Nedavno provedena anketa Američke trgovinske komore (AmCham) pokazala je da je njihovim članicama kao najveće ograničenje u 2018. postala dostupnost odgovarajuće radne snage, tema koja je na površinu prvi puta izronila tek godinu ranije, otkriva izvršna direktorica AmChama Hrvatska Andrea Doko Jelušić. 

Nesiguran regulatorni okvir kao drugi po važnosti, a porezno opterećenje rada kao treće, ostali su na istim pozicijama, dok su duge administrativne procedure pale ove godine pale na 4. mjesto. O tim rezultatima i njihovim implikacijama razgovarat će se na poslovnom ručku AmChama 12. ožujka u Zagrebu.

AmCham tradicionalno provodi anketu o poslovnom okruženju u Hrvatskoj. Kakvo je opće raspoloženje i rezultati poslovanja u 2018.?
Ovogodišnji rezultati istraživanja poslovne klime pokazali su dosta optimizma suprotno uobičajenom sentimentu koji uključuje usmjerenost na nedostatke poslovne klime i propuštene prilike. U ovom slučaju ispitanici su i pokazali zadovoljstvo solidnim poslovnim rezultatima. Istraživanje je provedeno između 19. prosinca prošle i 6. veljače ove godine na uzorku od 130 predsjednika ili članova uprava poduzeća članova AmCham-a koje čine međunarodna poduzeća iz više od 20 zemalja kao i hrvatska poduzeća usmjerena na globalno tržište.  Područja od interesa bili su poslovni rezultati u prošloj godini, poslovno okruženje, utjecaj institucija, usporedba s drugim zemljama srednje i istočne Europe te par pitanja vezano uz članstvo u Europskoj uniji. 72 posto poduzeća članova AmCham-a u 2018. ostvarilo je bolje poslovne rezultate nego u prethodnoj godini. To su za 7 posto bolji rezultati u odnosu na naše prethodno godišnje istraživanje.  Ujedno, u 2018. 60 posto poduzeća je dodatno zapošljavalo. 38 posto ispitanika uvjete poslovanja u Hrvatskoj ocjenjuje kao dobre ili vrlo dobre, 53 posto kao prosječne, a 9 posto kao loše.

Investitori godinama prstom upiru na više-manje isti set izazova. Na što su ukazali u posljednjoj anketi kao najveći problem?
Željeli smo vidjeti i kako su se uvjeti poslovanja razvijali u proteklih pet godina. 14 posto ispitanika smatra da je u proteklih 5 godina došlo do pogoršanja uvjeta poslovanja, a 47 posto vidi promjenu nabolje, još je uvijek značajan udio koji ne vidi bitne promjene u uvjetima poslovanja kroz razdoblje od pet godina. Bilo bi bolje vidjeti veći broj onih koji vide poboljšanje, što još uvijek znači da su promjene relativno spore.  Bitno je spomenuti da su se značajno promijenili ograničavajući faktori poslovanja po svojoj relativnoj važnosti. 2017. po prvi puta se na listi našla dostupnost odgovarajuće radne snage kao četvrti faktor po važnosti, iza dugih i kompleksnih administrativnih procedura na prvom mjestu te nestabilnog regulatornog okruženja i poreznog opterećenja rada. U 2018. glavni ograničavajući faktor postala je dostupnost odgovarajuće radne snage. Nažalost, nesiguran regulatorni okvir kao drugi po važnosti i porezno opterećenje rada kao treće, ostali su na istim pozicijama, dok su duge administrativne procedure pale na 4. mjesto.

Problem dostupnosti adekvatne radne snage složeno je pitanje demografije; može li se on riješiti rastom plaća kako zagovara predsjednica Grabar-Kitarović?
Iz istraživanja vidimo da nedostaje adekvatne radne snage, a veća potražnja nužno vodi i potrebi podizanja plaća.  Dojam je da je Vlada prepoznala problem i sustavno radi na poreznom rasterećenju rada. Važno je ne stati na dosad učinjenom. Poslodavcima treba dodatno olakšati situaciju kako daljnjim poreznim rasterećenjem kako plaća, tako i drugih pogodnosti koje su važne zaposlenicima. Rast plaća ne smije biti administrativna mjera koja će poslodavce učiniti slabije konkurentnima, već treba proizaći iz zdravih tržišnih okolnosti: manjeg poreznog opterećenja, konkurentnosti poslodavaca, potrebe za radnicima na tržištu.

U kojem području poslovanja je primjetan najveći napredak?
Zanimala su nas i poboljšanja i pogoršanja uvjeta poslovanja u proteklih 5 godina. Poboljšanja se odnose na uvjete financiranja, potražnju za robama i uslugama i mogućnostima trgovinske razmjene. Ispitanici potvrđuju napredak vezan za porezno rasterećenje rada. Pogoršanja uvjeta poslovanja vežu se uz već spomenut nedostatak radne snage, uz provedbu pravnih pravila i procedura, kvalitetu zakonodavstva i pravosuđe. Ispitanici, njih 51 posto ukazuju na negativan utjecaj pravosuđa na svoje poslovanje. Iako je državna administracija slabo ocijenjena, tj. 76 posto vidi njen utjecaj na poslovanje kao negativan ili neutralan, to je ipak poboljšanje za 10 posto u odnosu na prethodno istraživanje.

Kakva očekivanja tvrtke imaju za nadolazeće razdoblje, planiraju li nova zapošljavanja i investicije?
Dobri poslovni rezultati doprinose poslovnom optimizmu. Visokih 81 posto planira širiti svoje poslovanje u Hrvatskoj, a 75 posto namjerava dodatno zapošljavati u sljedeće tri godine. Četvrtina planira zaposliti i više od 20 ljudi u tom vremenu.

Zašto u Hrvatskoj nema više američkih investitora? Gdje stojimo u usporedbi s drugim zemljama u okruženju? 
Iako postoji zadovoljstvo poduzeća poslovnim rezultatima u Hrvatskoj, usporedba s drugim državama srednje i istočne Europe ukazuje na probleme konkurentnosti. Naime, samo 8 posto ispitanika kaže da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj bolji od onih u zemljama regije, a 45 posto ih vidi lošijima. Percipirane prednosti Hrvatske su članstvo u EU, turistički potencijal i geostrateški položaj, dok se nedostacima vide malo tržište, duge i kompleksne administrativne procedure, nedostatak dugoročne Vladine strategije te porezno opterećenje rada koje, premda smanjeno, još uvijek usporedivo s drugim zemljama srednje i istočne Europe.  Vidimo da su prednosti vezani uz "opća mjesta" i da se Hrvatska tek treba pozicionirati kao atraktivna ulagačka destinacija. Za to je potrebna aktivna komunikacija nedvojbenih prednosti poput npr. pogodnosti koje nudi Zakon o poticaju ulaganja prema potencijalnim i postojećim ulagačima i rješavanja ključnih pitanja poslovne klime, kao što su pravna sigurnost i zaštita ulagača, stabilan pravni okvir te učinkovitih i brzih usluga koje javna uprava pruža poduzećima i građanima.

Događaju li se promjene dovoljno brzo da dostignemo jaz prema konkurentima?
Trenutačna dinamika promjena nije dovoljna. Pred Hrvatskom je niz više puta odgađanih strukturnih promjena koje izazivaju brojne otpore i zasigurno nisu jednostavne. Većina zemalja srednje i istočne Europe već ih je napravila ili ih provodi. To je njihova vremenska prednost, a Hrvatska ako želi ravnopravno konkurirati za ulaganja i radna mjesta, morat će ih provesti brzo.  Tek to nudi šansu za globalnu konkurentnost o kojoj je teško govoriti ako znamo da su nam institucije slabe i neučinkovite što potvrđuju ocjene Svjetskog gospodarskog foruma ili Doing Business Svjetske banke. Javnu upravu je potrebno učiniti učinkovitom i brzom, digitalizirati procese, a službenike nagraditi ili penalizirati ovisno o rezultatima rada. Pravosuđe je dobro ako je pravovremeno i pouzdano.

Kako vaši članovi gledaju na uvođenje eura?
Članstvo u EU percipira se kao važna prednost Hrvatske u usporedbi s državama koje to još nisu. Prednost je to koja se vidi kroz nepostojanje granica, jedinstveno tržište, pristup EU fondovima. Pitali smo predstavnike poduzeća kako vide utjecaj eventualnog uvođenja eura na svoje poslovanje. Podrška je značajna.  Više od 50 posto ispitanika smatra da će uvođenje eura imati pozitivan utjecaj na njihovo poslovanje, a ukupno 91 posto smatra da će utjecaj biti pozitivan ili neutralan. Iako je Hrvatska članica od 2013. i članovi vide pristup fondovima kao značajnu pogodnost još uvijek mali broj ispitanika doista ih i koristi, svega 11 posto. Unatoč tome, značajan je interes za korištenje fondova za digitalizaciju poslovanja, tj. ulaganja u IT tehnologiju, proizvodne i turističke kapacitete.