Šibenik je bio prvi dalmatinski grad koji je dobio električnu energiju, a grad i županija paljenjem prve javne rasvjete u 19. stoljeću obilježili su i početak razdoblja u kojem će postati središtem razvoja čitave regije s važnom obrtničkom, trgovačkom i industrijskom tradicijom. Danas se najviše ulaže u razvoj malog i srednjeg poduzetništva čijim se epicentrom trenutno smatra proizvodna poduzetnička zona Podi.  

Šibensko – kninska županija prostire se na oko 5,67 tisuća četvornih kilometara koji obuhvaćaju pet gradova i 15 općina. Prema popisu stanovništva iz 2011., u županiji živi 110 tisuća stanovnika, a u Šibeniku nešto više od 50 tisuća. Strateški prometni položaj županija duguje činjenici da je s priobaljem povezana Jadranskom magistralom, zatim autocestom s ostatkom zemlje, pomorskom lukom s ostatkom Jadrana i Italijom, dok  neposredna blizina zračnih luka u Kaštelama i Zadru omogućava vezu sa svijetom. 

Vrhunski potencijali
Turistička atraktivnost Šibenika i okolice zajamčena je nizom prirodnih predispozicija. To su u prvom redu dva nacionalna parka – Krka i Kornati, zatim mnoštvo rijeka i rječica, oko tri stotine otoka i otočića, Šibenski zaljev sam po sebi, kao i bogata kulturna i povijesna baština te prirodna raznolikost. Iako je niz godina turistička ponuda grada Šibenika i županije uvelike bila bazirana isključivo na obalnom pojasu, sve je veći broj gostiju koji traže seoski turizam i eko – imanja kakvih u šibenskom zaleđu ima sve više. 

Rast turizma 
Godišnje se bilježi oko pet milijuna noćenja te boravak gotovo 900 tisuća turista,  a uzlet turizma kakav je u središtu županije, Šibeniku, zabilježen posljednjih nekoliko godina dobar je oslonac razvoja i ambicije da grad postane odredište i mjesto ugodno za život mladim ljudima i obiteljima, smatra gradonačelnik Šibenika Željko Burić.  "Šibenik je u hrvatskoj javnosti i među europskim destinacijama već postao turistički hit, a turizam nam je omogućio restrukturiranje od nekad velikog industrijskog grada u grad malog i srednjeg poduzetništva. Ulaganje u visoko obrazovanje te srednje i malo poduzetništvo, pored ulaganja u turizam, tri su ključna čimbenika za daljnji razvoj gospodarstva u Šibeniku", poručio je Burić. 

Hotelijerske investicije
Investiciju za investicijom, Šibenik je osnažio i vizualni identitet, ali i otvorio vrata za sljedeću generaciju značajnih projekata. U sektoru turizma jedno od najvažnijih ulaganja ono je Dogus grupe koja ulaganjem 40 milijuna eura u Šibeniku otvorila luksuzni D-resort uz marinu za prihvat superjahti u šibenskoj Mandalini. D-Marin Mandalina ujedno je prva hrvatska marina koja je stekla pravo na priznanje Pet zlatnih sidara koje dodjeljuje britansko Udruženje luka za jahte (TYHA). Ne smije se izostaviti ni luksuzni Hotel Life Palace, smješten u samom centru Šibenika, koji je dio grupacije Stories Croatian Unique Hotels. Smješten u do tada neiskorištenoj palači Marenzi iz 15. stoljeća, ovaj hotel nudi najviše hotelske standarde, a čija je dodatna vrijednost upravo baština stare gradske jezgre u kojoj se nalazi.

"Ne razvijamo stihijski turizam već jako dobro znamo što želimo postići i koji su potezi do konačnog cilja. Revitalizacijom naših kulturnih bisera, tvrđave sv. Mihovil i tvrđave Barone te tvrđave sv. Ivana, za čiju smo obnovu uspješno povukli 41 milijun kuna europskih sredstava, započeli smo s novom turističkom erom Šibenika. Međutim, nismo stali samo na revitalizaciji, nego na kulturnim dobrima gradimo priču inovativnih sadržaja, atrakcija i proizvoda koji se pružaju posjetiteljima. Tako smo brendirali smo naš kulturni turizam kao inovativan i jedinstven u Republici Hrvatskoj", nastavlja gradonačelnik dodavši da je Šibenik među prvim gradovima u Hrvatskoj prepoznao važnost dugoročnog ulaganja u turizam i revitalizaciju kulturne baštine.

Prva je na redu u tom smislu bila tvrđava Sv. Mihovila, a rezultat je transformacija spomenika kulturne baštine u turističku atrakciju i najatraktivniju ljetnu pozornicu u Hrvatskoj, a i šire. Sljedeća je bila tvrđava Barone, sadržajem najbogatija. Nekoć devastirano okupljalište slučajnih prolaznika, uz investiciju od 1,4 milijuna eura dijelom financiranu iz EU fondova, Barone je danas ipak vitalni spomenik kulture u kojem su objedinjeni multimedijalni, gastronomski i komercijalni sadržaji. Takav promišljen i kvalitetan rebrendng Šibenika svake godine privlači sve veći broj turista, a ponuda će se nastaviti oplemenjivati i brojnim ulaganjima kakva se već odvijaju u staroj gradskoj jezgri. No, da se razvoj ne bazira isključivo na turizmu dokazuje i šibenska gospodarska zona Podi, u kojoj je u posljednje četiri godine otvoreno osam novih proizvodnih pogona. 

Buja interes tvrtki
Uslijed sustavnog ulaganja Grada Šibenika u Podi, kako navodi gradonačelnik, interes tvrtki koje svoje poslovanje vide upravo u Krešimirovu gradu sve je veći. To su Industrius i IDS, angažirane na izgradnji termoelektrana u Africi, zatim DM Inox, ZK-Vikom i Hidraulika Kurelja. "Gospodarstvo u Šibeniku oslanja se na srednje i malo poduzetništvo čiji razvoj grad kontinuirano potiče. Tome u prilog ide i projekt prijavljen za financiranje iz EU fondova, Centar za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut. Veliki udio srednjem i malom  poduzetništva u Šibeniku čine i tvrtke vezane uz turizam i ugostiteljstvo", poručio je Burić. Danas na županijskoj razini posluje 8,5 tisuća poslovnih subjekata. Novoosnovanih iz prvog dijela ove godine ih je 919, uz 777 ugašenih. U samome Šibeniku posluje 3,5 tisuća subjekata, od čega je od početka godine osnovano njih 443. 

Razvojna strategija
Razvojnom strategijom županije od 2016. – 2020. predviđaju se različite aktivnosti i programi kojima će se županija transformirati u područje konkurentne i poduzetne radne snage čije je obilježje i socijalna integriranosti svih članova društva. U tome su kao najvažniji koraci naznačeni jačanje zapošljavanja i obrazovanja. Uz napuštene industrijske objekte koji čekaju svoju prenamjenu, u Šibeniku se radi i na prilagođavanju nekorištenih vojnih objekata u smještajne kapacitete za studente šibenskog veleučilišta koje novim studijskim programima poput energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije možda uskoro stane i uz bok europskim akademskim prijestolnicama. "Šibenik je u ovom trenutku grad optimizma. Čvrsto korača u smjeru tri planirana segmenta – visokog obrazovanja, turističkog razvoja te razvoja malog i srednjeg poduzetništva", poručio  je gradonačelnik Željko Burić 

Bivši TEF mamac za ulagače

Prijava na urbanistički natječaj Europan 14
Transformaciju kakvu je prošao šibenski turizam, uskoro bi trebao doživjeti i prostor bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF-a), zatvorene 1994. Ovo, danas najatraktivnije gradsko zemljište rasprostranjeno na 430.000 četvornih metara spremno je za valorizaciju, u skladu s čime je prijavljeno na arhitektonsko – urbanistički natječaj Europan 14 s ciljem pronalaska najboljeg urbanističkog rješenja. Najave idu u smjeru gradnje mješovite namjene, dok je vrijednost lokacije procijenjena na više od 350 milijuna kuna. Priroda li se tome i činjenica da se prostor TEF-a nalazi i u blizini povijesne jezgre, katedrale Sv. Jakova koja je na popisu UNESCO-ve baštine, te dviju obnovljenih tvrđava, jasno je zašto je projekt privukao pažnju kanadskih, kineskih i iranskih investitora. Jedna od ideja koja bi se uz pomoć stranog kapitala mogla realizirati komercijalizacija je pomorskog puta u sklopu zone TEF-a, koji počinje ulaskom u kanal Sv. Ante i šibenski zaljev te vodi prema Skradinu, a time i Nacionalnom parku Krka.