S direktorom Termoelektrane Plomin, Mihajlom Mirkovićem, razgovarali smo o ‘zelenoj’ suradnji s Holcimom te daljnim mogućnostima zbrinjavanja i korištenja nusproizvoda

Kada se govori o gospodarenju otpadom, danas je kružno gospodarstvo u prvom planu. U tom smjeru ide i TE Plomin koji je ostvario zelenu industrijsku sinergiju s tvrtkom Holcim. Možete li objasniti o čemu je riječ i kako je došlo do suradnje?

Kružna ekonomija potiče tvrtke na razmatranje svog poslovanja i lanca opskrbe, kao i na razmišljanje o izvoru resursa, načinu njihovog učinkovitijeg korištenja i oporabe. Ovakav pristup dovodi do većeg razumijevanja i kontrole samog lanca opskrbe, kao i smanjenja izloženosti rizicima resursa i uklanjanja nastalog otpada. Partnerski odnos TE Plomin i Holcim Hrvatska osmišljen je i započeo je još 2001. godine pod nazivom zelena industrijska sinergija. Partnerstvo se odnosi na međusobnu ovisnost u korištenju različitih vrsta materijala. Neopasan otpad iz Termoelektrane Plomin, lebdeći pepeo (TEP 1 i 2) i gips (TEP 2), koriste se u Holcimovoj tvornici cementa kao mineralni dodaci u procesu proizvodnje, poštujući pritom najviše ekološke standarde uz osiguranje kvalitete proizvoda. S druge strane TE Plomin u svojem procesu koristi kameno brašno proizvedeno u obližnjem Holcimovom kamenolomu kao sirovinu u procesu odsumporavanja. Upravo je ovakav primjer uključivanja nusproizvoda jedne industrije u proizvodni proces druge, optimizirajući pritom cijeli postupak nastajanja i korištenja tih nusproizvoda, pokazatelj društveno odgovornog poslovanja.

Koji je krajnji cilj ove sinergije?

Krajnji cilj zelene sinergije je vrlo jednostavan, a to je nula tona deponiranog otpada na internoj deponiji u TE Plomin te maksimiziranje količina uporabe nusproizvoda u Holcimovoj cementari. Nažalost, kriza u građevinskom sektoru utjecala je i na pad tržišta cementa te smanjenje uporabe lebdećeg pepela u cementari što u zadnjih par godina dovodi do potrebe za odlaganjem određene količine nusprodukata na internu deponiju. Zajedno sa kolegama iz Holcima dnevno radimo na optimiranju proizvodnje, skladištenja i transporta kako bi se ovaj trend okrenuo i kako bi dostigli zadani cilj od nula tona deponiranog materijala.

Planirate li u budućnosti neke slične 'zelene' suradnje?

Razvojem novih tehnologija i uključivanjem akademske zajednice u istraživanja mogućnosti uporabe navedenih materijala zasigurno će se u bližoj budućnosti otvoriti i mogućnosti korištenja navedenih materijala u nekim drugim industrijama. Danas imamo jednu snažnu vezu sa Holcimom koji preuzima praktički 100% lebdećeg pepela i gipsa koji zadovoljavaju zahtjeve kvalitete za uporabu u cementima. U slučaju materijala koji nije unutar tražene kvalitete sigurno postoji potencijal kako bi se i njega iskoristilo u nekoj od grana građevinske industrije.

Izgradnjom novog bloka TE Plomin C značajno će se povećati proizvedene količine lebdećeg pepela i gipsa na lokaciji u Plominu. Kako planirate riješiti taj problem?

Izgradnjom novog bloka ostvariti će se preduvjeti za izgradnju nove luke za nusprodukte (gips, pepeo šljaka) u Plominskom zaljevu, čim će se proširiti postojeća luka za istovar ugljena. Njezinom realizacijom značajno se unaprjeđuje mogućnost otpreme svih količina i vrsta nusprodukata nastalih radom kako novog bloka C tako i postojeće TE Plomin 2. Mogućnost otpreme nusprodukata morskim putem  otvara nam brojne kompetitivne  mogućnosti plasmana nusprodukata koje onda nisu ograničene samo na lokalno tržište. Ponovna uporaba nusprodukata primjenom u građevinskoj i cementnoj industriji  predstavlja najkvalitetniji način zbrinjavanja produkata nastalih radom ovakvih postrojenja, sukladno ustaljenoj praksi Europske unije.