U Sv. Ivanu Zelini nezaposleno samo četiri posto radno aktivnog stanovništva

Autor: Darko Bičak , 14. travanj 2016. u 22:00
Sveti Ivan Zelina sjedište je tvrtki poput Bille, Violete, Alce, Hamburger Recyclinga i drugih/B.Filić/PIXSELL

Rade tržišno prihvatljiv projekt revitalizacije bazena. Planiraju hotel ili druge turističke modele smještaja te tematski srednjovjekovni park Zelingrad.

Sveti Ivan Zelina jedan je od manjih gradova zagrebačkoga prstena, ali je zato po mnogim stvarima ispred svojih većih i bogatijih susjeda u Zagrebačkoj županiji. Jedna od stvari po kojima taj gradić sa 16 tisuća stanovnika odskače daleko od svojih susjednih gradova, ali i nacionalnog prosjeka, jest nezaposlenost, koja je ondje samo malo veća od četiri posto, što je na razini najrazvijenijih država Europske unije. Hrvoje Košćec, zelinski gradonačelnik,  objašnjava kako je za visoku zaposlenost zaslužan snažan razvoj poduzetništva, ali i blizina Zagreba, u kojem rade mnogi Zelinčani. 

 

250tvrtki

registrirano je na području Sv. I. Zeline

Brojni obrti
Na području grada djeluje 250 tvrtki i 320 obrta, a Sveti Ivan Zelina je svrstan u treću skupinu razvijenosti s ukupnim indeksom od 92,39 posto od nacionalnoga prosjeka. Na području grada, u nekoliko poslovnih zona, djeluju i velike tvrtke sa svojim pogonima i distributivnim skladištima: ALCA, Violeta, Billa, Hamburger Recycling Group, C-pakiranje, Iskra, Iverpan, Metal-Elektro, Kemig, Don-Don, Drvna industrija Zelina i drugi. Velik zamah poduzetništvu u Prigorju dalo je otvaranje poslovne zone Sv. Helena, koja se razvija po fazama.

U funkciji je zona Sjever, koja je popunjena gotovo sa 100 posto. No, stvari na terenu i nisu tako idealne jer gotovo pola prostora, oko 100.000 četvornih metara, zone koja je ukupne veličine 50-ak hektara drži posrnuli Outlet centar Sv. Helena, koji je prije nekoliko godina zatvorio svoja vrata.  "Outlet je bila jedna od najvećih investicija u zoni i trebala se razvijati kroz faze. U prvoj je fazi iskorištena samo trećina ukunog zemljišta koje su kupili, a tamo je bilo zaposleno 300-tinjak ljudi. Tvrtka je otišla u stečaj, a dugovi su 30-ak milijuna eura te hipoteku drži jedna banka. Ima upita za taj objekt i prostor te je izvjesno da bi u sljedećem razdoblju moglo doći do rehabilitacije toga vrijednog poslovnog prostora", kaže Košćec. 

 

Košćec

Do sredine godine ćemo imati idejni projekt za bazene te idemo u potragu za investitorom.

Veliki investitori
Velik dio zemljišta poslovne zone drži i Alca, koja je bila najveća investicija u poslovnu zonu. Alca je također jedna od rastućih tvrtki, koja u budućnosti planira i nove investicije u poslovnoj zoni Sv. Helena. Grad razvija i zonu Jug, veličine 73 hektara, koja je u pripremnoj fazi za opremanje komunalnom infrastrukturom. U planu su i dvije manje zone, Brezovec i Komin, po 40 hekrata, koje bi trebale zaživjeti u sljedećem razdoblju. Unatoč brojnim zonama, velik dio gospodarstva vezan je uz mješovite zone, koje su uglavnom protežu duž državne ceste Zagreb – Varaždin, gdje svakog dana niču uglavnom manje tvrtke. 

Izložba vina
Sv. I. Zelina dugo je bio poznat i kao turistička destinacija zbog svojih bazena, ali je taj segment izgubio u posljednjih 10-ak godina. Iako je prije 15-ak godina bilo megalomanskih projekata, teških i više od 50 milijuna eura, u obnovu i gradnju termalne rivijere i hotela visoke klase, od toga nije bilo ništa. Sada Košćec, koji je gradonačelnik posljednje tri godine, najavljuje da se radi tržišno prihvatljiviji projekt revitalizacije bazena.

 

50milijuna

eura bio je vrijedan prvotni projekt zelinske termalne rivijere

"Do sredine godine imat ćemo idejni projekt, a nakon toga idemo u potragu za investitorom. Postoji već interes ulagača, ali nitko ozbiljan se ne želi obvezivati dok nismo napravili idejni projekt, a po mogućnosti ishodili lokacijsku i građevinsku dozvolu. Ovisno o zahtjeva tržišta, u sljedećem razdoblju moguće je projekt nadograditi drugom i sljedćim fazama", kaže Košćec. Druga bi faza podrazumijevala hotel ili druge turističke modele smještaja. Završna faza bio bi tematski srednjovjekovni park Zelingrad. Zasad je za Zelingrad napravljena studija izvedivosti i analiza troškova. Valja posebno istaknuti kako Sveti Ivan Zelina ima bogatu povijest proizvodnje vina i može se pohvaliti kao jedini grad u Hrvatskoj u kojem je tradicija održavanja vinskih izložbi stara više od 150 godina. Prva izložba vina ondje je održana davne 1860. godine zaslugom Dragutina Stražimira, koji je postavio temelje modernog vinogradarstva u Hrvatskoj.

"Na području grada djeluje oko 260 proizvođača grožđa i vina, okupljenih u tri udruge, a zelinsko Prigorje ima i autohtonu vinsku sortu – kraljevinu, koja se na tržište plasira kao Kraljevina Zelina, robna marka vina Zagrebačke županije. Sveti Ivan Zelina svake je godine početkom lipnja domaćin Izložbe vina kontinentalne Hrvatske, manifestacije koja se organizira već 48. godinu zaredom i koja nas na najbolji način ističe kao jedan od najznačajnijih hrvatskih gradova u razvoju vinske kulture i tradicije", navodi gradonačelnik Košćec. 

Županijsko gospodarstvo
Prema podacima konzultantske kuće Bisnode, u Zagrebačkoj županiji trenutno posluje 18.590 poslovnih subjekata. Tijekom 2015. bilo ih je osnovano 1188, dok je istodobno ugašeno njih 1007. Ukupno su u prethodnoj godini zabilježena 1874 ulaska u blokadu te 1571 izlazak. Trenutačno je 1350 poslovnih subjekata u blokadi. U Zagrebačkoj županiji u postupku stečaja je 89 tvrtki, među kojima je kod njih 14 stečajni postupak pokrenut tijekom 2015. godine.

U fazi predstečaja trenutačno je 385 subjekata. Među poreznim dužnicima nalazi se 229 subjekata, a 349 ih se nalazi na listi neisplatitelja plaća. Među svim poslovnim subjektima u ovoj županiji ukupno ih je 7124 ili 38,3 posto predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar za 2014. godinu. Oni su kumulativno ostvarili 40 milijardi kuna prihoda, a kumulativna neto dobit iznosila je 496 milijuna kuna. Ta poduzeća ukupno su zapošljavala 49.011 osoba, što predstavlja prosjek od 6,9 zaposlenika po poduzeću.

Izvoz je iznosio 5,82 milijardi kuna, dok su analizirana poduzeća investirala ukupno 1,67 milijardi kuna tijekom 2014. godine. U ostvarenim prihodima na razini nacionalnoga gospodarstva poduzeća iz ove županije sudjelovala su sa 6,5 posto udjela. Analizirana poduzeća imala su 5,5 posto udjela u ukupnom hrvatskom izvozu, dok su njihove investicije činile 4,7 posto svih investicija na nacionalnoj razini. Ukupno 5,8 posto svih zaposlenih u hrvatskom realnom sektoru odnosilo se na zaposlenike iz poduzeća koja su smještena na području Zagrebačke županije. 

Komentirajte prvi

New Report

Close