Manje od polovice mladih zadovoljno je kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj, s time da nezadovoljstvo raste kako raste razina obrazovanja, jedan je od zaključaka istraživanja o mladima koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Da li je to jasan znak da postoji potreba za poboljšanjem sustava, upitali smo prodekanicu za nastavu Veleučilišta Baltazar Zaprešić, Anu Skledar Matijević. "Naravno, no i drugi pokazatelji nam govore da nešto treba mijenjati. Naime, iako se fraza 'usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada' već istrošila od ponavljanja, nisu učinjeni veliki iskoraci po tom pitanju, već se sve svodi na pojedinačne napore pojedinih obrazovnih ustanova, tj. pojedinih poslodavaca. Ne smije se izgubiti iz vida činjenica da obrazovanje služi za formiranje budućih sudionika na tržištu rada", smatra Ana Skledar Matijević.

Prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb Goran Luburić slaže se da su mladi nezadovoljni obrazovanjem ali ističe da se ne može reći da je za takav stav isključivo kriv sustav obrazovanja, no da je dobro što se to više ne skriva iza zavjesa 'prenapuhanih' titula i diploma. "Uz to, mala smo ekonomija i, primjerice, ostvariti poduzetnički uspjeh u mnogo poslovnih područja je teže nego na nekom većem tržištu poput Njemačke, Francuske, Italije i sl. Hoću reći da poslovnih prilika za mlade ljude ima manje nego na većim tržištima. To ne treba zanemariti. Zbog manjeg obujma aktivnosti u industrijskom sektoru u odnosu na neke zemlje u okruženju postali smo društvo koje ne proizvodi dovoljno dodane vrijednosti iz koje se rađaju nove prilike. Sve to čini lančanu reakciju prema začaranom krugu relativne stagnacije, tj. nedovoljne okretnosti i proaktivnosti. Tu je i usporenost političke volje i agilnosti za promjenama. U svemu tome kritiku zaslužuje i obrazovni sustav jer je previše pasivan iznutra. Mišljenja sam da veliki dio obrazovnog sustava funkcionira kao da je sam sebi dovoljan. To treba mijenjati. Izvana i iznutra", odlučan je Luburić.

Mirna Koričan Lajtman, Programska direktorica MBA Upravljanje ljudskim potencijalima u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) ističe da za objektivnije objektivnije oslikavanje situacije možemo proučiti dio rezultata istraživanja 'Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj' još zvanog Eurostudent iz 2014. u kojem je sudjelovalo i preko 2500 studenata u Hrvatskoj. Prema tom su istraživanju, kaže, studenti najmanje zadovoljni time što još uvijek nemaju preveliki izbor kolegija bez obzira na Bolognju, a najviše zadovoljni odnosom nastavnog osoblja prema studentima. Zanimljivo je vidjeti da su svim aspektima studiranja više zadovoljni studenti privatnih fakulteta nego studenti javnih fakulteta.

"Oko 37% studenata ocjenjuje svoju financijsku situaciju vrlo ozbiljnom ili ozbiljnom što Hrvatsku prema Eurostudent izvješću svrstava u deset Eurostudent zemalja s lošim financijskim rezultatima iz perspektive studenta. Stipendiju prima samo njih 23%", ističe Mirna Koričan Lajtman te ukazuje kako studenti na temelju studija procjenjuju da su donekle spremni za domaće tržište rada, a njih 98% nikad nije u okviru studija boravilo u inozemstvu. "Razlozi za ovako nisku mobilnost leže ponajviše u percepciji da imaju nedovoljno poznavanje stranog jezika, nedovoljnu motivaciju kao i nedovoljnu korist za trenutni studij u Hrvatskoj. Trendovski gledano, dužina studiranja se produljuje, a mladi zbog situacije na hrvatskom tržištu rada nastavljaju školovanje na višem stupnju obrazovanja ne tražeći posao", kaže Mirna Koričan Lajtman te napominje da je ovo svakako znak da je potrebno poboljšati sustav obrazovanja, a to se, smatra, može učiniti poboljšanjem kvalitete obrazovanja kroz domaće i međunarodne akreditacijske standarde.

"Akreditacijama se prati kvaliteta nastavničkog osoblja i programa čime se proizvodi konkurentniji proizvod odnosno konkurentniji student. Sustav obrazovanja je prije svega potrebno i upariti s potrebama na tržištu rada zbog čega mislim da je projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 'Hrvatski kvalifikacijski okvir' kojim se ishodi učenja raznih programa i usmjerenja temelje na potrebama s tržišta rada izvrstan. U okviru ovog projekta Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) kroz seriju radionica i fokus grupa sa poslovnom zajednicom i alumnima nastoji definirati poboljšanja postojećih studijskih programa kako bismo kreirali konkurentnije mlade ljude. Samo se radom na kvaliteti i stvaranjem radne snage koja je sa svojim znanjima i vještinama potrebna na hrvatskom tržištu može stvoriti za mlade ljude bolja budućnost", kaže Mirna Koričan Lajtman iz ZŠEM-a.

A kako na domaći obrazovni sustav gledaju stručnjaci s područja ljudskih potencijala u vodećim hrvatskim tvrtkama, čiji je posao pronaći i izabrati mlade i kvalitetene zaposlenike, upitali smo i Tinu Balenović, direktoricu Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju. "Obrazovni sustav je potrebno unaprijediti i povezati sa suvremenim zahtjevima tržišta rada. Tehničko – tehnološko, komunikacijsko i društveno okruženje na tržištu se rapidno mijenja, a obrazovni sustav zaostaje u ispunjavanju svoje osnovne zadaće – učinkovite pripreme mladih ljudi za život i rad", Tina Balenović te napominje kako Fakulteti, u pravilu, ne mjere zapošljivost svojeg kadra niti vrijednost kompetencija koje im daju. Tako većina studenata izlazi s fakulteta bez dovoljnog razumijevanja praktične primjene onoga što su usvojili tijekom dugogodišnjeg obrazovanja, a osim praktičnog iskustva nedostaje im i razumijevanje radne dinamike u kompanijama, smatra Tina Balenović i nastavlja: "Pred školama i fakultetima stoji veliki izazov usklađivanja sustava obrazovanja s potrebama gospodarstva.

Za realizaciju takve promjene prije svega je potrebna sinergija između obrazovnih institucija i poslodavaca, odnosno značajnija uključenost tvrtki koje će aktivno i planski primati studente i učenike na praksu. Praktičan rad trebao bi postati neizostavan dio nastave. Jedino ovakva suradnja između obrazovnih institucija i poslodavaca može biti efikasan model putem kojeg će se mladim ljudima omogućiti stjecanje potrebnih kompetencija", kaže Tina Balenović iz Uniqa osiguranja. Vladimira Senčar Perkov, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u Ini, smatra kako se obrazovanje koje mladi dobivaju na fakultetima u Hrvatskoj kvalitetom zasigurno može mjeriti s onim na fakultetima diljem Europe. Ipak, kaže, potrebno je istaknuti nužnost prakse tijekom i neposredno nakon završetka studija, kako bi studenti stekli praktično znanje te svoja teoretska znanja primijenili u stvarnim situacijama.

"S druge strane, jasno je kako za određena zanimanja vlada veći interes na tržištu rada, dok neka s vremenom postaju manje tražena. Kako bi budući studenti bili upoznati s pravom situacijom mora postojati sustavna i sveobuhvatna komunikacija između gospodarstva i obrazovnih institucija. Također, gospodarstvo može stimulirati mlade na odabir određenih smjerova i zanimanja kako bi nakon diplome bili konkurentni na tržištu rada – primjerice kroz programe stipendiranja i omogućavanja stjecanja prakse", ističe Vladimira Senčar Perkov iz Ine. Direktorica Upravljanja ljudskim resursima u Zagrebačkoj banci, Biljana Ljuban, smatra kako je važno identificirati razloge nezadovoljstva mladih i djelovati na njih. "Primjerice, je li to nedostupnost profesora, neprilagođenost programa zahtjevima tržišta, nedostatak modernih načina učenja i prenošenja znanja, itd. Mi smo kao poslodavac uočili da samo neki fakulteti imaju u svom kurikulumu predviđenu obveznu ili izbornu studentsku praksu. Smatramo iznimno važnim da obrazovna institucija formalno podrži studente u stjecanju praktičnih iskustava.

Usto, kao poslodavac prepoznajemo prostor za napredak u našem obrazovnom sustavu koji bi trebao još više poticati studente na međunarodne razmjene, djelovanje u studentskim i humanitarnim udrugama, pohađanje različitih seminara, online tečajeva i predavanja, pogotovo kad uzmemo u obzir obzirom da će u budućnosti sve više hrvatskih kompanija djelovati u međunarodnom okruženju u kojem će se ovakva iskustva cijenit, kaže direktorica Upravljanja ljudskim resursima u Zagrebačkoj banci. Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, ističe da iz perspektive poslodavca koji djeluje u ICT industriji može reći da se na tržištu rada Adacta, kao i brojne druge ICT tvrtke, susreću sa sličim problemima, a to je nedovoljan broj tehnološkog mladog kadra, koji pri tome nema adekvatne kompetencije potrebne za tržište rada. Navedeno uključuje generalne tehničke, ali i primjenjive poslovne vještine, koje su poslodavcima nužne da bi dotični kada bio upotrebljiv, a poslodavac konkurentan.

"Posljedica toga je da Adacta, baš kao i brojni drugi poslodavci, intenzivno ulaže u edukaciju i osposobljavanje resursa koji su netom ušli na tržište rada. Ovoj izjavu u prilog idu i brojne činjenice i statistike koje potvrđuju da već godinama Hrvatska ima ispodprosječne rezultati na PISA testovima, što upućuje na nedovoljnu kvalitetu STEM znanja đaka. Kasnije, taj se trend potvrđuje u nedovoljnom broju mladih koji su uopće zainteresirani za inženjerska zanimanja, kao i činjenici da je postotak studenata koji odustaju od tehničkih studija već na prvoj godini čak 42 posto. Dakle mnogo je znakova da su hitne i nužne izmjene obrazovnog sustava djece još od najranije dobi, kao i izmjene kurikuluma kasnije u srednjim školama i fakultetima te prilagodba istih realnoj situaciji i potrebama tržišta rada. No da ne bi sve bilo u crnim tonovima, postoje iznimke i hvalevrijedne inicijative, koje su nažalost uglavnom inicirane od proaktivnih pojedinaca, a ne sustava, a koje pokazuju da se stvari mijenjaju. Iako nisam detaljnije upućen u sadržaj novog kurikuluma na kojem se trenutno radi, pozdravljam svaku inicijativu koja želi donijeti pozitivnu promjenu i rado ću je podržati, kaže Krešimir Mlinarić.