Kada je 2014. prestao važiti stari zakon o istraživanjima i razvoju, prema podacima Deloittea prvi su se put u Hrvatskoj pojavile tvrtke koje u vlastitu budućnost nisu uložile ni lipe.

Tada ih je bilo četiri posto, odnosno svoj je opstanak ignorirala svaka 25. tvrtka u Hrvatskoj. Lani je, kao rezultat političkog nemara da se usvoji novi zakon o R&D-u, taj broj porastao na sedam posto, odnosno u 2017. u vlastiti razvoj nije investirala svaka 14. tvrtka u Hrvatskoj. K tome, ukupan broj tvrtki koje su u R&D uložile manje od tri posto prihoda gotovo se udvostručio na 56 posto. Rezultat je to Deloitteovog "Izvješća o istraživanju i razvoju u korporacijama za 2018. godinu", a koje su u utorak u Zagrebu predstavili Deloitte te udruge HUP i Hrvatski izvoznik. 

Iščekuju pravilnik
Sonja Ifković, iz Deloitteovog Odjela poreznog savjetovanja zadužena za R&D kaže da su ipak uočili preokret. Vlada je, naime, ove godine donijela novi R&D zakon i u siječnju se očekuje da će objaviti i pravilnik. K tome, prošao je prvi IRI natječaj te je provedeno niz drugih natječaja gdje su tvrtke mogle dobiti bespovratna sredstva za razvoj. "Zbog ovog preokreta u gospodarskoj politici u idućih godinu-dvije broj tvrtki koje navode da neće ulagati u R&D pao je na dva posto, nitko ne planira ulagati manje, a čak 64 posto tvrtki planira ulagati više", kaže Ifković. 

Ključ izvoza
Novi zakon, kako se moglo doznati, pomoći će velikim profitabilnim kompanijama da više ulože u razvoj i tako budu konkurentnije. To se odnosi na kompanije poput Ine, Plive, JGL-a, Podravke, Ericssona NT i drugih, kojima je R&D danas važan koliko i proizvodnja. Prema okvirnoj procjeni, koju je prikazao Deloitte, za industrijsko istraživanje od milijun kuna maksimalni intenzitet potpore bit će 65 posto ili 650.000 kuna. Uz 150 posto umanjenja porezne osnovice moći će prikazati 1,5 milijuna kuna manju osnovicu poreza na dobit, a uz 18 posto tog poreza na 1,5 mil. kn proizlazi da bi iznos državne potpore bio 270.000 kuna.

U Deloitteu pojašnjavaju da razliku od 270.000 do 650.000 kuna kompanije mogu popuniti subvencijama i na druge načine. No, naglašavaju, ključno je da na snagu stupi pravilnik koji prati zakon. Bernard Jakelić, zamjenik direktora HUP-a, ističe da bez ulaganja u R&D nema napretka, a da niz ljestvica jasno ukazuje da po pitanju inovacija i kompetitivnosti ne stojimo najbolje. "Moramo se trgnuti iz stanja u kojem nam je R&D i to jasno upućuje i ovo istraživanje", kaže Jakelić.

Ljiljana Habunek, tajnica udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) kaže da s nestrpljenjem čekaju početak primijene novog zakona o R&D-u. Pojašnjava da sve razvijene države podupiru R&D na razne načine, a posebno kroz porezne olakšice i da je dobro da i Hrvatska napokon ide tim smjerom.  "Izvoznici u Hrvatskoj lani su činili 15 posto poslovnih subjekata, a tih 15 posto radi 73 posto svih investicija u R&D u Hrvatskoj. Zato je poticanje R&D-a ujedno poticanje našeg izvoza", zaključuje Habunek.