Velik broj studenata u Hrvatskoj upisuje fakultete za koje misle da će im osigurati zaposlenje ili za koje imaju uvjete, a ne one koje ustvari žele, jedan je od zaključaka istraživanja o mladima koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Koliko to u konačnici utječe na motiviranost odnosno uspjeh na fakultetu, upitali smo Mirnu Koričan Lajtman, Programsku direktoricu MBA Upravljanje ljudskim potencijalima u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM).

"Velika je povezanost između unutarnje želje i unutarnjih motiva s konačnim uspjehom. Kad se bavite nečim što vas zanima ne percipirate da uopće ulažete pretjerani napor, a vrijeme najčešće brzo prolazi. S druge strane, kad radite nešto jer morate usmjereni ste na sve moguće razloge zbog kojih to ne bi trebali raditi, odnosno teško vam je motivirati se i fokusirati. Ovo vrijedi za ljudsku motivaciju neovisno o radnjama i aktivnostima pa se tako može i primijeniti na studiranje. Ukoliko motiv za upisivanje nekog studija nije unutarnji, odnosno nije interes za tematiku studija posljedica toga može biti duže vrijeme studiranja, lošiji prosjek odnosno u konačnici odustajanje od studija. S druge strane, unutarnji motiv za znanjem iz nekog područja može dovesti do uspješnijeg studiranja, ali ne mora značiti da će se time osoba baviti kasnije u životu. I sad, upisivanje fakulteta zbog osiguravanja budućeg zaposlenja uopće ne mora loše završiti po pitanju uspjeha jer se kroz studiranje može razviti interes za tematiku studiranja. Osim toga, potrebe i želje se mijenjaju pa neki po prolasku vremena shvate da ih program koji su upisali ne zanima i na vrijeme mijenjaju usmjerenje. Da zaključim, naša motivacija je promjenjiva kroz vrijeme i nije jednostavna za tumačiti zbog čega su 50-ih godina prošlog stoljeća i nastale razne procesne i sadržajne teorije motivacije", kazala nam je Mirna Koričan Lajtman.

Prodekanica za nastavu Veleučilišta Baltazar Zaprešić Ana Skledar Matijević također smatra da je motivacija studenata jedan od ključnih čimbenika za uspješnost studiranja, iako je odabir fakulteta koji može osigurati zaposlenje vrlo racionalan izbor. "Motivacija je prije svega osobna stvar svakoga studenta, no obrazovne ustanove, kao i sami nastavnici mogu učiniti mnogo na podizanju razine motiviranosti studenata. Naime, mogu se potruditi ponuditi inovativne oblike nastave, uključiti studente u izvannanstavne aktivnosti i, naravno, ponuditi praksu kao jasno poveznicu s njihovim budućim zanimanjem", ističe prodekanica Veleučilišta Baltazar.

A da je u životu najvažnije baviti se onim čime se volite baviti, pa tako i studirati, smatra Goran Luburić, prodekan za nastavu i studente u Visokoj poslovnoj školi Zagreb. "U stvarnom svijetu ima onih koji su u istoj vrsti posla financijski uspješni i onih koji to nisu. Ako uživate u onome što radite, velika je vjerojatnost da ćete u tome i postati uspješni. Ako je netko upisao neki fakultet samo zato što želi zaraditi više novca, neka paralelno otvori poduzeće i počne trgovati, jer će tako prije novac zaraditi. Trendovi se mijenjaju, neke diplome su, u smislu poslovnih prilika, atraktivnije od drugih, no gotovo niti jedan posao nije vječan u uvjetima brzih tehnoloških promjena", ističe Goran Luburić.

Direktorica Upravljanja ljudskim resursima u Zagrebačkoj banci Biljana Ljuban kao posebno važno ističe profesionalno informiranje i usmjeravanje. "Najveći dio najboljih godina svojeg života provedeno u radu, pa je važno da radimo ono što nas zanima i u čemu smo uspješni. Zanimanje, odnosno posao kojim se bavimo, određuje naš socijalni i materijalni status, okolinu u kojoj živimo, ljude s kojima se družimo, slobodno vrijeme s kojim raspolažemo… Važno je profesionalno informiranje i profesionalno usmjeravanje. Profesionalno informiranje je informiranje pojedinca o svijetu rada, dok je profesionalno usmjeravanje konkretno savjetovanje u pogledu izbora zanimanja.

Budući da se pojedinci razlikuju u svojim sposobnostima, crtama ličnosti, interesima i vrijednostima, nije svaki posao za svakoga tj. različiti poslovi i zanimanja traže različite sklopove tih osobina. Rezultat te usklađenosti je zadovoljstvo u poslu i bolja radna uspješnost. A za radnu uspješnost je osim znanja, sposobnosti i osobina, jako važna i motivacija", smatra Direktorica Upravljanja ljudskim resursima u Zagrebačkoj banci. A da je potrebno povećati informiranost mladih ljudi o različitim studijskim programima i mogućnostima koje im se otvaraju nakon završetka pojedinih studija, slaže se i Tina Balenović, direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju.

"Važno je da prilikom odabira fakulteta donesu informiranu odluku, naravno rukovodeći se u određenoj mjeri svojim osobnim afinitetima i željama ali i uvažavajući činjenice kao što su traženost zanimanja na tržištu rada, mogućnosti zaposlenja i uvjeti rada. Mi kao društvo moramo određene struke i fakultete više promovirati i učiniti ih poželjnima mladim ljudima – primjerice tehničke i prirodne fakultete za koje svake godine sve više pada interes i upisuje se sve manje studenata, a koji proizvode stručnjake za vrlo izazovna i tražena zanimanja. S druge strane, interes za društvene i humanističke fakultete je i dalje visok, a zapravo su mogućnosti zapošljavanja daleko manje – upravo suprotno pogrešnoj predodžbi koju imaju mladi ljudi kada biraju studij. Svi studenti koji upišu fakultet neće ga i završiti. Hrvatska je jedna od EU država s najvećom stopom odustajanja iz visokog obrazovanja, koja se procjenjuje na više od 40 posto upisanih studenata. Razlozi za odustajanje mogu biti razni, i sigurno da upis studija koji ne odgovara osobnim afinitetima umanjuje motivaciju za dovršetak studija", ističe Tina Balenović.

Motivaciju jako važnom drži i Vladimira Senčar Perkov, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u Ini, posebnu onu na radnom mjestu, ukoliko samo inicijalno zanimanje nije odabrano sa strašću i iskrenom motivacijom. "Mi želimo i biramo upravo pojedince koji od početka pokazuju interes i strast za upravo tim poslom na kojeg se prijavljuju. Također, potrebno je istaknuti činjenicu da prosječno fakultetsko obrazovanje traje 3 do 5 godina te se tržišne okolnosti i potražnja za određenim strukama mogu značajno promijeniti u tom periodu. Konkretno u našoj industriji je ovakav trend doista izražen, pa primjerice pad cijene nafte i plina dugoročno utječe na smanjenje potrebe zapošljavanja kandidata tog profila. Ovaj izazov je potrebno adresirati kroz kontinuiranu komunikacija kompanija i obrazovnih institucija", ističe Vladimira Senčar Perkov.

Direktor tvrtke Adacta Krešimir Mlinarić smatra kako upisivati studije za koje ne postoji realna potreba na tržišt nije najbolja stretegija za osobni i profesionalni razvoj. "Pri odabiru karijere treba biti pragmatičan, usmjeriti se na ono što je realno i što se može spojiti s našim interesima i željama. Ali pri tome, uvijek treba slijediti svoje snove. Jer pozitivnu motivaciju ne možete ničim nadomjestiti, a ona često, uz maleni dodir sreće, i nemoguće stvari čini mogućima. Jer u današnje vrijeme globalizacije, sve je lakše ostvarivo i ispravna motivacija dovodi do izvrsnosti, a ona je uvijek negdje tražena", smatra direktor Adacte. U HAMAG-BICRO-u ističu da se već nekoliko godina razmatra treba li smanjiti kvote slobodnih mjesta na određenim fakultetima koji godišnje izbacuju na tisuće diplomiranih studenata, a potrebe za istima na tržištu nema. Isto tako, kažu, mnogi studenti upisuju fakultet iako nisu sigurni žele li to raditi ili imaju krivu percepciju što taj posao nosi. No taj problem je ipak na Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te uskoro najavljivanoj kurikularnoj reformi, zaključuju.