Uslužnim i turističkim djelatnostima osnova je ljudski kapital u koji treba sustavno ulagati. Javno mnijenje posljednjih je mjeseci stvorilo sliku da u turizmu rade isključivo niskokvalificirani djelatnici, što nije točno. Kvalitetni kuhar niti ne ide na tržište rada, već ponude stižu tijekom njegove obuke, poručili su sudionici panel diskusije posvećene podizanju turističke kvalitete grada Šibenika, održane u sklopu Poslovnog uzleta grada Šibenika i Šibensko – kninske županije.

Uloga javnog sektora je omogućiti da svi pozitivni procesi idu brže i lakše, a Šibenik se cijelo vrijeme stavlja u položaj privatnog sektora, naglasio je Matija Bumbak iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj grada Šibenika. "Stvorila se pozitivna klima u kojoj se grad budi i dobiva snažan zamah. Nama je ključan balans jakog i razvijenog turizma, snažnog malog i srednjeg poduzetništva te industrije koji nisu naslonjeni samo na ili-ili četiri mjeseca sezone.

Ciljevi su kompatibilni i turizam trenutno dolazi u prvi plan zato što su druge gospodarske grane slabije razvijene. Fizički ima prostora za sve i samo zajedničkim snagama možemo potencirati razvoj", rekao je Bumbak. Jedan od koraka u tom smjeru otvaranje je i Kuće Mediterana koja će prezentirati lokalnu prehranu i način života te posjetiteljima omogućiti da saznaju na kojim sve lokacijama navedeno mogu  doživjeti. Radi se o projektu lociranom u staroj gradskoj jezgri, najavio je Bumbak. 

Ulagački prvaci
Generalni direktor šibenskog D-Resorta Nenad Tatarinov istaknuo je da se velika grupacija Dogus na ulaganja u hrvatski turizam odlučila jer vjeruju u naša znanja i ljudski kapital. "Razvoj kvalitetne turističke infrastrukture dovela je Dogus grupu ovdje. Trenutno imamo izvrstan smještaj koji se upotpunjuje sadržajem. Nije sve u hotelskoj sobi, tu je gastronomska, baštinska te ostala ponuda koju županija i regija mogu pružiti. Šibenik i cijela obala imaju sjajnih potencijala.

U samo godinu dana uspjeli smo držati hotel otvorenim do 12. mjeseca što je za nas izniman uspjeh. Velik potencijal vidimo i u razvoju kongresnog turizma", dodao je.  Konkurencija radi svoje, turističko je tržište izuzetno dinamično i više nema vremena za čekanje, slaže se Antonio Vlahov s Ekonomskog fakulteta Zagreb. "Treba stremiti kvalitetnijem rastu i razvoju cijele destinacije. Šibenik, kao i ostali priobalni gradovi, može postati cjelogodišnjom destinacijom. Razvoj specifičnih oblika turizma ono je što će doprinijeti razvoju i produljenju sezone, a do toga cilja dolazimo samo suradnjom svih dionika", naglasio je Vlahov dodavši i da broj noćenja nije jedini pokazatelj uspjeha. Među zadovoljnima nalazi se poznati šibenski poduzetnik i vlasnik hvaljenog restorana Pelegrini Štefan Rudolf. 

Vrhunski doživljaj
"Radim posao koji volim u gradu u kojem sam rođen i najveće hvala su mi gosti koji Pelegrini uvrštavaju u svoje najbolje doživljaje. Deset godina koliko Pelegrini postoji u mom životnom vijeku djeluje mnogo, al' u budućnosti grada to je tek dionica. Bili smo težački grad, pa industrijski, a danas smo turistički i zahvaljujući naporima imamo destinaciju u kojoj se gost ima zašto i zadržati", kaže Rudolf. Milan Grujić iz šibenske tvrtke i agencije za uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom Almagest naveo je podatak kako se broj super i mega jahti u šibensko arhipelagu smanjio nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

"Posljedica je to zakonskih regulativa koje je trebalo poštovati, ali Vlada ulaže napore koji bi trebali ispraviti situaciju. Šibenik i drugi gradovi u županiji vrlo su atraktivni i upotpunjuju početak i završetak bilo kojeg putovanja jer gost odavde sa sobom nosi predivnu sliku. Obnova i igradnja luka i lučica izvan Šibenika, poput Skradina i Rogoznice, odličan su preduvjet za jačanje nautičkog turizma. Pogledajte samo destinacije poput francuske rivijere, ondje vam u oči prvo upadnu luksuzne jahte", osvrnuo se Grujić.

Olimpijac Duje Draganja otvara restoran

'Već ova sezona bit će radna'
Zahvaljujući poduzetničkim ambicijama hrvatskog srebrnog olimpijca Duje Draganje na gastronomsku kartu Šibenika za nekoliko će se mjeseci upisati novo ime. Na šibenskom Meduliću, u prostoru koji 15 godina nije bilo u funkciji Draganja uskoro otvara restoran. "Šibenik je manji grad u kojem je kvaliteta života izvanredna. Većinu toga obavljam pješke, a grad je predivan. To su samo neki od razloga zašto upravo ovdje otvaram restoran koji će kombinirati ponudu sirove prehrane i bistro s elementima vegetarijanstva i moja je želja nadopuniti ponudu onime čega još nema. Vjerujem da bi početkom svibnja trebali biti gotovi okolni radovi, pa ćemo i s radom početi nedugo nakon toga. Već ova sezona nama će biti radna", najavio je.

Kako se lakše probiti do EU fondova i savladati sve  osobitosti računovodstva

U sklopu Uzleta grada Šibenika i Šibensko – kninske županije održane su i dvije besplatne radionice namijenjene malim i srednjim poduzetnicima i povećanju njihove konkurentnosti na tržištu.  Ivo Šarić iz tvrtke UHY Savjetovanje pojasnio je kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova u sklopu kojega se moglo saznati što zapravo jesu fondovi, koji su aktualni natječaji i kako doći do informacija, koji je način prijave te na čemu se dobivaju i gube bodovi. U pripremi projekta i potrebne dokumentacije važno je točno definirati koje aktivnosti obuhvaća projekt, poput kupnje zemljišta, projektiranja i opremanja, zatim koje će se usluge obavljati u fazi poslovanja, kao i stavku kako će se ostvarivati prihodi iz poslovanja te koji je vijek projekta.Aplicirati, kako je naglasio Šarić, mogu tri ključne grupe, i to su: javni korisnici (jedinice lokalne samouprave i njihovi subjekti – škole, vrtići, muzeji,  javna komunalna društva, domovi, visoka učilišta i drugi), kao i privatni korisnici te neprofitne organizacije i civilno društvo. Helena Budiša, ovlaštena revizorica iz splitske tvrtke za reviziju i porezno savjetovanje UHY HB Ekonom, na drugoj održanoj edukaciji prezentirala je mnoštvo korisnih savjeta iz segmenta računovodstva. Tom je prilikom naglašeno i da svatko tko se smatra poslovnim čovjekom treba čitati financijske izvještaje, informacije iz njih koristiti za donošenje poslovnih odluka te poznavati logiku računovodstva. Takvi izvještaji moraju pružiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, promjene financijskog položaja i dobiti ili gubitka, poručeno je s edukacije. Također polaznici su upoznati i s temeljnim ciljevima financijskog izvještavanja. Radi se, kako je istaknula Budiša, o osiguranju informacija koje su korisne za donošenje racionalnih investicijskih, kreditnih i ostalih ekonomskih odluka, zatim informacija koje će pomoći sadašnjim i potencijalnim korisnicima u procjeni iznosa, vremena i neizvjesnosti budućih novčanih tokova te informacija o imovini poduzeća.