Posljednje dvije godine iznimno raste interes za pitanja društveno odgovornog poslovanja (DOP). Razlog leži u porastu pritisaka koje poduzeća osjećaju za preuzimanje odgovornosti za svoje nefinancijske utjecaje. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjet za održivi razvoj (HR PSOR), objašnjava kako pritisci dolaze iz raznih izvora, od stranih investitora, kupaca, organizacija civilnog društva pa i potrošača.

Ipak, nastavlja Matešić, najizvjesniji utjecaj koji je pokrenuo porast interesa je donošenje europske Direktive o nefinancijskom izvještavanju, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2016. i koju do 6. prosinca moramo integrirati u hrvatsko zakonodavstvo. Ovaj proces je u tijeku i može se očekivati da će u roku Direktiva biti prenesena kroz izmjene i dopune Zakona o računovodstvu kako bi stupila na snagu propisanog 1. siječnja 2017.

Ona propisuje obvezu objave informacija o nefinancijskim utjecajima poduzeća većih od 500 zaposlenih, ako su ona od javnog interesa. I definicija poduzeća od javnog interesa također je predmet prijedloga izmjena i dopuna Zakona tako da još ne znamo sa sigurnošću koje su sve kompanije obveznici izvještavanja. Raspon iznosi od 300, kako je sada do oko 70, ako se prihvate predložene izmjene kriterija. 

Nove obveze
"Nove obveze koje su ovim prijedlogom izmjena predložene obuhvaćaju samo ograničen broj poduzeća, no usprkos tome je potaknuo širi interes za DOP. Poduzeća su svjesna da se radi o pitanjima koja postaju važan dio poslovanja te da se uspjeh poslovanja više ne mjeri samo financijskim kriterijima. Velika poduzeća, obveznici izvještavanja, dužna su prikazati u izvještajima da upravljaju i utjecajima svojih dobavljačkih lanaca što znači da se zahtjevi za poštivanjem ovih standarda spuštaju i na mala i srednja poduzeća ako su dobavljači obveznika izvještavanja", objašnjava Matešić.  Naravno, i u društveno odgovornom poslovanju, postoje trendovi u temama koje su u fokusu poduzeća, javnosti i institucija koje propisuju standarde, a mijenjaju se sukladno slučajevima kršenja koja se događaju u svijetu koja onda povećavaju pritisak na praćenje i upravljanje određenim utjecajima.

"Prošli smo kroz razdoblje kada su u fokusu bile teme okoliša, zatim ulaganje u zaposlenike, dok je najnoviji trend, uvođenje politike zaštite ljudskih prava u poslovanje. Naravno, ne znači da su ranije teme izgubile na značenju, radi se zapravo o tome da se povećava popis tema za koje se od poduzeća očekuje da njima upravljaju. Ljudska prava ušla su u fokus tako što je veliki broj međunarodnih organizacija, uključujući i Europsku komisiju, ugradio u svoje smjernice za poslovanje poduzeća UN-ove smjernice o poslovnom sektoru i ljudskim pravima (UNGP) koje postaju, iako nisu pravno obvezujuće, nepisano pravilo ponašanja gospodarstva globalno", kaže Matešić. UNGP su ušle u OECD-ove smjernice za multinacionalne kompanije (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), Standarde izvještavanja Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), EU Strategiju DOP-a koja je u izradi, već su ranije ugrađene u ISO 26000, normu društvene odgovornosti. Zemlje članice EU izrađuju akcijske planove za primjenu UNGP, a Matešić naglašava kako je za očekivati da će i Hrvatska biti pozvana da učini isto.  

Pitanje dobavljačkih lanaca
HR PSOR je ove godine preveo UNGP na hrvatski jezik, dostupne su na njihovim web stranicama te su održali nekoliko edukacijskih seminara, a jedna od tema nadolazeće, 8. konferencije o DOP-u biti će Poslovni sektor i ljudska prava. Glavni uvodničar za ovu temu biti će Tomislav Ivančić, iz organizacije Shift project koja je osnovana s ciljem praćenja primjene UNGP-a. Druga važna tema koju ističe Matešić je odgovornost kompanija za utjecaj dobavljačkih lanaca. I ona je ojačala upravo zbog primjera kompanija koje su u svojim poslovnim procesima uvele načela društvene odgovornosti, no svoje proizvode i usluge su istovremeno ugovarale s dobavljačima kod kojih ovi standardi ni blizu nisu zadovoljeni. Kao rezultat toga, važnost pitanja odgovornosti za dobavljački lanac je snažno porasla te se odgovornost za dobavljački lanac zahtijeva i u raznim smjernicama za poslovanje poput GRI Standardi za izvještavanje, Strategija EU za DOP.

Nagrade Indeks DOP-a, deveti put zaredom, dodijelit će se na 8. konferenciji o DOP-u, 1. prosinca, u hotelu Esplanade u Zagrebu. Konferencija će i ove godine govoriti o aktualnim temama iz područja održivosti kao što su to UN-ovi globalni ciljevi održivog razvoja (SDGs), odgovornostima poslovnog sektora u zaštiti ljudskih prava, nefinancijskom izvještavanju i drugim. Prošlogodišnja konferencija okupila je 150 stručnjaka iz područja DOP-a te se dokazala kao najvažniji događaj iz ove tematike kod nas."Uvodimo velik novitet u procesu nagrađivanja. U sklopu promocije UN-ovih smjernica o poslovnom sektoru i ljudskim pravima te edukacije poslovnog sektora o pitanjima ljudskih prava koja su u Hrvatskoj prilično zanemarena jer je na snazi opća percepcija da u našem poslovnom okruženju nema kršenja ljudskih prava, uveli smo novu Posebnu nagradu za ljudska prava koja će kao specijalna nagrada Indeksa DOP-a biti dodijeljena u dvije kategorije: za velika te za mala i srednja poduzeća", najavljuje Matešić.

Kompleksan cilj
Natječaj za ovu nagradu kao i natječaj za Indeks DOP-a bili su otvoreni do 6. studenog, a prijaviti su se mogla sva poduzeća koja smatraju da imaju primjer dobre prakse u području zaštite ljudskih prava. Najbolje primjere odabrat će posebna komisija stručnjaka za ovo područje. Kako naglašava Matešić, osnovni cilj Indeksa DOP-a u inicijalnim godinama bio je edukacija poslovnog sektora o tome što smatramo društvenom odgovornošću, kako bi je distancirali od donacija i filantropije te promovirali one zaista društveno odgovorne kompanije u odnosu na neke koje su se pozicionirale kao društveno odgovorne zahvaljujući samo donacijama. No, danas je cilj puno kompleksniji.

"Osim edukacije, upitnik kompanijama služi kao alat za dubinsku provjeru u području nefinancijskih utjecaja te praćenje napretka. Služi naravno i za promociju najboljih, a danas je ta nagrada zaista postala pitanje reputacije i kompanije koje su vlasnici nagrade, to u mnogim prilikama naglašavaju. Nagrada danas predstavlja neku vrstu certifikata društvene odgovornosti. Potpuni cilj bio bi postignut kada bi kupci i potrošači počeli zahtijevati od poduzeća sudjelovanje u Indeksu DOP-a i na taj način iskazivanje svoje predanosti za upravljanje nefinancijskim utjecajima odnosno kada bi primjena društveno odgovornog poslovanja postala kriterij za uspjeh", smatra Matešić. Upravo po tome se nagrada Indeks DOP-a razlikuje od većine nagrada za DOP koje dodjeljuju organizacije i kod nas i u Europi. Većina njih se temelji na primjerima dobre prakse dok HR PSOR dubinski procjenjuje nefinancijske utjecaje poduzeća u svim područjima.

"Planovi su nam za početak razviti Indeks DOP-a u smjeru pitanja ljudskih prava. Osnovni upitnik ovaj dio obuhvaća relativno površno, sukladno procjeni trenutnih mogućnosti naših poduzeća u trenutku kad je upitnik razvijan. Sada smatramo da je vrijeme da se ova tema dodatno proširi. Za početak, dodjeljujemo Posebnu nagradu za ljudska prava koja se temelji na prijavi projekta primjera dobre prakse, dok je u edukacijskim seminarima kao radni materijal prijedlog seta pitanja iz područja ljudskih prava. Očekujemo da bismo ova pitanja u idućem razdoblju integrirali u upitnik kao zasebno poglavlje koje bi bilo temelj za Posebnu nagradu za ovo područje", poručuje Matešić. Nada se da će nagrada za ljudska prava privući interes poduzeća jer su je temeljili na primjerima dobre prakse za što vjerujem da ima svako poduzeće u Hrvatskoj, ili barem većina njih. "Na nama je da educiramo poduzeći pripremimo ih da mogu ispunjavati i ove nove zahtjeve˝, zaključuje Matešić.

Usporedba

Možete li usporediti prethodne dodjele Indeks DOP-a i ovogodišnje izdanje? U kojim kategorijama bilježite porast prijavljenih poduzeća?
U odnosu na prethodne godine, sve je veći broj poduzeća koja rezultatima Indeksa DOP-a prikazuju zavidnu praksu u upravljanju svojim nefinancijskim utjecajima. Dok je u ranijim godinama bilo svega nekoliko poduzeća koja su konkurirala za najbolji rezultat, danas je broj onih koji konkuriraju za nagradu puno veći. 

Koje kategorije poduzeća su najzastupljenije u ovogodišnjem izboru?
Najveći broj poduzeća koja imaju strateški pristup društveno odgovorno poslovanju očekivano se nalazi u kategoriji velikih poduzeća. Ona imaju resurse, ali i utjecaje koji zahtijevaju snažniji angažman. No, ove godine bilježimo i rast interesa u srednjim poduzećima što je pozitivno. Jedino moramo konstatirati da nam sustavno podbacuje kategorija javnog sektora za koji je očito da još nema interesa prihvatiti odgovornost za upravljanje nefinancijskim utjecajima.