Ukupno zasad 278 komentara, od čega 272 općeg karaktera te 6 nadopuna, saldo je reakcija zaključno s prošlim petkom, pretežito negativnih, koje su upućene u javnoj raspravi na Prijedlog Uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu.

Propis je to koji bi pod prijetnjom prekršajne odgovornosti i nemalih novčanih kazni uveo obvezu predaje Fini kvartalnih izvješća svim kompanijama (to je napušteno u sklopu administrativnog rasterećenja još 2013.), pa tako i retroaktivno od travnja lani, zbog analize učinaka pandemije na ’krvnu sliku’ gospodarstva.

Sudeći po odijumu koji izaziva tijekom e-savjetovanja, nedvojbeno predloženi tekst iskače iz uobičajenih tračnica, među ostalim i zato što prije nije komuniciran s poduzetnicima.

Pored lavine kritika velikog broja poduzetnika – komorskih i poduzetničkih asocijacija – HUP-a i Udruge Glas poduzetnika, pozornost privlači i negativnim reakcijama stručnjaka – revizora, računovođa i knjigovođa.

Doslovno svi traže povlačenje prijedloga Uredbe iz procedure, a radi korekcija u suradnji s gospodarstvenicima. Kao nijedan propis ranije u fazi nastajanja stvorio je neviđenu gužvu na terenu pa nije realno računati sa scenarijem njegova nametanja. Izvjesne su korekcije, s obzirom na to da ga nadležna tijela smatraju potrebnim.

Iz HUP-a traže da se odustane od Uredbe koja će dodatno opteretiti poduzetnike, te tako otkloni uvođenje neopravdane regulatorne prepreke koja otežava pristup i obavljanje reguliranih profesija, prvenstveno računovođama.

Tvrde kao i svi drugi kritičari da se isti podaci već dostavljaju na više adresa te podsjećaju na rješenje. Vide ga u boljem povezivanju podataka između institucija- Porezne uprave i HZZ-a, HZZO-a, HZMO-a, što su u više navrata predlagali, no ističu da su “pomaci minorni”.

I dok je solidarnost ključna riječ kod donošenja ove Uredbe, najviše zbog pomoći koja je i po Vladi i dalje potrebna gospodarstvu, krenuli su razgovori s nizom dionika u povodu pitanja kako približiti stajališta države (predlagatelj propisa je Ministarstvo financija no neslužbeno inicijator je HNB) i gospodarstvenika.

Prema Draženu Oreščaninu iz UGP-a, sudionikom dviju online konferencija s predstavnicima MF-a, Fine i HNB-a, govori se o 40 podataka koji su državi potrebni za ove analize, a navodno ih nema, dok s druge strane uz njihov zahtjev za analizu podataka koje država zaista ne može sama prikupiti, on ističe još tri bitna zahtjeva.

Prvi je da se nova obveza ne propisuje za sve tvrtke, zatim odustajanje od prekršajnih kazni, i ako se uredba donese, da bude definirana na rok od jedne godine.

“Predlažemo nekoliko scenarija kao rješenja, tako i da obveznici dostave kvartalnih izvješća budu državne tvrtke i veliki poduzetnici te korisnici Covid kredita, a tvrtke ispod 700.000 kuna prihoda ne bi bile uključene. Jedan od prijedloga je i da HNB financira trošak novog posla za knjigovođe”, iznosi Oreščanin.

Uoči zadnjeg sastanka prošlog petka na ovu temu predsjednik Udruženja računovođa HGK Davor Brkić, također sudionik, izjavio je da se novi obrazac uvodi pod krinkom “pomoći poduzetnicima” te se poziva sve da budu solidarni, no ako je ijedna struka u korona krizi bila solidarna to su, tvrdi, računovođe, koji su većinu administracije i obveza kao i inače preuzeli na sebe.

“Smatramo da novi izvještaj nameće dodatnu obavezu računovodstvenim uredima, koji već izuzetno teško servisiraju sve zahtjeve institucija prema poduzetnicima, posebice zbog Covid mjera i njihove popratne administracije koju za poduzetnike obavljaju računovođe.

U predviđenom roku za predaju tog novog obrasca već smo u obavezi do 20. travnja predavati PDV, URA, ZP, PDV-S, PPO, kvartalni financijski izvještaj, a do do 30. travnja GFI-POD, PD, PD-IPO, TZ, Šume, OPZ-STAT. S novim obrascem to je 12 obrazaca za dostaviti u razmaku od 10-ak dana, što je neprihvatljivo”, ističe Brkić.

No, ističe i da je rješenje na pomolu, pozivajući se na zaključak sastanka od petka da će se svi dionici konzultirati oko Uredbe, odnosno koje dijelove će izbaciti iz prijedloga te rasteretiti tvrtke, što je u skladu sa smjernicama EK koje traže, kaže, da uvođenje novog obrasca mora rezultirati brisanjem jedne obveze.