U zadnjih 10 godina se promijenila 40-ak poreznih propisa, a odnos javnog novca koji se potroši na lokalnoj i na državnoj razini je sve veći, kazao je Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca na panel diskusiji Uloga gradova u razvoju poduzetništva koja se održala u sklopu Okruglog stola Uloga gradova u razvoju poduzetništva i EU fondova koji se u ponedjeljak u organizaciji Poslovnog dnevnika i Udruge gradova održao u Varaždinu. „Smanjuje se cijena rada u jedinicama lokalne samouprave (JLS) kako bi sustav funkcionirao. Država se zadnjih godina upisala na sve i svašta, i kada se tome dodat tromost birokracije, jasno je da JLS imaju malu mogućnost za manevre. Razvoj gospodarstva i veće plaće znače i da će više novca ići u gradski proračun. Zbog toga ulažemo puno napora da osiguramo benefite poduzetnicima. No, ovakve porezne reforme nam uzimaju mogućnost da s ovom praksom nastavimo i dalje. Pogrešno se percipira da će ovom reformom izgubiti JLS jer u konačnici će izgubiti građani. Novi državni proračun je veći, ali nije razvojan i ne donosi ništa novo. Mnogo toga se krpa s očekivanim novcem iz EU sredstava, a to je na jako dugom štapu. Pitanje je i što će biti i s porezom na nekretnine jer se bojim da će tu biti i ustavnih tužbi, odšteta i odgoda. Bojim se da su i najavljene kompenzacijske mjere rađene po pogrešnoj formuli te da one neće dati očekivane efekte. Sve to će dovesti da očekivani rast BDP-a neće biti baš toliki“, kazao je Batinić. Dodaje da je nužna reforma lokalne samouprave no da je politička odluka, omeđena nekim ustavnim kategorijama. „Treba promijeniti paradigmu u promišljanju što je država i kako funkcionira država i lokalna samouprava. Treba shvatiti da je lokalna i regionalna samouprava glavni pokretač razvoja. Potrebno je izbaciti ideologiju i postići politički konsenzus po tom pitanju“, kaže Batinić.

Goran Habuš, gradonačelnik Varaždina navodi da imamo primjer da je prošla Vlada gotovo godinu dana bila nefunkcionalna, a da je država normalno funkcionirala i da su JLS pokazale svoju održivost. „Varaždin je ove godine donio niz mjera kojim se odriče niza prihoda koji će pojednostaviti i pojeftiniti rad poduzetnika, na čemu ćemo kratkoročno izgubiti, ali dugoročno puno dobiti, a onda nas porezna reforma opet poklopi. Prije 8 godina su nam uzeli sredstva iz Poreza na dobit, a što nam je uzelo 20 milijuna kuna godišnje – do danas smo ostali bez jednog godišnjeg gradskog proračuna. Država se boji snažnijih JLS te se priča o „lokalnim šerifima“, a mislim da treba imati više povjerenja. Ovaj sustav lokalne samouprave nije idealan, ali treba napraviti analizu i održivi model koji će omogućiti razvoj. Prije svega se mora ovlast gospodarenja državnom imovinom spustiti na razinu gradova“, ističe gradonačelnik Habuš.

Saša Drezgić, zamjenik ministra financija, je na skupu u Varaždinu pojasnio da je porez na dohodak glavni prihod JLS, a s druge strane to je i glavni mehanizam nacionalne konkurentnosti te svako zadiranje u to ima višestrukih implikacija. „Kvaliteta ove porezne reforme je što se JLS-u ostavlja sav porez na dohodak, a isto tako i oporezivanje nekretnina i upravljanje imovinom će im dati više mogućnosti jer to više neće biti namjenski prihod. Činjenica da je država do sad cijenu reforme uglavnom prebacivala na JLS, a sada to ipak nije slučaj. Država se boji decentralizirati sustav jer dobar dio JLS-a nema kapaciteta za preuzeti te ovlasti. Ima dio JLS koji su sjajni primjeri i kojima je čak i prihod rastao usprkos poreznim reformama. S druge strane su mnoge jedinice naviknute na državne dotacije i teško se snalaze bez njih. U svakom slučaju potrebno je biše samostalnosti i JLS dati više autonomnosti te će to pokazati koje JLS mogu opstati, a koje nemaju smisla da budu samostalne“, ističe Drezgić.

Stjepan Talan, direktor tvrtke Solvis iz Varaždina, koja se bavi proizvodnjom energetskih komponenti, komentirao je da je njegova tvrtka prebrodila krizu, uglavnom vlastitim snagama, ali u dobrom okruženju koje je omogućio Grad Varaždin. „Nadam se da će i u narednom razdoblju biti podrške je samo investicije, ulaganje u proizvodnju i zapošljavanja donose razvoj. U krizi smo zaposlili 120 dodatnih ljudi, a prihod nam je narastao pet puta. Iako naš izravni prihod od projekata u Hrvatskoj, koje su vezane i uz kapacitete JLS, donosi svega nekoliko postotaka ukupne realizacije, bitno je razvijati i domaće tržište gdje bi trebalo biti više projekata. Mi smo već sad konkurentni na svjetskom tržištu, a očekujem da bi porezna reforma mogla omogućiti veću konkurentnost“, kaže Talan. Skup u Varaždinu uveličala je i Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva i poduzetništva koja je najavila da se uvodi sustav koji će moći procijeniti kako svaka promjena zakonodavstva utječe na bilo koji segment, u konkretnom slučaju na malo i srednje poduzetništvo.

Tako se želi spriječiti da se reformom događa da jedna strana dobije, a da druge izgube. Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, ističe da je Hrvatska jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi. „Iako ove godine s poreznom reformom nismo prošli dobro, prošli smo manje loše nego u prošloj poreznoj reformi. Hrvatska je u čitavoj EU na predzadnjem mjestu po decentralizaciji, samo je Bugarska iza nas. Potrebno puno toga decentralizirati na županije, a upravljanje imovinom na županije i gradove. Model vođenja poduzeća je nužno uvesti i u rad javne uprave jer se sada događa da nitko nije nadležan za ništa te se nešto koordinira mjesecima i godinama. Praksa je pokazala da su čelnici jedinca lokalne samouprave, a koji su postali ministri, najuspješniji u Vladi jer imaju praksu hrvanja s problemima u realnosti“, kaže Turk.  

Lokalna samouprava zadnjih godina svojim rashodima prati prihode te usprkos stalnim poreznim izmjenama i smanjivanju sredstava za lokalnu razinu, JLS su uvijek pazile da ne generira deficit, kazao je Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova u svojoj prezentaciji Učinci porezne reforme na razvojne kapacitete gradova. „U praksi je svake dvije godine porezna reforma koja prosječno uzme gradovima i općinama 100 milijuna eura godišnje. 

Procjene su da je do sad zbog poreznih reformi JLS uzeto 2,4 milijardi kuna iako su i da lje morale pružati svoje zakonske ovlasti. To stvara veliki pritisak i smanjuje mogućnost da se ulaže u poduzetništvo koji bi omogućilo daljnji rast i razvoj. U ovom razdoblju se primjećuje da se počelo bolje gospodariti imovinom kao načinom da se umanji gubitak sredstava od poreza. Lokalna uprava se sve teže nosi s mogućnosti da pruža usluge koje su uobičajene u gradovima i općinama u EU. Očekuje se da će zbog novih izmjena zakona JLS izgubiti dodatnih 1,4 milijardi kuna godišnje. Zakon o izvršenju državnog proračuna bi trebao omogućiti kompenzacijske mjere lokalnim vlastima, a prema prijedlogu se radi o 1,35 milijardi kuna što bi moglo stabilizirati sustav“, ističe Runtić. Dodaje da kompenzacijske mjere nisu predviđene jedino za Porez na tvrtku koja će JLS uzeti 120 milijuna kuna godišnje. 

Od 2018. Dolazi Jednostavni porez na nekretnine koji će objediniti nekoliko poreza poput komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničku rentu. Porezno opterećenje bi trebalo biti uglavnom na postojećoj razini, a JLS bi se trebale odtereti od nekih djelatnosti. U Udruzi gradova ističu da je zbog očekivanog raslojavanja JLS po stupnju razvoja nužno fiskalno ujednačavanje koje bi omogućilo podjednaki razvoj svih dijelova zemlje.