"Mnogo ljudi, čak i iz energetskog sektora, spočitava nam činjenicu da nemamo strateški dokument, jer postojeći treba spaliti. Mislim da u energetici nema novih i starih projekata, ima samo onih koji nismo ili jesmo napravili. Da smo ih napravili više, bili bismo danas energetski neovisniji, imali bi više komponenti koje ruše cijenu energentima", poručio je ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat na panelu 'Sigurnost opskrbe: Ulaganja u infrastrukturu' na konferenciji Poslovnog dnevnika Energy investment forum 2016.

"Spalimo li staru strategiiju, pitam vas što nam ostaje. Najviše me brine što struka nema jedinstven stav, očekivao sam danas pet ključnih zaključaka što struka smatra nužnim od investicija", rekao je Horvat. Predstavnik nacionalne naftne kompanije Ine Goran Šaravanja kaže: "Bitno je naglasiti da će Hrvatska biti daleko sigurnija u opskrbi ako je dobro infrastrukturno povezana sa susjednim zemljama, poput Slovenije i Mađarske, ali i BIH i ostalim susjedima. Ulaganja su nužna, ali što smo povezaniji u svim elemenata (struja, plinovodi) lakše će biti ugovoriti dugoročne ugovore za LNG i nastupati prema klijentima. Uz to imamo i more što znači da nemamo usko grlo u dopremi i otpremi energenata", kaže Šaravanja.

Navodi primjer, talijanskog LNG-a koji posluje negativno upravo zato jer nema osigurane dugoročne ugovore. "Uz privatni sektor, upravo su državne tvrtke velik generator investicija. Europska unija prepoznaje važnost energetskih projekata, Plinacro je primjerice osigurao 7,2 milijuna eura za pripremu projekata", kaže Marin Zovko iz Plinacroa. I Boštajn Napast iz Geoplina, ističe da je 50 milijuna sredstava iz EU financiralo 300 milijuna eura vrijedne projekte, a u pripremi je još niz novih investicija. I u domaćem Janafu foksirani su na sigurnost opskrbe, što je jedan od strateških ciljeva kompanije.

"Janaf radi na dva fronta. Povećali smo spremničke kapacitete za više od 70 posto, a spremničke kapacitete za naftne derivate dvostruko. Već 40 godina imamo stratešku poziciju kod transportnog sustava", kaže Gordana Sekulić iz Janafa. Dvosmjerni pravci dobave koje omogućuje državna tvrtka nužni su u slučaju krize, što je važno i europskim članicama poput Mađarske, Slovačke i Češke koje koriste Janafove kapacitete transporta. Za odluke o investicijama bitna je analiza prihoda, ali i strateški fakor koji je presudio u slučaju povezivanja Krka s kopnom, koji neće donijeti nove prihode već sigurnost opskrbe. Kad je u pitanju drugi energent, plin i projekt plinofikacije Dalmacije, realizacija je zapinje. "Potražnja za plinom od 2009. naovamo smanjila se za četvrtinu, što je negativno utjecalo na nas i zato kasnimo s planovima", istaknuo je Werner Casagrande iz EVN Croatia Plin.

Posebno je oklijevanje priključivanja na mrežu primjetno kod gradova i županija koji oklijevaju, kaže Casagrande, jer im godišnji budžeti ne omogućavaju ta ulaganje iako ona itekako imaju smisla u duljem roku. Premda ima vodeću ulogu na plinskom tržištu, u Prvom plinarskom društvu razmišljaju o daljnoj diverzifikaciji poslovanja, u segmentu obnovljivih izvora energije, PPD razvija dvije investicije neovisno o državnim subvencija s, kaže Ivana Ivančić iz PPD-a. Na odluke o investicijama svoju riječ dat će cijena nafte i plina na svjetskom tržištu, ali i reggulatorni okvir u Hrvatskoj na koji investitori posebno gledaju.

"Sve naftne kompanije, nekako se nose sa situacijom niskim cijena. Sa stajališta Hrvatske, mogu ponoviti, što stabilniji regulatorni okvir i predvidivost zakona bolji je okvir za potencijalna ulaganja. U tom pogledu drago mi je čuti najave da se ove godine porezi neće dirati jer stabilnost smanjuje rizik poslovanja", kaže Šaravanja podsjećajući da se niz plinskih investicija u Europi planirao u jednim okolnostima, a danas ih je niz zatvoren. Ministar Horvat pak podsjeća da Hrvatskoj trebaju stabilni izvori energije koji se ne mogu kompenzirati alternativnim izvorima.

"Energetska politika nije hoćemo li ili ne graditi Plomin C, ili trebaju li joj obnovljivi izvori energije. Odluke treba li Plomin biti na ugljen ili plin treba reći struka, a ne politika. Činjenica je da sve energetske investicije utječu na okoliš. Trebamo poštovati struku, hidroelektranu ne možemo graiti na autocesti nego na na rijeci", kaže ministar Horvat. A za gradnju Plomina C i dalje je zainteresiran japanski Marubeni. "Mi smo zainteresirani za projekt na kojem već dvije godine surađujemo s HEP-om. Smatramo da je to dobar projekt za Hrvatsku za energetsku sigurnost. Dobar je za ekonomiju, no konačnu odluku donijet će građani Hrvatske", kaže Hiroshi Tachigami. Investiciju čija se vrijednost procjenjuje na milijardu eura financirali bi Marubeni i HEP, uz potporu kreditora iz Francuske, Njemačke i Japana.  

Unatoč padu potrošnje plina, veliki strateški projekti idu dalje, a Europa razvija nove strateške pravce dobave plina. U okviru europske strategije, Hrvatska mora imati svoju u okviru vizije i izgraditi svoj stav de definirati dugoročnu ulogu plina", smatra Ivančić. Zaključujući panel ministar Horvat pozvao je energetske tvrtke da svi zajedno sjenu za stol s državom da se definira što Hrvatska treba i želi. "Sve što ćemo raditi u energetskom sektoru ima posljedice na okoliš. Zato moramo sjesti za stol i vidjeti. Istraživanja i eksploatacije na kopnu idu dalje, u pripremi je potpis ugovora za nekoliko polja", kaže Horvat. No, kad je podmorje u pitanju, dodaje ministar, kroz medije je poljuljano povjerenje da se istraživanje i eksploatacija mogu napraviti na siguran način pa je potrebna javna rasprava o toj temi.