva očekuju više angažmana u provođenju njihovih natječaja.
Kako budu rasli zahtjevi i plasman novih usluga, posebno da skratimo rokove realizacije, vjerojatno ćemo morati napraviti korekcije. Ako i bude novog zapošljavanja, ona državni proračun neće koštati ništa budući nam to omogućava uloga provedbenog tijela za europske natječaje.

Što se konkretno planira?

U narednih četiri do pet mjeseci otvorit će se niz novih natječaja u kojima ćemo sudjelovati kao provedbeno tijelo. Neće to biti u potpunosti natječaji kakvi su bili raspisivani ranije jer će se sada procedure pojednostaviti. Prošit ćemo ih na širu poduzetničku populaciju i maknuti nepotrebne administrativne barijere koje su ranije značile automatsku diskvalifikaciju, primjerice ako je nedostajala adresa pošiljatelja, iako je projekt možda bio fenomenalan.

Od lipnja, najvjerojatnije, kreće e-impuls, raspisan je natječaj Inovacije novoosnovanih malih i srednjih poduzetnika vrijedan 22,8 milijuna kuna, Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela (304 milijuna kuna), Kompetentnost i razvoj MSP (867 milijuna kuna) i u tijeku je natječaj Ministarstva gospodarstva Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga iz aktivnosti istraživanja i razvoja vrijedan 748 milijuna kuna.

Također, Hamag-Bicro je otvorio i Fond za poticanje ulaganja u kapital koji u ranoj fazi financiranja osigurava sufinanciranje inovativnih subjekata malog gospodarstva u Hrvatskoj putem uvjetnih zajmova koji se odobravaju uz ulaganje privatnih ulagača u vlasnički kapital primatelja ulaganja.
Za ulaganja Fonda planiran je ukupan iznos od 2,5 milijuna eura iz proračuna projekta Poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo Hamag-Bicroa koji se financira zajmom Svjetske banke. Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od minimalno 30.000 eura do najviše 300.000 eura s trajanjem projekata do najviše 24 mjeseca. Prijave su otvorene do 1. rujna 2016.

Što je s garancijama?

Ono po čemu nas poduzetnici najviše znaju je izdavanje jamstva za kredite poduzetnika u slučajevima kad banka ocijeni da je kolateral za kredit nedovoljan. Dosad smo imali mikrokredite (do 120.000 kuna, uz 0,99% kamate) i jamstva. Kroz mjesec-dva ćemo potpisati ugovor u kojem ćemo preusmjeriti izvor financiranja. Priča će se izmijeniti na dva načina: izvor novca više neće biti državni proračun već EU sredstva, a ujedno ćemo povećati količinu plasiranih sredstava kroz male zajmove i mikrokredite.
Novina je da uz individualna uvodimo i portfeljna jamstva, a ukupan iznos kojim jamčimo za kredite će se bitno povećati. I dalje nastavljamo s našim klasičnim jamstvima, ali pojačanim intenzitetom pokrića glavnice, zadržat ćemo mikrokredite, no iznos ćemo povećati s postojećih pet milijuna kuna, s time da će izvor biti europska sredstva.

Kako će funkcionirati portfeljna jamstva?

Portfeljna jamstava zamišljena su na način da će provedbu raditi banke i leasing kuće bez pojedinačnih zahtjeva za odobrenje od strane Hamag-Bicroa.
Mi ćemo osigurati sredstva i unijeti ih u institucije s kojima ćemo surađivati, a oni će po unaprijed definiranim kriterijima (koje ćemo prethodno dogovarati javnim natječajima) omogućiti poduzetniku da dobije povoljan kredit koje ćemo mu u određenim slučajevima još i dodatno sufinancirati. Taj koncept je u završnoj fazi, rade ga naši najveći stručnjaci i dogovaramo ga s Europom i resornim ministarstvima. Ideja je da poduzetnicima omogućimo olakšani pristup jefitnijim kreditima po uvjetima koje ćemo mi dogovarati s bankama, a za određene vrste projekata razmišljamo još o uvođenju sufinanciranja kamate.

Najavljujete više kredita i više jamstava, tko će raditi procjenu rizika?

Mi uvijek radimo procjenu rizika, odnosno naš sektor financijskih instrumenata. Imamo nekoliko vrhunskih analitičara koji svaki zahtjev provjere i naprave ekonomsko-financijsku analizu. Provjerava se je li zahtjev u skladu s našim uvjetima jer primjerice, ne dozvoljavamo financiranje trgovine te ostalih djelatnosti koje nisu dopuštene prema EU regulativi.

Idemo s pozicije da jamčite za ono što banke teško žele kreditirati, koliko se jamstva protestira?

Banke su vrlo rigorozne, oprezne su ako niste najkvalitetniji klijent. Kad odobrava kredit osigurava se 1:1 ili 1:1,5, a jamstva su samo dio cjelokupnog osiguranja. No, ni bankama ne bi trebalo biti u interesu da poduzetnik stavi ključ u bravu, već da mu da prostora da kredit vrati.
Udio isplaćenih jamstava u odnosu na ukupan iznos izdanih jamstava iznosi 7 posto. U ovom trenutku najviše naplaćenih jamstva dolazi iz sektora poljoprivrede.

Kakva očekivanja imate od ove godine, koje brojke o kreditima i jamstva želite vidjeti krajem prosinca?

Ova godina bit će startna, a rezultate svih natječaja ćemo realno vidjeti u 2017. Potrebno je vrijeme da prođe procedura, poduzetnici počnu koristiti sredstva za projekte koji će rezultirati novim zapošljavanjem i eventualnim rastom BDP-a.
Napravit ćemo sve u našom moći da pokrenemo nove procese, uz zadržavanje svih onih starih koji su se pokazali dobrima (PoC, Eureka, Razum, primjerice), a uspijemo li napraviti zaokret prema privlačenju EU sredstava, naravno uz brzu koordinaciju s resornim ministarstvima, mislim da rezultat ne bi smio izostati.