Nakon poremećaja zbog Agrokora, tržište kredita početkom godine se stabiliziralo, likvidnost je rekordna, kamate nastavljaju pad, a potražnja raste.

No, da bi financiranje bilo dostupnije najmanjim igračima koji najteže dolaze do novca, treba ojačati garantne sheme, poraditi na kvaliteti informacija i novim modelima financiranja rizičnim kapitalom, moglo se čuti s konferencije Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca pod nazivom Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?

Segmentirano tržište
Analiza ekonomista Velimira Šonje ukazala je da je tržište kredita vrlo segmentirano. "Nakon usporavanja u 2017. za prvi kvartal ove godine podaci su solidni, na godišnjoj razini novoodobreni krediti rastu 3,3%, a mali krediti tvrtkama do 2 milijuna kuna 4,9%", istaknuo je Šonje. S opaskom da tržište funkcionira dobro, a imajući u vidu da su bankama ti krediti i dvostruko rizičniji od onih velikim tvrtkama, postavlja se pitanje koliko tu sudjeluju garancijske sheme razvojne banke i HAMAG BICRO-a. "Hrvatska ima izuzetno razvodnjenu shemu poticaja u koju je uključeno niz institucija, a bez realnog 'feedbacka'. Potpore poduzetništvu dosežu i 2,5 milijarde kuna, 0,55 posto BDP-a što ima i makroekonomsku težinu pa se nadamo da to sijanje novca ima nekog efekta", kaže. 

S druge strane, od privatnog sektora stižu inicijative, poput HUB-a 385, Progressa Zagrebačke burze ili Funderbeama, putem kojih se manjima olakšava pristup kapitalu. "Fali koordinacije, zajedničke vizije i strategije. Nemamo praćenje učinaka o tome što daje rezultat i nejasno je što je kompatibilno tržišnom razvitku, a što ga smeta", napominje Šonje. Dodaje da se treba pozabaviti kvalitetom informacija o malim poduzetnicima, a tu je i pitanje financiranja inovacija i novih tehnologija budući da na domaćem tržištu ne postoje prvi fondovi rizičnog kapitala.

Član Uprave Erste banke Boris Centner rekao je da je portfelj SME segmenta lani povećan 15 posto.  "Bankama je svaki klijent interesantan, no pitanje je konzervativnog pristupa i politika", kaže. Iz perspektive banaka, dodaje, umjesto garancija HAMAG-a koje dosežu 80%  iznosa, bilo bi bolje da se garantira 50%, a ostatak da bude equity što bi bila i veća zaštita u slučaju bankrota. O rješenju na tom tragu upravo traju razgovori, otkrila je članica Uprave HAMAG-a Marijana Oreb. 

Potrebe su velike
"Poduzetnici imaju problema s kolateralom i vlastitim učešćem, to je platforma na kojoj razgovaramo, vidimo da je velika potreba na tržištu", kaže Oreb.  Damir Bićanić, direktor Funderbeama za Hrvatsku, osvrnuo se na nekoliko uspješnih projekata prikupljanja kapitala putem te platforme, poput onog za Pivovaru Medvedgrad ili solarnih klupa. "Kako zainteresirati jednog Japanca da uloži u pivovaru u Hrvatskoj? Treba jasno izložiti problem, tržište, konkurente i projekciju zarade. Bitno je i pokazati vodećeg investitora, u tom slučaju to je bio Ratko Bajakić  koji je strukturirao transakciju i sam investirao", kaže Bićanić.

Panel je zaključio Vitomir Lučić, direktor tvrtke Boost i predstavnik HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika, porukom da je s poduzetničke strane ključna edukacija. "Gomila poduzetnika ne želi aplicirati ni za subvencije ni kredite jer se boje obilne dokumentacije koja ima je operativno velik problem", zaključio je Lučić.