Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) u utorak je u svom zagrebačkom uredu predstavila rezultate istraživanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj koje su na uzorku od 140 članova Uprava domaćih i međunarodnih malih, srednjih i velikih poduzeća koja posluju u Hrvatskoj proveli od prosinca 2017. do 31. siječnja 2018. Većina ispitanika, njih 65 posto, svoje poslovanje u 2017. godini ocijenilo je boljim nego godinu ranije te se 64 posto njih izjasnilo da su u promatranom razdoblju povećali broj zaposlenika. 

Žele porezno rasterećenje
U nadolazećem razdoblju od tri godine 79 posto poduzeća iz ovog uzorka planira daljnje širenje poslovanja u Hrvatskoj, a 71 posto njih najavilo je i nova zapošljavanja. Petina njih planira zaposliti više od 20 novih radnika. "Vidljiv je optimizam poslovne zajednice u Hrvatskoj, a najave širenja poslovanja novih zapošljavanja smatramo poticajnima za hrvatsko gospodarstvo.

Nezadovoljstvo predstavnika poslovne zajednice odnosi se uglavnom na područja kod kojih su potrebne sustavne reforme koje izostaju dugi niz godina, a uključuju pravosuđe i poštivanje vladavine prava, složene administrativne procedure i daljnje porezno rasterećenje poduzetništva. Članstvo u EU koje je omogućilo olakšan pristup financiranju i novim tržištima ispitanici ocjenjuju pozitivno, ali smatraju kako Hrvatska zaostaje i gubi korak s usporedivim državama sjeverne i istočne Europe", komentirala je izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić. 

Geopoložaj kao prednost
Glavnim ograničavajućim faktorom u poslovanju u posljednjih 5 godina ispitanici uključeni u ovo istraživanje naveli su regulatorni okvir, administrativne procedure i porezno opterećenje, dok se najveća pogoršanja vežu uz provedbu pravnih pravila i procedura, pravosuđe i kvalitetu legislative.  Utoliko utjecaj državne administracije na poslovno okruženje 86 posto ispitanika ocjenjuje negativnim ili bez učinka, a slična je percepcija utjecaja lokalne administracije.

Također, samo 9 posto ispitanika uvjete poslovanja u Hrvatskoj smatra boljima nego u drugim državama srednje i istočne Europe, dok 44 posto njih ističe da su ti uvjeti lošiji nego u uspoređenim zemljama. Najveća poboljšanja, s druge strane, vidljiva su u području potražnje za robama i uslugama, uvjetima financiranja i mogućnosti trgovinske razmjene. Kao najveće prednosti poslovanju u Hrvatskoj, uz članstvo u EU, naveli su turistički potencijal zemlje i geostrateški položaj.

Govoreći o članstvu u EU, 78 posto ispitanika je istaknulo da je ono imalo pozitivan učinak, pri čemu su kao najveće prednosti članstva naveli nepostojanje granica, jedinstveno tržište i pristup EU fondovima. Zanimljivo, najveći broj njih, visokih 86 posto, nisu korisnici fondova EU, što zbog nedostatka odgovarajućeg programa, što zbog kompleksnosti same procedure, istaknuto je na predstavljanju.