U posljednjih šest godina više tisuća ljudi prošlo je kroz radionice Poslovnog uzleta, projekta koji diljem Hrvatske provodi Poslovni dnevnik, a čija je referentna točka edukacija malih i srednjih poduzetnika. Razmjena ideja, potpora, prenošenje dobrih praksi i uspostava novih suradnji glavni su ciljevi ovog projekta, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

"Kada smo tek počinjali, najčešće smo pričali o administrativnim problemima, problemima financiranja i svim izazovima s kojima se poduzetnici suočavaju, a danas, osim što smo se pomakli po pitanju korištenja sredstava EU fondova, tema su problemi poput obrazovanja i manjka radne snage. Nastojimo širiti pozitivne poduzetničke priče, podržati hrvatsko gospodarstvo i male i srednje poduzetnike", rekao je Nišević na Poslovnom uzletu Međimurske županije održanom u čakovečkom Tehnološko-inovacijskom centru. Međimurska županija najviše ulaže u obrazovanje iz javnog proračuna i nastoji mijenjati upisne kvote te jačati strukovno obrazovanje, kako bi se mladi školovali za tržište rada. Istaknuo je to župan Međimurske županije Matija Posavec te dodao da bez obrazovanja nema ni gospodarskog i društvenog napretka.

"Želimo biti transparentni, raditi na gospodarstvu s visokom dodanom vrijednošću, predlagati rješenja korisna za nas i državu, te tako biti primjer dobre prakse koji predstavlja trendove. Važno je da iskoristimo sav potencijal. Prostor u kojem se nalazimo prije još 15 godina bio je zapušten, a danas predstavlja centar znanja i gospodarsku zonu Međimurja spojem poduzetništva, gospodarstva i obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo nam je na raspolaganje sredstva koja smo dobro iskoristili", istaknuo je Posavec.

Intervju 1 na 1
Nakon pozdravnih govora Poslovni uzlet nastavljen je Intervjuom 1 na 1 gdje je gošća bila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Nakon eksperimentalne provedbe, kurikularna reforma Škola za život od jeseni je ušla u sve škole. Za reformu obrazovanja, prvu takvu nakon 25 godina, osigurano je oko milijardu kuna, istaknula je Divjak i dodala da obuhvaća i općeobrazovne predmete i predmete u strukovnim školama, stoga paralelno s time ide i reforma strukovnog obrazovanja. "Reforma obuhvaća nekoliko segmenata, a među njima su regionalni centri kompetentnosti. Primjerice, Međimurska županija za regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu izabrala je Tehničku školu Čakovec.

U Hrvatskoj je takvih centara 25, vrijede ukupno više od milijardu kuna, specijaliziraju se za određeno područje, a uz njih dobijete financiranje i podršku kroz sljedeće dvije-tri godine. On postaje centar za povezivanje s gospodarstvom, za izradu novih programa, za izradu programa cjeloživotnog učenja i obrazovanja te daje naglasak na ono što je u regiji glavni smjer razvoja. Govore nam kakve kadrove trebamo i daje kompetencije potrebne za tržište, kao i način rada u školama", rekla je Divjak i spomenula i Metalsku jezgru sufinanciranu sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja koja će istraživanjima i radom dati kompetencije u četvrtoj industrijskoj revoluciji.

"Radimo na promociji strukovnih zanimanja. Naše strukovne škole su većim dijelom neprilagođenje potrebama suvremenog obrazovanja. Premalo je toga i u medijskom prostoru. U 11 škola imate dualna zanimanja koja se uče kroz rad, a ti se programi odvijaju ako postoji potreba poslodavca da odmah uzme učenika, u školi s dovoljno opreme. Zašto kod nas staklar nema predmet povijesti? Jer ima priliku veći dio svog obrazovanja provesti kod poslodavca i učiti kroz rad", objasnila je ministrica i dodala da program za škole predlažu županije te da ga Ministarstvo ne nameće. Više od 37.000 nastavnika prošlo je edukaciju za kurikularnu reformu što uživo, što u virtualnim učionicama. Za modernizaciju strukovnih obrazovanja za konkretnu strukovnu nastavu izdvojeno je 233 milijuna kuna, navela je Divjak.

"Imamo one koji su se već obrazovali, unaprjeđivali kao učitelji, a većina je potaknuta našim poticanjem da sudjeluju i budu dio tog. Postoji manji dio koji to ne prihvaća, o tome treba razgovarati zbog poruke koja se daje učenicima. Treba postojati poticaj za dodatnim obrazovanjima, kojima bi se škole profilirale. U strukovnim programima mora se raditi u dogovoru s poslodavcima, osim potreba tržišta rada, trebamo predviđati što će biti, tu je važna i tema prekvalifikacije", smatra ministrica. Za 20 godina 40 posto zanimanja danas neće postojati, složili su se Nišević i Divjak u intervjuu.

"Radimo na reformi koja to uzima u obzir. Moramo osigurati jednu vrstu otvorenosti. Istraživanje iz 2013. pokazalo je koja će zanimanja 2030. još biti tu, a gdje će se potreba bitno umanjiti. Pratimo zanimanja gdje se traži visoka razina kognitivnih vještina, raste potreba, no raste potreba i za manualnim poslovima poput fizioterapeuta. Nije dobro imati jako usku specijalizaciju. Ne možemo očekivati da ćemo čitavi radni vijek raditi jedan te isti posao", istaknula je Divjak i spomenula poticanje izvrsnosti za koje Ministarstvo izdvaja 2,5 milijuna kuna.

"Poduzetnički duh nije isključivo pitanje kako otvoriti firmu već kako ćemo formulirati projekt i kako ćemo ga financirati. Primjerice, izdvajamo sredstva za barem tri različita svjetska natjecanja koja se tiču robotike dakle prilike postoje. Također, u novim kurikulumima mora postojati dio za učenike s teškoćama što se tiče prilagodbe, kao i za roditelje. Ove kategorije često se i preklapaju, primjerice daroviti učenici s disleksijom; moramo znati kako s njima raditi", istaknula je Divjak i dodala da po pitanju izvrsnosti u znanosti još ima puno posla. "Ulazak u velike međunarodne organizacije nije važan samo za znanstvenike kako bi bili izvrsni već je riječ o putokazima za nas same kako bismo vidjeli kako biti inovativni. Potrebni su nam inovacijski centri i pitanje je kako akademska zajednica tome može pridonijeti", rekla je ministrica.

Prokomentirala je i dodjelu počasnog doktorata Bandiću. Naime, smatra kao društvo da ne smijemo ulaziti u riskantne poteze vezano uz počasne doktorate, posebno mladim ljudima. "Protiv toga sam da se političarima dodjeljuju bilo kakvi počasni doktorati u zemljama u kojima su aktivni. Kao ministrica tražim od senata i akademske zajednice da preuzmu odgovornost jer ovo ne služi na čast Sveučilištu u Zagrebu", istaknula je.

Od iduće godine kreću pak dodatne promjene, najavila je ministrica. "Bit će to drugačiji način rada – naglasak na povezivanju predmeta, razmišljanju i rješavanje problema, a ne učenje napamet. Zatim međupredmetne teme – financijska pismenost, digitalne vještine kao podloga za učenje i podučavanje. Strukovno – tu korjenito treba promijeniti pristup da se više uči kroz rad", napomenula je. Premda u prosjeku Hrvatska ima dovoljno nastavnika u osnovnim i srednjim školama, Divjak je zaključa da je osjetno kako ih u nekim strukama nedostaje, posebice u prirodoslovnim.

Predavanja i radionice
Održan je niz predavanja. O približavanju obrazovanja i znanosti potrebama gospodarstva govorio je Marko Košiček, glavni savjetnik ministrice Divjak. Ravnatelj Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju Mario Šercer te voditeljica projekta Metalska jezgra Čakovec Maša Tomašić, održali su predavanje o Metalskoj jezgri kao mjestu buduće suradnje poduzetnika i znanstvenika.

O poticanju investicija u Republici Hrvatskoj govorio je Sani Ljubunčić, načelnik Sektora za investicije i poduzetničku infrastrukturu iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Poslovni uzlet zaključio je Lovro Novoselac, voditelj odjela za strateško praćenje u području konkurentnosti i kohezije i programiranje ESI fondova, koji je predstavio nove financijske perspektive Europske unije 2021.- 2027. godine.