Uz mnoge goruće probleme s kojim se susreće današnja Hrvatska, tu je još jedan izuzetno opasan trend, a to je odlazak mladih obrazovanih osoba iz zemlje. Riječ je o izuzetno velikom problemu čije posljedice već sad osjećamo, a glavna šteta desit će se tek u godinama koje dolaze. Što možemo učiniti da zaustavimo taj egzodus mladih, da oni pokušaju svoje potencijali ostvariti u vlastitoj zemlji, upitali smo vodeće ljude visokoobrazovnih institucija i stručnjake za ljudske potencijale iz uspješnih domaćih tvrtki. Zoran Barac, direktor Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), smatra kako će mladi stručnjaci svoje potencijale ostvarivati u Hrvatskoj tek kada vide da im tržište rada, odnosno kompanije pružaju perspektivu razvoja. 

Zadržati stručnjake
"Drugim riječima, mladi stručnjaci očekuju da radna mjesta i radni zadaci koji se traže odgovaraju razini za koju su se školovali. U tom smislu i kompanije moraju imati strategije, proizvode i usluge koje će osigurati njihov rast i koje su dovoljno kompleksne da bi zadržale visokoobrazovane stručnjake", kaže Barac. Milivoj Marković, predavač na RIT Croatia, ističe kako je tržište rada usklađeno s dinamikom cjelokupne ekonomije i ako nema značajnije dinamike ekonomskog rasta teško da se može očekivati značajni porast trenda zapošljavanja, pa tako i kod mladih visokoobrazovanih osoba. Prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb Goran Luburić smatra kako se u Hrvatskoj može lijepi i ugodno živjeti, no problem je što korelacija između kvalitetnog životnog standarda i znanja/iskustva na ovim prostorima nije baš istosmjerna.

Krivci za to su, kaže, sve društvene kategorije, od roditelja, škole, javnih 'idola' pa do pomodnih sustava vrijednosti. "Drugim riječima, pojedincu je potrebno uložiti jako puno truda u ne poslovno snalaženje u odnosu na ono poslovno, da bi se, na posljetku, postigao poslovni rezultat. To svaku pošteno odgojenu, samokritičnu i pametnu mladu osobu jednostavno smeta i iritira. Ima pomaka na bolje, ali još uvijek to nije to", kaže Luburić i pita se što učiniti. "Nešto na što mnoge društvene skupine nisu spremne – mijenjati odgoj. Pri čemu glavnu ulogu, dugoročno, ima obrazovanje, na svim razinama, i demografska politika. Svaka zemlja s kvalitetnim sustavom obrazovanja koji je povezan s gospodarstvom, vremenom postaje ekonomski jaka – tu nema iznimke. Samo, tko će prvi imati hrabrosti mijenjati sustav vrijednosti? Političari? Sumnjam, oni žive od podjela u sustavu vrijednosti.

A kada smo kod podjela, moramo konačno priznati sami sebi da smo jedan narod, mali narod, sposoban nositi se s većima, samo nam fali homogenosti. Toliko nas je malo da, kada u to uključimo podjele i da svatko razmišlja samo o sebi i sebi sličnima, nema nam velikih društvenih pomaka niti jake ekonomije. Treba biti ponosan i proaktivan pripadnik naroda, treba krenuti od sebe, a ne samo kritizirati – ovi ne rade ovo, oni ne rade ono, pa što ja tu mogu? Upravo tu i mladi griješe – mijenjati treba prije svega odgoj i sustav vrijednosti", smatra Luburić. Direktorica Službe ljudskih potencijala Uniqa osiguranja Tina Balenović ističe kako se problem odlaska mladih ne može riješiti preko noći jer su potrebne ogromne promjene – od oživljavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta do zaokreta u načinu razmišljanja i javnoj komunikaciji koja će težište staviti na obrazovanje, rezultate, konkurentnost… 

Dragocjeno iskustvo
"Obrazovni sustav nam nije usklađen s potrebama na tržištu rada, a mladi nakon fakulteta nisu spremni za posao. Trebalo bi vidjeti što bi mlade motiviralo na ostanak jer sam sigurna da većina njih ne odlazi jer im ovdje nije lijepo. Odlaze jer žele dostojanstven život, žele da se njihov rad cijeni i da mogu napredovati i od svog rada živjeti. Oni koji žele zasnovati obitelj žele odgovarajuće uvjete i za to. Mladima treba dati priliku da se iskažu i da pokrenu vlastiti biznis. a da ih pritom administracija ne uništi, i da rade u tvrtkama u kojima će steći dragocjeno iskustvo za svoju buduću karijeru, u kojem god smjeru ona krenula", kaže Tina Balenović iz Uniqa osiguranja.

A važnost uparivanja tržišta rada i obrazovnog sustava kao temelj ističe i Damir Babić, izvršni direktor Ureda za upravljanje ljudskim resursima Hrvatske pošte. "Tu ne mislim samo na brojke i projekcije, već i na sustav praksi. Praktičan rad i neko početno iskustvo, a koje se može stjecati za vrijeme obrazovanja, su jako dobar temelj za početak stjecanja konkurentnosti mladih ljudi na tržištu rada. Također, važno je i da se mlade od samog starta pripremi na važnost cjeloživotnog obrazovanja i spremnosti da prihvate i nađu sve mogućnosti kvalitetnog mentorstva", smatra Babić.

Direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u Ini, Vladimira Senčar Perkov, ističe kako je važno uspostaviti i jačati suradnju između relevantnih dionika koji mogu utjecati na ostanak mladih. U Ini znamo kako to funkcionira u praksi jer već niz godina nismo ograničeni samo na naše interne inicijative i programe.

Povezujemo se i s drugim relevantnim institucijama, pa smo se tako u 2016. pridružili projektu u organizaciji HUP-a i EBDR-a čiji su ciljevi pružiti poslodavcima i studentima platformu za realizaciju studentsku prakse, realizirati standarde kakvoće stručne prakse koje promiče EU, povećati zapošljivosti studenata te kvalitetnije pripremiti studente na tržište rada, ostvariti kvalitetan prijenos vještina s poslodavaca na studente uz snažno mentorstvo te riješiti izazov neusklađenosti između školskih programa i vještina koje su potrebne poslodavcima. Vjerujemo da se proaktivnost i zajedništvo svih uključenih strana, države, akademske zajednice, studenata i poslodavaca, može zadržati mlade u Hrvatskoj kako bi iskoristili sve svoje potencijale te doprinijeli održivom razvoju našeg gospodarstva", zaključuje Vladimira Senčar Perkov.