Hrvatska obiluje drvnom biomasom koja nastaje u pilanskim i drugim drvno industrijskim postrojenjima i biomasom u obliku celuloznog i ogrijevnog drva (višemetrica) koju koriste proizvođači MDF-a (medijapana), papira, ploča itd. i koja se koristi u energetske svrhe.

U Hrvatskoj na žalost ne postoji dovoljno proizvođača koji koriste ovu biomasu pa se veliki dio izvozi, a najveći dio stvara sliku o velikoj količini drvne biomase koju treba pretvoriti u energent. Budući da je drvna biomasa obnovljiv izvor energije (OIE), a električna energija koja se proizvodi iz nje se potiče, nastao je veliki interes investitora izvan drvne struke za ulaganjima u ove projekte. Relativno niže cijene biomase (cca 30-40% niže nego u EU zemljama), poticajne cijene i nekorištenje ili minimalno korisno korištenje topline doveli su do toga da su predviđene kvote iskorištene već krajem prošle godine i da preko 20 manjih projekata, od kojih su mnogi energetski  učinkovitiji nisu dobili potrebne dozvole za početak gradnje", upozorava Ante Ivišić iz Exportdrva i zastupnik tvrtke Turboden.

Ivišić nadodaje kako većina nama bliskih zemalja ne daje nikakvu premiju postrojenjima koja proizvode električnu energiju, a nemaju dokaze da je korisno utrošena toplinska energija. Hrvatska na žalost, kaže, ima instaliranih postrojena koji dobivaju poticaje za proizvodnju električne energije, a kod kojih se toplina najvećim dijelom upućuje na hladnjak. "Često se pozivamo na Austriju i Njemačku kod kojih se nekorištenje topline ne smatra kogeneracijom i ne potiče se. Bilo bi potrebno s novim zakonom i pravilnikom o OIE više poticati odnosno penalizirati postrojenja u ovisnosti o korisnom utrošku toplinske energije. Na taj bi se način mogla graditi manja postrojenja, došlo bi do uštede biomase, te bi se ona koristila na istom mjestu gdje je i nastala, učinkovitost postrojenja bi bila veća, a emisija CO2 po količini korisno potrošene energije bila bi manja. Jedino na taj način prestali bi se graditi veliki neučinkoviti projekti koji toplinsku energiju šalju na hladnjak (tj. bacaju je), a koriste relativno povoljnu cijenu biomase (ugovor s Hrvatskim šumama) za proizvodnju (od građana Hrvatske) poticane električne energije", kaže Ivšić i ističe da se išlo logikom energetske učinkovitosti neka kogeneracijska postrojenja u Hrvatskoj ne bi nikada bila puštena u pogon ili bi bila jako penalizirana.

"Takvi projekti niske učinkovitosti na žalost imaju sve potrebne dozvole i to na štetu mnogih malih postrojenja koja su puno učinkovitija u smislu korisne potrošnje toplinske energije i koja imaju veliki dio drvnog ostatka koji se već koristi za proizvodnju toplinske energije u vlastitom pogonu. Hrvatske drvnoindustrijske tvrtke i pilane su veliki proizvođači biomase i potrošači toplinske i električne energije. To su idealne lokacije koje imaju komparativne prednosti u izgradnji kogeneracijskih postrojenja. Prosječne potrebe takvih tvrtki su cca. 2-5 Mw toplinske energije i ove tvrtke bi zbog visoke energetske učinkovitosti trebale imati prednost pri dobivanju dozvola za izgradnju kogeneracijskih postrojenja", smatra Ivišić.

Sedam postrojenja u Hrvatskoj
A jedan od najinovativnijih proizvođača ORC uređaja na bazi izgaranja biomase i proizvodnje električne i toplinske energije je Turboden. Turboden je u posljednjih 20 godina u zemljama EU instalirao preko 300 postrojenja prosječne snage od 1 Mwel koja kao energent koriste drvnu biomasu, a od toga samo je u Njemačkoj instalirano 80 postrojenja, u Austriji 30, a u Italiji 90 postrojenja. Hrvatska ima sedam postrojenja na biomasu i jedno ORC postrojenje na geotermalnu energiju, a očekivanja su da će se izgraditi još 10 manjih postrojenja. Turboden je član Mitsubitshi Heavy Energy Grupe te vodeća europska tvrtka za prozvodnju Turbogeneratora na biomasu.

"Ova oprema predstavlja posljednja dostignuća tehnologije. Proizvodi toplinsku i električnu energiju na bazi izgaranja biomase, otpadne topline, geotermalne energije i solarne toplinske energije. Snaga uređaja je izmedu 200 Kwel i 15 Mw električne energije. Od ukupnog inputa toplinske energije vrelog ulja ili drugog nositelja topline (od 100%) ORC Turboden proizvodi od 20 do 24% električne energije i 74 – 78% toplinske energije (2 % je gubitak). Standardna postrojenja ORC Turboden daju na raspolaganje toplinu 80°-90°C, proizvode iz inputa topline 20% električne energije i 78% toplinske energije. Ako su korisnici toplinske energije staklenici, bazeni i drugi potrošači sa temperaturom do 60°C, učinkovitost ORC Turbodena se penje i do 24% električne energije i 74% toplinske energije" kaže Ivišić te nabraja koje su operativne i tehničke prednosti ORC Turbodena.

Operativne prednosti su: automatske i kontinuirane operacije za koje je potrebno četiri radnika manje nego kod parnih turbina, tihi rad, visoka pouzdanost (Admont – preko 70,000 sati rada, pouzdanost > 98%), parcijalni, odnosno rad na snazi do 10% nominalne snage, visoka efikasnost i kod rada na niskoj snazi, niski nivo zahtjevnosti za upravljanje i održavanje: oko 3-5 sati / tjedno kao i dugi vijek rada.

Prednosti Turbodena
Tehničke prednosti ORC Turbodena su visoka učinkovitost ciklusa, niski broj okretaja turbine, nema potrebe za vodom ni kemijskim tretmanima vode pa stoga nema ni erozije lopatica što rezultira manjim troškovima održavanja. Kogeneracijska postrojenja sa instaliranim ORC Turbodenom koriste kao energent drvnu biomasu – piljevinu, sječku, koru, tretirano drvo i ostalu biomasu: sušeni mulj, granjevinu, rižinu ljusku, vinski trop, granjevinu vinove loze i ostali otpadni materijal.

Toplinska energija iz kondenzata ORC Turbodena koristi se: za grijanje naselja, zgrada i industrijskih objekata, sušenja drva u pilanama, sušenje piljevine u tvornicama, kod proizvodnje iverice, za proizvodnju peleta i briketa, za predgrijavanja zraka u MDF industriji, za hlađenje , za staklenike te u industriji proizvodnje vina. Turboden je posljednjih godina značajno prisutan i ima mnogo instaliranih postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije iz otpadne topline (željezare, cementare itd), topline nastale izgaranjem otpada , toplinske energije iz solarne topline i geotermalne energije te otpadne topline sa agregata kompresorskih i pumpnih postrojenja.