Poslovni uzlet Bjelovarsko-bilogorske županije u Bjelovaru je okupio brojne poduzetnike i obrtnike. Nastavak je to niza diljem Hrvatske održanih edukativnih manifestacija kojima organizator Poslovni dnevnik promiče malo i srednje poduzetništvo, tzv. kapilarni sustav hrvatskog gospodarstva. Ovakvim Uzletima nastoji se postići i promjena negativne percepcije o poduzetnicima.  

Njihov je značaj u ukupnoj gospodarskoj slici od iznimne važnosti, kao i njihova uloga u stupnju razvoja svakog društva, istaknuo je Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista. "Prije četiri godine pokrenuli smo projekt namijenjen promociji i edukaciji malog i srednjeg poduzetništva koji je s vremenom postao snažnim alatom u povećavanju šansi da oni svoja znanja i vještine podignu na razinu kojom će biti konkurentni ne samo na domaćem, već i europskom tržištu. Naša je nastojanja među prvima prepoznala upravo Bjelovarsko-bilogorska županija", dodao je. Ova županija s Poslovnim dnevnikom njeguje dugogodišnju suradnju, potvrđuje župan Damir Bajs.

"U recentno vrijeme najveći pad nezaposlenosti u Hrvatskoj zabilježen je u našoj županiji, kao i najveći porast investicija – većinom vezanih za drvnu industriju. Hrvatska drvna industrija sve više izvozi što je dokaz da imamo kvalitetne i tražene proizvode. Imamo sve uvjete za napredak, a pred nama je pronalazak odgovora na pitanje kako postati još konkurentnijima. Županija može i treba biti partner svim našim gospodarstvenicima u ostvarenju njihovih ciljeva", poručio je Bajs. Drvna industrija bilježi rast, ali ponajviše na izvozu sirovina. Ulaskom u Europsku uniju otvorena je nova prilika, no postavlja se pitanje zašto te prednosti toliko malo koristimo. Također, jedna od šansi koje su unutar hrvatskog sektora drvne industrije ostale gotovo zanemarene je dizajn kao gospodarska grana, dok se u potrazi za primjerima dobre prakse valja sjetiti skandinavskih zemalja, poručeno je s panel diskusije posvećene izvoznom potencijalu hrvatske drvne industrije. 

Ne pričajmo samo o turizmu
Kada se govori o bilo kojoj vrsti industrije zapravo se govori o strategijama koje u njima treba provesti, poručio je bjelovarsko-bilogorski župan.  "Turizam je konkurentan sam po sebi, a postoji dio industrija koje se mogu proglasiti prioritetnima i u koje sukladno tome treba ulagati. Rezultati nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Sirovina sama po sebi i nije najvažnija, već znanje koje stoji iza toga. U rješavanju svakog problema nužna je dvosmjerna i jasna komunikacija države i poduzetnika. Svaki sektor treba od države saznati što se može napraviti, što će se tek moći, ali i što neće moći biti realizirano. Sve i da se ne mogu baš svi problemi riješiti, no dio svakako može", rekao je Bajs izdvojivši i da se trebamo okrenuti kvalitetnijim proizvodima želimo li postati konkurentni. Paleta usluga poput razvoja, proizvodnje, distribucije, prezentacije i montaže usluge dio je tržišne strategije tvrtke Prima namještaj.

Domaće se tržište u tom kontekstu također može smatrati izvoznim, smatra vlasnik Prima Grupe i predsjednik Udruženja drvne i papirne industrije Renato Radić. Naglasio je kako je dosadašnji izvoz zanemariv u odnosu na stvarne potencijale. "Drvna industrija jedna je od onih koje bi trebale u najvećoj mjeri biti oslonjene na izvoz. U svemu tome je nestalo mnogo tvornica i trenutačno smo na 15-ak posto kapaciteta nekadašnje proizvodnje. Ako se budemo bavili isključivo turizmom vrtit ćemo se u istom krugu i neprekidno pričati o sirovini. Europsko je tržište ujedno i naše tržište i ondje susrećemo nacije koje su bile uspješne kroz povijest, dok na nacionalnoj razini još uvijek nemamo svoj prepoznatljiv namještaj", kazao je Radić. Da je industrija namještaja jedan od strateških smjerova drvne industrije slaže se i Ivić Pašalić, član izvršnog odbora Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore. Sinergija turističkog i drvnog sektora je potencijalno plodonosna, kaže, no gosti u hrvatskim hotelima još ne prepoznaju namještaj kao hrvatski proizvod.

"Stanje hrvatske drvne industrije je vrlo loše. Održava se na jeftinijoj sirovini i jeftinom radu naših radnika, što je dugoročno neodrživo. Konsolidirana dobit kreće se od dva do četiri posto, što je malo u odnosu na mogućnosti. Dok ćemo proizvoditi jeftin proizvod i našim radnicima isplaćivati minimalne plaće, ostat ćemo tu gdje jesmo. Sirovine imamo, nedostaje nam pameti i znanja da stvorimo skupi proizvod. Već se desetljećima vraćamo na priču o trupcima", upozorava Pašalić i naglašava da drvna industrija vapi za suvislom strategijom duljom od pojedinog mandata. Spomenuvši i biomasu kao još jedan od niza potencijala zemalja sa šumnim i drvnim bogatstvom, Pašalić je ponovno naglasio da se i ovdje radi o nedostatku strategije. "Ne predizborni ni kampanjski već strateški sagledati radi li se o mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i kreiranju prepoznatljivog hrvatskog brenda. Ako je odgovor da, onda treba postaviti kao prioritet razvoja", istaknuo je Pašalić.

Dizajn kao izvrsnost i identitet
Govoreći o proizvodnji namještaja, iz vida se ne smije ispustiti ni dizajn koji ima važnu ulogu. Proizvodi s kvalitetnim dizajnom pokazuju izvrsnost i kompetentnost, kao i značajke pojedine kulture i inovativnosti, a jednako su tako i jedan od sastavnih dijelova nacionalnog identiteta. Trebalo bi nas zanimati zašto u Hrvatskoj ipak nije tako, napominje Feđa Vukić sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta.

"Dizajn je važan, ali ne i presudan. Radi se zapravo o konceptu i dodatnoj vrijednosti, kreativnom elementu. Trebalo bi se ići putem sinergijskog djelovanja i donositi strateške odluke. Posljednjih se 20-ak godina razmišljalo kako uz pomoć dizajna oplemeniti proizvod i podići mu vrijednost, ali u tom smjeru još nismo učinili niti jedan korak. Nedostaje kontinuiteta u orijentaciji što se treba raditi. Moguće je spojiti ideju o nacionalnom identitetu i dizajn, što svjedoče brojni inozemni primjeri", smatra Vukić. U posljednjih pet godina zabilježen je porast diplomskih radova povezanih s novim tehnologijama, jer je logično i neizbježno, ali otvara brojne mogućnosti suradnje s drugim strukama. "Dizajn i u informacijskim tehnologijama može biti ključnim izvoznim adutom, u čemu već imamo zavidnu razinu kompetencija", zaključio je.

Nije mudro podcijeniti moć digitalnog marketinga

U sklopu bjelovarskog Poslovnog uzleta okupljeni su poduzetnici prisustvovali i besplatnim edukacijama. Stručnjakinja za marketinšku strategiju Željka Tihomirović i Hrvoje Šarić, stručnjak za područje content marketinga, održali su radionicu na temu marketinga i kreativnog razmišljanja.  Oboje dolaze iz Ohoho! digitalne agencije koja okuplja profesionalce i  novinare s iskustvom u tiskanim, televizijskim, radijskim i online medijima, što smatraju kvalitetnim preduvjetom u razumijevanju potreba svakog klijenta. Oni su istakli da je marketing u prvom redu socijalni i upravljački proces te da se pod kreativnim marketingom smatra suvereno upravljanje analizom podataka, korisničkim iskustvom i produkt dizajnom. Dodali su i da se marketing temelji na kupcima koji su ključni element marketinškog sustava te da je jedna od stvari koje smatraju posebno važnima činjenica da nije mudro podcijeniti moć digitalnog marketinga. Bez obzira na što osobno o tome mislite, o proizvodu i usluzi se na internetu priča pa je bolje biti dijelom te priče od početka. Internet postaje popularnijim medijem od TV-a, a u sklopu toga posebno se ističu društvene mreže. Riječi je bilo i o šest elemenata za efikasan sadržaj, a oni podrazumijevaju osobnost, korisnost, konkretnost, vizualnu privlačnost, autoritativnost te mogućnost dijeljenja, jer sadržaj koji je lako djeljiv doseže više i ostvaruje više. Ipak, prije svega valja postaviti dva najvažnija pitanja – što želimo reći i kako ćemo to reći.