Od svibnja ove godine na YouTubeu je s radom počela Koordinacija, specijalizirana emisija o građevinarstvu koja na mjesečnoj bazi progovora o aktualnim temama uz hrvatske stručnjake, inženjere i znanstvenike.

Osmu epizodu posvetili su suhoj gradnji i njezinim prednostima kroz različite primjere.

KOORDINACIJA

‘Unatoč ekspanziji IT rješenja u građevinarstvu, ova je industrija još uvijek jedna od najmanje digitaliziranih’

Hrvatski radnik posebno je cijenjen u Njemačkoj

Boris Radić jedan je od 16 tisuća Hrvata sa stalnom adresom u Frankfurtu i glavni protagonist prve priče koju je ekipa Koordinacije napravila izvan granice Hrvatske. Boris je vlasnik obrta za suhu gradnju u Frankfurtu, u koji je više puta dolazio i iz njega odlazio, uglavnom zbog boljih radnih uvjeta i financijske stabilnosti. Tako je uspoređujući cijene rada s onima u Hrvatskoj istaknuo da pomoćni radnik u Njemačkoj ima satnicu od 12,90 eura, obučeni monteri 14 do 15, a cijena sata za montera sa završenim majstorskim ispitom kreće se od 17 do 20 eura.

Borisova životna odluka da upravo u Njemačkoj pokrene obrt u sektoru građevinarstva nije iznimka.

„Hrvati koji dođu u ovaj grad pretežito se bave građevinskim poslovima“, ističe Miroslav Kurbaša, dugogodišnji stanovnik Frankfurta, dodajući da se hrvatski radnik u Njemačkoj posebno cijeni kao vrijedan i odgovoran radnik.

U adaptaciju treba uključiti projektante i inženjere

U rubrici Notes gost je Krešimir Mićić iz tvrtke Pećo-interijer, dopredsjednik Hrvatske udruge izvođača suhe gradnje te Kolosom nagrađeni inženjer za rad na uklanjanju posljedica od potresa u Glini. Među glavnim prednostima suhe gradnje, koja se primjenjuje od poda preko zida do stropa, Mićić izdvaja štednju prostora, rješavanje pitanja buke, požara te veliku financijsku uštedu za razliku od tradicionalnih metoda gradnje. Upozorio je i na propuste u segmentu suhe gradnje koji su rezultat velike količine posla na tržištu pa se posljedično izvođači osipaju te otvaraju vlastite manje tvrtke i obrti.

„Događa se da tvrtke odrađuju manje poslove, no zbog nedostataka projekta prilikom adaptacija ili nedostatka nadzora u međukoracima faza adaptacija, dolazi do velikih propusta i izvođači koji su majstori svog zanata proglašavaju se ‘fušerima’. To se može izbjeći tako da privatni investitori što više uključuju projektante i inženjere u adaptaciji“, zaključuje Mićić.

Posebna knjiga pravila za suhu gradnju

U Hrvatskoj trenutačno djeluje više od 350 tvrtki koje se bave suhom gradnjom, a ekipa Koordinacije u novoj epizodi donosi priču o Hrvatskoj udruzi izvođača suhe gradnje (HUISG) koja trenutačno okuplja njih pedesetak. Još od 2006. udruga se bavi edukacijama, pravnim i normativnim savjetovanjem, ali i izradom, obradom i usavršavanjem normi. Tako su nastala dva, a ubrzo izlazi i treće izdanje knjige „Normativi, troškovnici i opisi za suhu gradnju“, kojom žele olakšati svim dionicima da prilikom projektiranja izbjegnu što je više moguće stavaka izvan planiranog troškovnika.

Priča o kraljevskom građevinskom materijalu

U središtu zadnjeg priloga osme epizode Koordinacije nalazi se gips – kraljevski građevinski materijal star više od 200 milijuna godina. Domagoj Pohovski iz tvrtke Aksijal i Krešimir Knežević iz tvrtke Pećo-interijer objašnjavaju da nakon ugradnje gips ploče nastaje i do 10 % nusproizvoda koji se treba zbrinuti. A njegovo zbrinjavanje je pak posebna priča. On se naime ne zbrinjava sa šutom, nije ga poželjno spaljivati, ali ni odlagati u neodgovarajućim uvjetima zbog štetnog utjecaja na okoliš. Stoga je važno poznavanje osnovne procedure za zbrinjavanje gipsa, koji se u Zagrebu može zbrinuti u svega nekoliko reciklažnih dvorišta.