Jeftini krediti obećani Nacionalnim programom oporavka i otpornosti (NPOO) dobivaju sve konkretniji oblik. Međutim, iako takvi plasmani nude vrlo konkurentnu kamatnu stopu – praktički blizu nule – zahtijevaju od poduzetnika ipak i malo truda oko “papirologije”.

To posebno vrijedi prilikom zadovoljavanja načela nenanošenja bitne štete okolišu koje je relativna novina za naše poduzetnike.

Kako je nedavno najavljeno, u okviru NPOO-a Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) započela je s provedbom izuzetno povoljnog kreditiranja investicija privatnog i javnog sektora – uz kamatne stope od 0,4 posto ili subvenciju kamatne stope do 75 posto. Ovim programom moguće je zatražiti kredit u iznosu od 100.000 do milijun eura.

Značajno sniženje

Kako su pojasnili iz te institucije, izravne kredite iz NPOO-a moći će koristiti poduzetnici početnici čiji poduzetnički staž ne prelazi 3 godine poslovanja), zatim mladi poduzetnici (dobi do 40 godina), tvrtke u vlasništvu i/ili kojima upravljaju žene, poduzetnici koji ulažu na posebna područja RH (potpomognuta područja prema indeksu razvijenosti, brdsko-planinska područja i otoci) i poduzetnici koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI projekata).

Kamatna stopa za kreditiranje projekata koji su većinski usmjereni na zelenu ili digitalnu tranziciju te na komercijalizaciju RDI projekata iznosit će 0,4 posto godišnje, dok će kamatna stopa za ostala ulaganja u konkurentnost i otpornost iznositi 0,8 posto godišnje. Krediti će se odobravati bez naknade za obradu zahtjeva i bez naknade za rezervaciju sredstava, na rok otplate do 15 godina, u koji je uključena i mogućnost korištenja počeka u trajanju do 3 godine.

Predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamara Perko/R. Anić/PIXSELL

Iz HBOR-a su najavili da će omogućiti značajno sniženje kamatnih stopa za kompanije svih veličina privatnog i javnog sektora u okviru svojih postojećih programa za financiranje investicija kao što su Investicije privatnog sektora, Investicije javnog sektora te Poduzetništvo mladih, žena i početnika.

Za ulaganje u projekte zelene ili digitalne tranzicije kamatna stopa za korisnika kredita može biti umanjena do 75 posto; za ulaganja na posebna područja RH, uključujući i ulaganja javnog sektora u oporavak od potresa, te ulaganja u RDI projekte do 65 posto, a za ostala ulaganja kojima se povećava konkurentnost i otpornost do 50 posto. Tako bi primjerice kamatna stopa za korisnika izravnog HBOR-ovog kredita koji ulaže u projekt zelene tranzicije svojeg proizvodnog poduzeća po programu Investicije privatnog sektora iznosila 0,375 posto, umjesto trenutnih 1,5 posto.

Ova kamatna stopa može biti i dodatno umanjena ovisno o području ulaganja (zahvaljujući subvencijama pojedinih JLP(R)S-ova) te ako poduzeće zapošljava osobu mlađu od 30 godina. Kada kredit odobrava poslovna banka ili leasing društvo, kamatna stopa koju odredi za pojedini projekt umanjuje se na isti način, čime se poduzetnicima osigurava značajno sniženje kamatnih stopa.

Krediti poslovnih banaka i plasmani leasing društava uz subvenciju iz sredstava NPOO-a bit će dostupni nakon sklapanja odgovarajućeg ugovora između HBOR-a i poslovnih banaka, odnosno leasing društava, a do tada se zainteresirane tvrtke mogu obratiti za kreditiranje izravno HBOR-u.

Ukupna vrijednost ovih programa iznosi 1,1 milijardu kuna. “Cilj je financijskih instrumenata koje će HBOR provoditi potaknuti jačanje investicijske aktivnosti, ali i omogućiti uspješnu tranziciju prema zelenim i digitalnim tehnologijama kao osnovici buduće održivosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, pojasnili su iz te banke.

Uvjet – ‘zelena’ tranzicija

No, valja naglasiti kako svaki projekt koji koristi sredstva NPOO-a mora zadovoljiti načela nenanošenja bitne štete okolišnim ciljevima (Do No Significant Harm – DNSH) u smislu isključenja neprihvatljivih aktivnosti, provjere održivosti te usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU. Na pitanje što to točno znači i kako poduzetnici moraju zadovoljiti taj kriterij, iz HBOR-a su poručili kako bi se provedbom mjera NPOO-a omogućili dugoročno pozitivni ili barem neutralni utjecaji na okoliš i klimu, potrebno je da sve investicije predviđene u okviru NPOO-a zadovolje načelo “nenanošenja bitne štete”, odnosno DNSH načelo.

Nenanošenje bitne štete okolišnim ciljevima osnovno je načelo koje proizlazi iz Uredbe o EU Taksonomiji, a kojim se reguliraju minimalni tehnički kriteriji za aktivnosti i ulaganja kako bi se umanjili, odnosno izbjegli, negativni utjecaji na okoliš i klimu, dodaju iz HBOR-a.

Konkretno, DNSH načelo podrazumijeva da određena aktivnost, odnosno projekt ne smije nanositi bitnu štetu ni jednom od sljedećih šest okolišnih ciljeva: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prelazak na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava.

Ovo načelo relativna je novina za domaće poduzetnike, ali i poduzetnike diljem EU, a u velikom se dijelu temelji na postojećim okolišnim direktivama i propisima EU koji su u značajnom dijelu već preneseni i u domaće zakonodavstvo. “Da bi projekt mogao ostvariti povoljnije uvjete financiranja u okviru NPOO sredstava, mora biti ocijenjen kao projekt ‘zelene’ tranzicije. To primjerice znači da ako je pri izgradnji novog poslovnog objekta osigurano da objekt ima 10 posto nižu potrošnju energije od aktualnog nacionalnog standarda (standarda Nearly Zero Energy Building), projekt značajno doprinosi najmanje jednom okolišnom cilju (ublažavanje klimatskih promjena) te zadovoljava DNSH načelo u preostalih 5 okolišnih ciljeva EU, tj. ne nanosi bitnu štetu ostalim okolišnim ciljevima i može biti kvalificiran kao projekt koji zadovoljava DNSH načelo”, ističu iz HBOR-a.

Kako bi olakšao poduzetnicima ispunjavanje predmetnih kriterija, HBOR je pripremio i Upitnik samoprocjene radi identifikacije klimatskih okolišnih i socijalnih rizika. Na temelju unesenih podataka HBOR analizira usklađenost projekta s relevantnim EU i hrvatskim zakonodavstvom jer uvjeti nisu isti za sve djelatnosti i ulaganja slijedom čega je nužan individualni pristup u sagledavanju svake pojedinačne investicije, tumače iz te institucije. Ovaj upitnik ujedno je i jedini dodatni dokument koji treba priložiti u odnosu na dokumentaciju koja se zahtijeva za ostale HBOR-ove programe kreditiranja investicija.

Složenija procedura

U popisu potrebne dokumentacije – kada je riječ o zahtjevima trgovačkih društava – navodi se devet vrsta dokumenata koje je potrebno priložiti uz zahtjev za dobivanje kredita iz NPOO-a. Iz HBOR-a ističu kako će se sredstava iz NPOO-a odobravati za investicijske kredite po istovjetnoj proceduri kao i za druge investicijske kredite. “Treba imati na umu da je procedura odobrenja kredita za investicije složenija u odnosu na kredite za obrtna sredstava jer se često radi o većim iznosima i u pravilu dužim rokovima otplate”, kažu iz HBOR-a.

Proces obrade ovisi o iznosu kredita kao i o kompleksnosti investicije, zbog čega je potrebno sagledati dostavljenu dokumentaciju klijenta s nekoliko aspekata. A to su financijski – procjenjuje se postojeće poslovanje klijenta na osnovu financijskih izvješća te sagledava investicijska studija koja detaljno opisuje investiciju i projekcije daljnjeg poslovanja klijenta; zatim tehnički – troškovnici, građevinska dozvola, projektna dokumentacija na osnovu koje se utvrđuje vrijednost i legalitet; te pravni – odnosi se na ugovore, zemljišno knjižne izvatke te procjene instrumenata osiguranja kredita.

Na pitanje kakav interes poduzetnika očekuju, iz HBOR-a su odgovorili kako, obzirom na iznimno povoljne uvjete financiranja: kamatne stope 0,4 ili 0,8 posto godišnje, rok otplate do 15 godina uz mogućnost korištenja počeka do 3 godine te bez naplate uobičajenih naknada pri odobrenju kredita, vjeruju da će ova sredstva biti zanimljiva krajnjim korisnicima. “Očekujemo veći broj zahtjeva za kredit”, poručili su za kraj iz HBOR-a.