Treća je ovo godina da se Poslovni uzlet održava, što govori o snazi ovoj projekta. Progovaramo o temama koje muče poduzetnike ovog dijela Hrvatske i otvaramo nove teme važne za gospodarstvo˝, istaknuo je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, otvarajući u Ivancu Poslovni uzlet,  projekt edukacija i panela na kojima su sudjelovale već tisuće poduzetnika u Hrvatskoj. "Uz današnju stopu nezaposlenosti od 4 posto, svjesni smo da je prerađivačka industrija okosnica našeg sjevera i da je radni vijek drugačiji nego u drugim industrijama, istaknuo je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, uvodeći u panel diskusiju na temu  "Osnivanje zaštitnih radionica – prilika za poslodavce da povećaju produktivnost radnika u prerađivačkoj industriji".  

Branka Šaško, predstojnica regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, upozorila je da je kontinuirano pada broja nezaposlenih u evidenciji, u svibnju ih je bilo 3900.  "Stopa nezaposlenosti od 5,8 posto u Varaždinskoj županiji je u daljnjem padu što zbog sezone što zbog mjera aktivne politike zapošljavanja. Ipak, više od 54 posto osoba iz evidencije je iznad 55 godine, 28 posto s trogodišnjom srednjom i 23 posto sa završenom osnovnom školom, pa nemamo koga plasirati na tržište rada. Više od 1800 osoba je dugotrajno nezaposleno, a njih 195 osobe s invaliditetom (OSI). Podržavamo zaštitne radionice, uspješno surađujemo s OSI i drago nam je kad vidimo da su se uspješno uključili na tržište. Ipak, događalo se da zbog zdravstvenih poteškoća ne mogu za njih naći radno mjesto", istaknula je Šaško.

Senka Horvat, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u HZZ-u, radi na pripremama za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba, kakvih je 48 posto od svih nezaposlenih. "Samim time što su dugo u evidenciji gube vještine i znanja i imaju i otežavajuće okolnosti poput zdravstvenih teškoća. Imamo motivacijske radionice, pripreme, pisanje molbi i životopisa i pokušavamo identificirati poslove na kojima oni mogu raditi˝, objašnjava Horvat. 

Problemi bolovanja
Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK smatra da nam je demografska situacija pesimistična, Hrvatska stari, izumire i iseljava se. "Najveći problem je nedostatak radnika. Pritisak je na uvoz radnika, mnogi gase biznise jer ne mogu naći radnike, a rješenje nam je da izvučeno ono što možemo. To su i stariji radnici između 55 i 65 godine, veliki su radni potencijal, a drugi potencijal su i OSI kao i mladi koji kasno ulaze u svijet rada. Još jedan naš problem je i što samo 2,2 posto Hrvata sudjeluje  u cjeloživotnom učenju˝, ističe Vidović. Robert Blažinović, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta tvrdi da je nedostatak radnika posljedica konstantnog erodiranja.

"Pregovorima smo došli do kvota za sektor brodogradnje, a s tim problemom su suočeni svi sektori. Država ima set poticaja, no nisu dovoljni jer imamo egzistencijalni problem. Zakoni o poticanju ulaganja nisu dovoljno, ljudi se iseljavaju. Država u profitabilnim djelatnostima mora dati poticaje poduzetnicima koji nemaju mogućnosti, tu je i sustav javne nabave u kojoj se može napraviti reda ili pokušavati stipendirati mlade da se bave tim poslovima. I kod nas postoje pozitivne priče, nije trava zelenije drugdje. Radnike koji mukotrpno zarađuju svoj kruh treba cijeniti˝, ističe Blažinović.  Batinić je istaknuo da se u strukturi nezaposlenosti zadnjih 12 godina ne mijenja ništa i upozorava kako će to biti problem i za 20 godina.  "Naša intencija je da lokalna samouprava pomogne, da damo prostor, stvorimo pretpostavke za radna mjesta. Tvrtke moraju stvarati nove vrijednosti i znati zadržati radnike. Moramo mijenjati propise i naći model, što nije jednostrano, potrebna je sinergija uz dodatno obrazovanje i niz mjera aktivne politike", kaže gradonačelnik Ivanca.

Nada Zver, predsjednica Uprave Ivančice d.d., tvrtke sa 750 radnika, kaže da im tvornica stari, jer je prosječna starost djelatnika 44 godine. "Imamo potrebu za mlađima no njih to ne interesira ili ih nema, neto plaće bi trebale biti 4000 kuna da bismo dobili radnike, a to ne možemo osigurati. Više od 70 posto proizvodnje izvozimo, naš brend Froddo je u EU i svijetu, a da bismo bili i dalje konkurentni trebamo radnu snagu. Sa starenjem se javljaju i bolovanja, ali radnici nisu bolesni zbog uvjeta rada već zbog činjenice da rade 30 godina na istom mjestu, najčešće već od osnovne škole ponavljaju iste pokrete", kaže Nada Zver. U tvrtki surađuju sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, one koji imaju probleme šalju na vještačenje nakon čega ulaze u očevidnik i na ocjenu radne učinkovitosti. 

Nova regulativa i inicijative
Jasenka Sučec iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ističe kako nova regulativa pokušava riješiti te probleme.  "Po uzoru na Austriju i Njemačku krenuli smo u osnivanje Centara za profesionalnu rehabilitaciju. Poteškoća ima u pravilniku za osnivanje zaštitnih radionica, no Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji ide u proceduru u i u rujnu će se raditi novi pravilnici. Mi željno očekujemo inicijative poput ove iz Ivančice", tvrdi Sučec. S Ivančicom rade i na projektu u suradnji s Kineziološkim fakultetom u sklopu kojeg interveniraju na radnom mjestu tako da ljudi ne obolijevaju. Zavod financira te radionice i čitavu paletu poticaja, poput onih koji se odnose na prilagodbu radnog mjesta gdje po osobi daju i do 120.000 kuna.

"Centri za profesionalnu rehabilitaciju su zamišljeni samo za OSI no uskoro će biti i za sve osjetljive skupine na tržištu rada, poput starijih osoba. Važno je znati što mogu, a što ne mogu. Nije bitna samo financijska prilagodba, posebni programi i oprema, već i atmosfera na poslu, prilagodljiva okolina. Imamo i sredstva za zaštitne radionice, lani čak 30 milijuna kuna. Dodjeljujemo i novac za poticanje inovativnog zapošljavanja˝, pohvalila se Sučec. Na to se nadovezao Vidović koji zagovara ostanak starijih u tvrtkama. "Njih se mora zadržati i ozbiljne tvrtke će to prepoznati kao potencijal, a ne kao teret. Svega 2 posto ljudi se rađa s invaliditetom, ostali ga dobivaju kroz život i ipak nisu trajno radno nesposobni. Poticaji su izdašni, mogu se kombinirati s onima od HZZ-a. I kad se sve zbroji vi možete zaposliti OSI gotovo besplatno na godinu dana", objašnjava Vidović.  

Šaško objašnjava da je interes poslodavaca za  mjerama aktivne politike velik. Ističe da je cjeloživotno učenje važno, a HZZ, iako ima sredstva iz europskog socijalnog fonda, radnika na polju prerađivačke industrije nema. "Mi preko obrazovnih institucija  pokušavamo doći do ljudi koji će se obrazovati, a da su nezaposleni. Dajemo 15.000 kuna za prilagodbu radnih mjesta za starije radnike", kaže Šaško. N. Zver drži da je rješenje možda i u zapošljavanju azilanata. "To bi bila dobra mjera, jer na bliža tržišta rada i ne možemo računati. Ograničenje u razvoju naše tvrtke je naša radna snaga, treba što hitnije pronaći rješenje. Porezna reforma za te radnike nije donijela ništa, njima je neto plaća povećana 30 kuna", požalila se Zver.  Batinić upozorava da je i mirovinski i zdravstveni fond na gubitku pa smatra da je put do rješenja problema u suradnji ministarstava, lokalne zajednice i gospodarstvenika, a zalaže se i za reviziju poticaja.

"Svima nam treba biti cilj poboljšati standard građana, treba tražiti načine i mijenjati situaciju", poručuje Batinić. Horvat je istaknula da iako rade na profesionalnom obrazovanju učenika, mali broj ide u tekstil, obućarstvo i slično. No, kad im se pruže stipendije i stručna praksa, pomaka ima.  "Ne treba se bojati tehnologije, robotizacija i digitalizacija će mijenjati velik broj radnih mjesta, no to će omogućiti i nove oblike poslova. Ljudi su najveća vrijednost i na tome treba raditi. Kad je riječ o ovom kraju, ovdje su radnointenzivne djelatnosti i male plaće – ako država želi poduprijeti razvoj tih industrija poput kožarske i tekstilne industrije, to itekako može biti profitabilna djelatnost˝ , poručuje Vidović. Blažinović je kazao da treba biti kreativan. "Ono što imamo moramo sačuvati, osnažiti i pomoći poslodavcima da budu konkurentniji", zaključuje Robert Blažinović.

Uz cloud je ured gdje i vi, uvijek dostupan i siguran

Nakon panel diskusije održane su dvije edukacije za male i srednje poduzetnike i obrtnike – "Ured u oblaku" koju je održao Krešimir Jusup, savjetnik za prodaju poslovnim korisnicima iz HT-a, te trosatna radionica "Neverbalna komunikacija u poslovanju", pod vodstvom Ivane Zvrko, direktorice tvrtke ADIZ koja se bavi poslovnom edukacijom. Krešimir Jusup polaznicima edukacije pojasnio je cloud tehnologiju te istaknuo koje su osnovne prednosti usluge u "oblaku". Kako tvrdi Jusup, mnogi nisu svjesni kako im cloud može pojednostaviti poslovanje. Napominje kako uz cloud usluge stvari i radnje koje se inače na dnevnoj bazi koriste u poslu, poput gmaila ili internetskog bankarstva, postaju lakše i brže te se zahvaljujući tome korisnik može posvetiti svojim poslovnim izazovima. Jusup objašnjava da velik broj potencijalnih korisnika misli da cloud nije dovoljno siguran za poslovanje te ih uvjerava da se njime posao može unaprijediti.  "Danas ne morate biti vezani uz ured kako biste obavljali svoj posao, jer je uz korištenje cloud usluge na jeftiniji, dostupniji i sigurniji način, ured tamo gdje ste vi", poručuje stručnjak iz HT-a. Riječima se prenosi samo 7 posto poruke, a 90 posto poruke prenosi se  znakovima, izrazima lica i očiju, tonom glasa i slično, opisala je, pak Ivana Zovko, važnost neverbalne komunikacije. Ona se, dodaje, teško može naučiti i svjesno kontrolirati, ali nam zato poznavanje neverbalnih znakova može pomoći da smanjimo nesporazume u komunikaciji i poboljšamo razumijevanje poruka koje šaljemo.  "Svrha neverbalne komunikacije izražavanje je osjećaja ili stava, potkrepljivanje verbalnih poruka, regulacija verbalne komunikacije te usklađenost verbalne s neverbalnom komunikacijom", pojasnila je Zvrko i navela četiri tipa ponašanja, asertivnu i pasivnu komunikaciju te agresivnu i pasivno-agresivnu komunikaciju.  "Unatoč napretku u informacijskoj tehnologiji, komunikacija je još uvijek problem, jer ovisi o ljudima, njihovim motivima i situaciji u kojoj se nalaze, a ne o tehnologiji", kaže I. Zvrko. Polaznici edukacije naučili su i da je važno aktivno slušanje u poslovnoj komunikaciji, koje su tehnike aktivnog slušanja te kako i kada ih primijeniti.