Donedavno je malo tko mislio kako naše poduzetništvo može biti konkurentno na svjetskoj razini. No, došao je novi val hrvatskih poduzetnika i inovatora, predvođen pojedincima poput Mate Rimca, Silvija Kutića i Damira Sabola, koji su nam pokazali da je svijet moguće dotaknuti i iz Hrvatske. Sada, kada je utrt put, nameće se pitanje može li Hrvatska sustavno stvarati globalno uspješne poduzetničke priče? Nismo prva država koja to pokušava usustaviti pa ni recept kako to postići ne moramo sami izmišljati.
Nakon Drugog svjetskog rata postalo je jasno da europska znanost više nije na svjetskoj razini što je rezultiralo značajnim odljevom mozgova u SAD. Kako bi se to zaustavilo ciljano su se počela ulagati ogromna sredstva i stvorena je Europska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN). I danas, više od 60 godina od svog osnutka, CERN je i dalje magnet za istraživače iz cijelog svijeta jer pruža uvjete za istraživanje fizike visokih energija kakvi se ne mogu pronaći nigdje drugdje. Slične primjere, gdje vizija, fokus i ciljano izgrađena infrastruktura stvaraju preduvjete za globalnu konkurentnost nalazimo diljem svijeta: Kontinuirana potražnja za tehnološkim rješenjima od strane američkog ministarstva obrane stvorila je kritičnu masu novih tvrtki iz kojih je izrasla nezaustavljiva Silicijska dolina.
Izrael je postao velesila za kibernetičku sigurnost tako što je cijela zemlja pretvorena u istraživački laboratorij koji izbacuje inovacije i startupe u tom području.
Kina je kreirala fleksibilan regulatorni okvir te specijaliziranu infrastrukturu unutar gradova prilagođenu razvoju autonomnih vozila kako bi svojim tvrtkama omogućila uvjete za razvoj kakve nema nitko na svijetu.
Mi kroz Nacionalnu razvojnu strategiju upravo raspravljamo o tome kakvu Hrvatsku želimo za 10 godina. Mislim da bi bilo šteta ne odlučiti se za neko područje i pokušati u nečemu sustavno biti najbolji. Kako se više ne bi uspijevalo usprkos tome što ste iz Hrvatske, već zahvaljujući tome.
