Covid-19 zdravstvena kriza za hrvatsko gospodarstvo predstavlja zapravo pozitivan moment. Na površinu je iznijela postojanje jedne zdrave jezgre i poduzetničkog mindseta koji više ne čeka pomoć, već sam ide naprijed i snalazi se u novim okolnostima. Prva pomisao pritom će, naravno, biti istinski procvat koji bilježi hrvatski ICT sektor, a što uistinu jest za ponos i postaje teško procijeniti tko od tih hrabrih “dječaka” bolji – Infobip, Nanobit, Infinum, Rimac, Electrocoin..

S polja na – web

No, možda i više ohrabruje to što je velik iskorak u tehnološkom smislu postignut u onim sektorima koji se inače najsporije mijenjanju, prije svega u poljoprivredi i u javnom sektoru. Preko noći, nakon proglašenja lockdowna, profunkcionirala je i u Hrvatskoj online komunikacija i trgovina. Posebno važno je da je ona krenula iz OPG-ova iz kojih su na kućne adrese kupaca ekspresno počele stizati zdrave namirnice, startalo je i umrežavanje malih proizvođača i organiziranje zajedničkog nastupa.

Sektor poljoprivrede u tim uvjetima bilježi čak i statistički bolje rezultate. I druge industrije preko noći su se probudile i prilagodile, pa se počelo iz šećera i džina proizvoditi etilni alkohol, tekstilci su se bacili u proizvodnju zaštitnih maski, a pokrenule su se i posve nove proizvodnje vizira i druge opreme za kojom vlada potražnja, te raznih sredstava za zaštitu i dezinfekciju od koronavirusa. Koliko od toga će se zadržati u idućoj godini, u kojoj korona posve izvjesno još neće nestati?

Sektorski znalci reći će da je u slučaju poljoprivredne proizvodnje ključ za opstanak upravo u organiziranju i povezivanju, čime će lakše i do kupaca i do novca iz EU fondova, a iskustvo iz ove godine pokazuje da je jedino efikasno ako to iniciraju sami proizvođači. U idućoj EU financijskoj omotnici za narednih sedam godina sve će biti posvećeno zelenome i digitalizaciji. No, iako se zasad o tomu ne govori otvoreno, iz redova gospodarstvenika postavlja se i važno pitanje u kojoj mjeri bi zelena agenda koju Komisija nalaže mogla nametnuti nove troškove u poslovanju koji će, možda, u jednom dijelu biti opravdani javnim interesom, ali će neminovno i negativno utjecati na konkurentnost tradicionalnih europskih industrija.

Ipak, za razliku od vremena kada je Hrvatska stvarana i ulazila u tranziciju iz socijalističke komandne u tržišnu ekonomiju, kada je ponajprije zbog rata kasnila, sada za novu tranziciju koju prolazi cijela Europa ima sve prilike ići u korak s ostalima. Zadnji podaci govore da je trenutno u Hrvatskoj 70 startupova umjetne inteligencije, od kojih su mnogi već solidno iskoračili na globalno tržište, što je uzme li se u obzir broj stanovnika, sjajan rezultat. Primjetna je postala otvorenost za daljnje promjene u poslovanju, a toj klimi pridonijet će i činjenica da među prvima u EU u idućoj godini Hrvatska otvara vrata digitalnim nomadima.

Njihov dolazak, osim što povlači i brže uvođenje 5G tehnologije, kako bi ih pridobili u značajnijem broju, mogao bi bar malo ublažiti udar koji će turistički sektor izgledno nastaviti osjećati i u 2021. Osijek će, prema onome što je zacrtala Vlada, biti prvi veliki hrvatski grad u kojem će se do 31. prosinca ove godine izgraditi 5G mreža i pustiti u komercijalni rad.

Kada je turizam u pitanju 2020. će sigurno biti upamćena kao godina iz noćne more većine turističkih poduzetnika, a prvenstveno hotelijera. Hrvatski je turistički sektor u srcu korona sezone iskoristio maksimum u odnosu na ostale mediteranske destinacije, a privukao je interes gostiju u destinacijama mimo onih tradicionalnih, koje slove kao nositelji masovnog turizma.

Borba u turizmu

Profitirali su oni koji nude luksuzni smještaj na izoliranim pozicijama, a za njih su prognoze dobre i za iduću godinu. Predstavnici turističke industrije procjenjuju da se treba pripremiti na last minute aranžmane, da će u boljoj poziciji ponovno biti i kampovi, te destinacije dostupne automobilskim prijevozom.

I svjetske turističke agencije procjenjuju da će se od ove godine, koja je po njima čak osam puta gora od krizne 2009., sektor putovanja još dugo oporavljati, čak duže nego ostali sektori. Jedan od razloga svakako je i prestanak održavanja konferencija zbog epidemioloških uvjeta, što je s druge strane omogućilo smanjenje troškova poslovnjacima, koji su se brzo prebacili na puno povoljnije on-line konferencije. U mnogim sektorima promijenio se i način rada, jer je postalo normalno raditi od doma. Ta činjenica ubrzala je i uklapanje tog oblika rada u zakon o radu, na čemu poslodavci dugo inzistiraju, a to će biti predmet pregovaranja i pritisaka socijalnih partnera početkom 2021.

Vladine mjere očuvanja radnih mjesta, kojima je vrlo brzo reagirala, obuzdale su do jeseni pad zaposlenosti, a u pogođenim sektorima te mjere traju i do kraja godine. No, pitanje je što dalje i kako će se s problemom mogućih gašenja poslova nositi iduće godine. Prije godinu dana kada se pripremao zakon o strancima glavna tema bilo je ukidanje sustava radnih dozvola za strane radnike kako bi se ubrzalo nadomještanje nedostatka radnika na domaćem tržištu. No, sad to više ne stvara tenzije, a činjenica da će s početkom 2021. bit će liberaliziran režim za “uvoz” radnika iz trećih zemalja, po uzoru na slovenski model, zasad ohrabruje prvenstveno građevinski sektor, rijetki u kojemu je pojačana potreba za radnicima ostala i u uvjetima korone.

U mnogim industrijama, a posebice proizvodnji odjeće, obuće i automobila neizvjesnost u poslovanju u idućoj godini podgrijavaju i promjene navika potrošača. Potražnju određuje i strah koji ulijevaju s jedne strane odgađanje procjena analitičara kada će se u Europi oporaviti gospodarstvo, a koji neće uslijediti s 2021. već u 2022. No, s druge strane tek će se nakon ulaska Joea Bidena u Bijelu Kuću vidjeti i hoće li se mijenjati trgovinski odnosi s Kinom, koja je, pak, oformila novi trgovinski blok RCEP s ostalim azijskim i pacifičkim državama, u kojemu su i Japan i Južna Koreja. O tim odnosima puno toga ovisit će i u drvnoj industriji, grani za koju se pokazalo da inače prva osjeti recesiju. Ove godine, prema procjeni Hrvatskog drvnog klastera, pad ipak neće biti dramatičan kako se nagoviještalo u prvom polugodištu, te bi mogao kraj godine biti dočekan s padom od 7 do 8 posto.

Godišnja očekivanja u ovom sektoru su zbog transportnih i logističkih zastoja i još uvijek disfunkcionalnog globalnog tržišta usmjerena prema EU, posebno Njemačkoj, a koja nažalost proteklih 30 dana ispoljava blagi skepticizam oko narudžbi i razvoja tržišta. U HDK ocjenjuju da oprezu i pesimizmu domaće drvne industrije pridonosi i pogoršanje situacije s koronakrizom u drugom valu. To je, ističu, i snažan EU trend, jer većina drvoprerađivačkih sektora u EU računa s pretpostavkom pogoršanja poslovanja u sljedećih šest mjeseci, posebno Italija i Španjolska.

U sektoru trgovine, u kojoj je prošle godine konačno dosegnuta razina iz rekordne 2009., došlo je do tektonskih promjena – kao i u ostatku svijeta raste online prodaja u koju su se mnogi od trgovaca brzo prebacili, a to će prema procjenama stručnjaka iz branše obilježiti i 2021. u kojoj se ipak očekuje blag oporavak od korone. Ohrabrujućim se, među ostalim, drži i to što Eurospin nije zaustavio svoj dolazak u Hrvatsku u jeku pandemije. Farmaceutska proizvodnja i građevinski sektor među rijetkima su koji su ove godine bili u plusu, a na to mogu s priličnom sigurnošću računati i u 2021. godini.

Kad je o investicijama riječ, pandemija je dodatno ‘kumovala’ povlačenju Megglea iz Hrvatske, čiju je proizvodnju odlučila preuzeti Fortenova, odnosno Belje, koje u Meggleovim pogonima počinje s radom od Nove godine. A drugi veliki potencijalni odlazak čije su najave također obilježile ovu godinu, onaj duhanske industrije BAT iz Kanfanara, kako se čini, rasplitat će se u idućoj godini. Za najveći broj poduzetnika, onih malih i srednjih, presudno će u idućoj godini biti osiguranje likvidnosti kada prestane intermezzo koji je za plaćanje poreznih obveza u ovoj godini dala Vlada, kao i poček za otplatu kratkoročnih korona kredita koji su im osigurani.

Europska formula

Priskakanju u pomoć poduzetnicima u ovoj krizi pribjegle su sve zemlje Unije, a one najveće čak su i obilato pomogle strateške proizvođače, od automobilske do brodograđevne proizvodnje. Njemačka i trenutno razmišlja o dokapitalizaciji još nekoliko velikih kompanija. U Hrvatskoj je na takav način država odlučila intervenirati u slučaju nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlinesa.

No, restrukturiranjem velikih gubitaša, što je obilježavalo protekle godine, Vlada će se baviti i u 2021. Glavni će slučaj biti Đuro Đaković, za kojeg konačno postoje i naznake za pozitivan rasplet. Na dnevnom redu bit će i Imunološki zavod, o čijem se oživljavanju ponovno počelo razmišljati s izbijanjem pandemije. U jesen, pak, dolazi na ‘tapet’ i odgođeno rješavanje krize u 3. maju nakon stečaja njegovog ‘spasitelja’ Uljanika. Sporazum s vjerovnicima koji su odgodili aktiviranje naplate više od 80 posto svojih potraživanja istječe u rujnu 2021., a do tada će biti nužno pokrenuti postupak traženja novog rješenja i moguće strateškog partnera, budući da još jednom država po pravilima o potporama koje nalaže Bruxelles ne može priskakati u pomoć riječkom škveru. Uljanik bi preko nove tvrtke Uljanik Brodogradnja 1856 konačno mogao obnoviti proizvodnju u prvom dijelu godine, no još se zapravo ne nazire kakva je vizija opstanka brodogradnje u Puli nakon izgradnje jednog broda koju će mu osigurati država. No, i za ostale industrijske grane izostaje jasna vizija daljnjeg razvoja. Hrvatska, naime, nije u 2020. donijela planiranu Industrijsku strategiju za narednih sedam godina. No, ona je donesena na razini EU, pa će se sada prema pojašnjenjima u resornom Ministarstvu gospodarstva, s njom usklađivati i naša nacionalna strategija. U postupku je i donošenje naše prve Nacionalne razvojne strategije do 2030., koja će početkom godine u saborsku proceduru, pa će po svemu sudeći tek nakon nje, u drugom dijelu 2021., poteći i industrijska strategija iz koje bi trebalo biti jasno što su industrijski prioriteti koji će biti na različite načine poticani.

U javnosti je stvorena percepcija da će pritisak korone popustiti s cjepivom, no možda je najbolju procjenu o tomu kakva će biti godina i život nakon pandemije dao osnivač Microsofta Bill Gates. “Više ništa neće biti isto. Stvari se neće brzo vratiti u normalu niti nakon što se počne koristiti cjepivo”, poručio je Gates. Rad od kuće u velikom broju će se zadržati u praksi, a sastanci na daljinu postati normalan način rada. Ogroman je po njemu napredak učinjen u poboljšanju softvera i alata koje se koristi u komunikacijama i može se samo očekivati daljnji napredak, kako u poslovanju, tako i učenju, komunikaciji s liječnicima i slično. Gates je uvjeren da zaključivanja ekonomija više neće biti. Gospodarstvo će morati disati drugim plućima u 2021.