Vodeći domaći stručnjak za projektni menadžment, profesor zagrebačkog Građevinskog fakulteta Mladen Radujković, aktivan je i na slovenskom sveučilištu Alma Mater Europaea – Europski Center Maribor (AME-ECM).

Tamo pod okriljem Europske akademije znanosti i umjetnosti vodi novi doktorski studij Projektni menadžment, a predaje i na Europskom poslovnom studiju, namijenjen studentima iz regije. Profesor Radujković u tri je mandata bio dopredsjednik, te od 2013. do 2014. i predsjednik Međunarodnog udruženja projektnog menadžmenta (IPMA), čijim Vijećem trenutno predsjedava. U svojoj je karijeri bio savjetnik na raznim lokalnim ili regionalnim projektima.

Koliko danas vrijedi europska industrija projektnog menadžmenta? 
Na to pitanje odgovor traže brojni istraživači. Prema izvorima iz Njemačke, razina projektifikacije mjereno kroz ukupno radno vrijeme je oko 35 posto, u Norveškoj oko 33 posto, Islandu 28 posto. Može se reći da uspješnije zajednice imaju višu razinu i udio projektnog rada, što je logično jer projekti su odgovor na dinamiku i potrebe zajednice.  

Koliko ljudi se danas u EU bavi tim poslom?
Teško je reći točan broj, ali Fortune magazin je još 1999. pretkazao da će to biti ključni posao u 21. stoljeću, dok je Anderson Economic Group predvidio dramatičan rast broja zaposlenih u projektima. U svakom slučaju, milijuni ljudi u EU sudjeluju u projektima.

Bavi li se većina projektima koji se financiraju iz fondova EU?
Ne, EU financirani projekti su samo jedan manji dio projekta u kojima sudjeluje profesija projektnog menadžmenta. Puno veći dio sudjeluje u komercijalnim projektima ili internim projektima organizacija. 

Kakva je situacija s projektnim menadžmentom u Hrvatskoj i regiji?
Posljednjih se godina uočava značajan napredak, ali još ne koristimo potencijal profesije projektnog menadžmenta u mjeri koja bi davala očekivane koristi organizacijama i zajednicama. U značajnom dijelu projekata radi se na bazi voluntarizma i improvizacija, što rezultira problemima u projektnim isporukama, napose u brojnim i značajnim odstupanjima od prvobitnih ciljeva projekta, naročito vezano uz vrijeme i novac.  

Kako je koncipiran novi doktorski studij iz Projektnog menadžmenta na mariborskom AME-ECM-u?
Studij upisuje prvu generaciju. Veseli me što na njemu ima i dosta studenata iz Hrvatske. Studij je kombiniran s dijelom samostalne pripreme predmeta prema uputama profesora (pre-learning), dio predavanja s fizičkom prisutnosti (in class), dio na daljinu (online), te dio kao individualni rad studenta na zadanoj temi.

Izjavili ste da Almi Mater Europaea – Europski Center Maribor 'otvara nove stranice razvoja projektnog menadžmenta'?
Odluka o pokretanju doktorskog studija iz projektnog menadžmenta donesena na AME ECM je strateška i nije značajna samo za ovu instituciju, već za cijelu regiju srednje i jugoistočne Europe, gdje ne postoji ovakav međunarodni studij već je poslijediplomsko studiranje iz projektnog menadžmenta koncipirano kao dodatna opcija u okviru nekog šireg područja. Doktorski studij na AME ECM je izvorno koncipiran i usmjeren  na projekte, programe i portfelje i po tome je jedinstven.

Zašto u Zagrebu nema sličnog studija?
Mislim da još nije prepoznat značaj projekata za zajednicu i za poslovanje, te činjenica da se u prosječnoj organizaciji oko jedne trećine resursa ili koristi generira kroz projekte. 
Pri tome projekti postaju sve složeniji, a ciljevi i kontekst sve zahtjevniji, pa trebamo neprekidno usavršavati razinu kompetencija u okvir ove profesije. 

Bili ste predsjednik Međunarodnog udruženja projektnog menadžmenta (IPMA), čime se ono bavi? 
IPMA je krovna globalna organizacija koja okuplja nacionalne asocijacije iz projektnog menadžmenta sa svih kontinenata. Neprofitna je i ima oko 70 članica, čija je misija razvoj profesije projektnog menadžmenta. Svi članovi neke nacionalne asocijacije automatski su i članovi IPMA-e. Tu organizaciju najbolje predstavlja ambiciozna vizija u kojoj se teži 'svijetu u kojem su svi projektni uspješni'. Tamo sam obnašao dužnost potpredsjednika u tri mandata, predsjednika i trenutno predsjednika skupštine. Kao najveće dostignuće može se navesti udvostručenje broja zemalja članica i pretvaranje IPMA-e od pretežito europske organizacije u globalnu, uz istovremeni razvoj odgovarajućih servisa i produkata za članice, napose standarda iz projektnog menadžmenta. 

Predsjednik ste Hrvatske udruge za upravljanje projektima (HUUP/CAPM), koja okuplja certificirane stručnjake za upravljanje projektima?
HUUP/CAPM je neprofitna udruga koja ima zadataka promocije i razvoja profesije projektnog menadžmenta u Hrvatskoj. Glavne aktivnosti su vezane uz predavanja, radionice, certificiranje, standardizaciju, poticanje projektne izvrsnosti… HUUP ima jedan od najjačih ogranaka mladih projektnih menadžera u svijetu.