Ova jesen bit će izazovno razdoblje za male i srednje poduzetnike u Europi i Hrvatskoj. Sve najave idu u smjeru završetka razdoblja viška likvidnosti i financiranja jeftinim bankovnim kapitalom, te se naznake toga počinju primjećivati na tržištu. Kako bi odgovorile na djelovanje monetarne politike usporavanja prijeteće inflacije usporavanjem rasta gospodarstava i dizanjem cijene novca, domaće poslovne banke započele su s podizanjem kamata na sve vrste kreditnih zaduženja – kratkoročne kredite za likvidnost te investicije.

Krediti poskupili 2 p.p.

Primjerice, dosadašnje kamatne stope za financiranje investicija koje su se kretale od 1,50% do 3% ubrzo će se pozicionirati u rasponima od 3% – 5%, dok će poduzeća trenutno potrebnu likvidnost odnosno obrtna sredstva financirati kamatama u prosjeku 5% – 7%, što su također okvirno 2 postotna poena veće cijene od dosadašnjih. Ono što trenutno poduzetnicima djeluje kao vrlo skupo zaduženje obzirom na dosadašnje kamatne stope u drugom kvartalu 2023. djelovat će kao standardna cijena kreditiranja. Cjelokupno inflatorno okružje rezultat je spoja gospodarstvenih prilika koje su zadesile Europu i svijet od početka 2020. do danas. Kroz COVID krizu represivno se gubi prirodna mogućnost trošenja stečenih sredstava, a po normalizaciji vidljiv je nastali višak likvidnosti. Uz navedeni primjer začetka inflacije, svijet pogađa energetska kriza izazvana ratnim prilikama na istoku Europe, te rast cijena energenata dodaje “gorivo” na već prijeteću inflaciju, i situacija počinje izmicati kontroli.

Ivana Vučemilović, voditeljica poslovnog odnosa s pravnim osobama u 3D Poslovne financije

Određen broj malih i srednjih poduzetnika doživljava izravnu posljedicu istoga u vidu smanjenja prihoda, dok većina poduzetnika osjeća neizravne posljedice istoga te je legitimno u cilju prevladavanja situacije i održivosti postavljati sljedeća pitanja…

Postoji li na tržištu pomoć?

Pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) raspisan je Program dodjele potpore usklađen s Privremenim okvirom za mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu. Program su u mogućnosti koristiti:

a) Poslovni subjekti privatnog sektora – trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) u sustavu PDV-a, zadruge i ustanove;

b) Poslovni subjekti javnog sektora – trgovačka društva i ostali subjekti (agencije i ustanove i sl.) u vlasništvu ili većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili Republike Hrvatske

Što to poduzetniku omogućava?

Omogućeno je financiranje manjka likvidnosti kreditom za obrtna sredstva po atraktivnim uvjetima. Sredstva je moguće iskoristiti za financiranje nabave sirovine, repromaterijala, poluproizvoda, sitnog inventara, podmirenje obveza prema dobavljačima, troškovi radne snage odnosno svih općih troškova tekućeg poslovanja:

1. za razdoblje korištenja i prve tri godine otplate kredita: od 0,50% godišnje, fiksno, ovisno o propisima o dodjeli državnih potpora i/ili potpora male vrijednosti, instrumentima osiguranja kredita i cijeni raspoloživih izvora financiranja

2. za 4. i 5. godinu otplate kredita: od 2% godišnje, fiksna ili od 2,50% godišnje, fiksna, ovisno o HBOR-ovoj procjeni kreditne sposobnosti korisnika kredita.

Tko može koristiti mjere?

Krediti iz navedenog programa odobravaju se za povećanje likvidnosti poduzeća koja se nalaze usred privremenih poteškoća povezanih s trenutačnom krizom. Navedeno se ne dokazuje samo padom prihoda u razdoblju od veljače 2022. već nizom drugih čimbenika koje neizravno dovode do pogoršanja pozicije poduzeća na tržištu.

Ako ste se našli usred: porasta troška energenata (plin, struja, gorivo) u odnosu na trošak u prethodnom razdoblju (2021.), poskupljenja ulaznih sirovina, poteškoća ulaska na novo tržište, raskida određenih ugovora kao posljedicom rata, poteškoća u distribuciji proizvoda ili smanjene potražnje za istima, poteškoća s naplatom potraživanja, poteškoća u transportu proizvoda ili njegovu rasta cijena, naći će te se na inicijalnom popisu prihvatljivih korisnika mjere.

Hoće li biti isplativa ulaganja?

I krediti za nove investicije inicijalno će biti nuđeni uz više kamatne stope, te će postati upitna isplativost dosadašnje navike investiranja u klasične turističke kapacitete, strojeve, postrojenja i pokretanje proizvodnje. Iznimku od navedenog pravila, svakako će se moći naći u trendu, prilikama iskorištavanja nacionalnih i europskih planova zelene i digitalne tranzicije, te se možebitno može utvrditi kako je došlo vrijeme okretanju novim tehnologijama, implementacijom skupljih tehnologija koje osiguravaju dugoročniju održivost, manje nusprodukata, automatizaciju i slično. Na tragu istoga, u ponudi do 2026. bit će investicijskih kredita pri HBOR-u te HAMAG-BICRO-u uz kamatne stope od 0,40%-0,80%.

Kako iskoristiti takvu priliku?

Priprema projekata za, primjerice, investiranje u poslovne prostore sa najvišim energetskim certifikatom ili uređenje postojećeg kako bi se koristilo 50% manje toplinske godišnje energije, ulaganje u vozila, strojeve koji ne koriste fosilna goriva, ulaganje u digitalizaciju poslovanja, poslovnih procesa, smanjen otpad, postizanje kružnog gospodarstva, korištenje obnovljivih izvora energije.

Finalno, unatoč zahtjevnijim poslovnim prilikama koje će zahtijevati prilagodbu poduzetnika nastaloj situaciji, te naizgled vrlo skupom tržištu kredita, pomnim istraživanjem i analizom ponuda banaka, trenutno dostupni jesu i bit će dostupni modeli koji će približiti poduzetnicima mogućnost financiranja prihvatljivim i povoljnim kreditnim proizvodima. Obzirom da se bliži kraj poslovne godine, svakako treba obratiti pozornost na samo strukturiranje financijskih izvještaja koji predstavljaju papirnatu sliku poduzeća, te su podloga izračunu svih parametara koje banke implementiraju u svoje “credit risk” politike. Ponekad, knjiženja od strane računovodstava neopravdano smanjuju otplatni potencijal poduzeća te otežavaju mogućnost realizacije potrebnih plasmana ili dodatno povećavaju cijenu istima obzirom na rejting sustave koje klijentima dodjeljuju banke, a koji se pretežito temelje na analizi godišnjih financijskih izvještaja. Pogrešna knjiženja troškova bez obraćanja pozornosti na vremenska razgraničenja, pogrešno unesene pozicije kratkoročnih naspram dugoročnih pozicija u izvještaju, knjiženje poslovnih prihoda u izvanredne mimo logike osnovnog poslovanja tvrtke, samo su neke od premostivih pogreški pri knjiženju iz gledišta financijskih savjetnika.

Kako bi poduzetnici bili što više fokusirani na obavljanje svog osnovnog posla, a radi kompleksnosti financijske materije, sve više posežu za uslugama savjetodavnih tvrtki čiji je “core bussiness” credit risk i financijsko savjetovanje. Na taj način približavaju logičku stranu poslovanja poduzeća računovodstvenim standardima, te djeluju u smjeru optimizacije izvještaja, a u cilju postizanja pravovremenog financiranja putem kreditnih proizvoda u dostatnom obujmu za dati poslovni ciklus u kojem se poduzeće trenutno nalazi.