Ulogu županija u ruralnom razvoju treba dodatno osnažiti jer regionalna samouprava najbolje poznaje vlastite probleme i potencijale, zaključak je panel diskusije održane u utorak u sklopu okruglog stola posvećenog razvoju lokalne zajednice uz pomoć EU fondova i poljoprivrede. Kako su naglasili panelisti, rješenja koja će navedeni proces ubrzati su decentralizacija, a nakon nje i izgradnja bolje poduzetničke infrastrukture na lokalnom nivou, kao i postizanje snažnije sinergije jedinica lokalne samouprave i poljoprivrednika – poduzetnika.

Strah od birokratizacije
 "Naš je cilj pojednostavljivanje procedure apliciranja na mjere financirane iz EU fondova, uz istovremeno jačanje kontrole koje će spriječiti malverzacije u povlačenju sredstava. Među potencijalnim korisnicima mjera danas se javlja strah od dodatne birokratizacije, što uvelike usporava rast konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Novca na raspolaganju ima više no dovoljno, možemo napraviti jedan veliki iskorak, a do sada je učinjeno zapravo vrlo malo. Primjer dobre prakse je podatak o 54 od 55 prijavljenih LAG-ova koji su krajem prošle godine dobili 441 milijuna kuna", napomenuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Također, istaknuo je i da otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima ovisi isključivo o poticanju investicijskog zamašnjaka koji će zaustaviti odseljavanje mladih. Župan Međimurske županije Matija Posavec spomenuo je da nam svakodnevno iz ruku izmiču milijuni i milijarde sredstava. "Velika prepreka svakako je neujednačeni regionalni razvoj. Poljoprivrednici ne traže milostinju, već šansu da im se osigura tržište. Nelogičan je podatak da je naša zemlja u 25 godina izgubila polovicu poljoprivrednog zemljišta, dok paralelno s tim zemlje oko nas svoj razvitak temelje upravo na poljoprivredi", dodao je Posavec.

No, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić smatra da nasumično povlačenje novca iz EU fondova nije rješenje, već ulaganje u strateške poljoprivredne grane koje se razlikuju od županije do županije. "Rješenje problema u našoj županiji su poljoprivredna i šumska područja čije će kvalitetnije upravljanje zaustaviti depopulaciju područja s kojom smo ozbiljno suočeni. Trebali bismo poticati ciljne skupine poljoprivrednika, poput svinjogojstva, a onda zajedničkim snagama i dovesti proizvode naših OPG-ova na police trgovina, u svaku hrvatsku blagovaonicu, vrtić i bolnicu", napominje Galić. Da nije sve samo u povećanju obujma poljoprivredne proizvodnje, smatra Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, područja s najvećim brojem poljoprivrednika. 

Održivost proizvodnje
"Cilj je postići i održivost proizvodnje, a ključan korak u tome je unapređenje tehnološke konkurentnosti", kaže. Uostalom, nastavio je Kraljičak, ono čemu trebamo težiti je razvoj boljeg standarda i veće kvalitete života u svakom dijelu zemlje, kako bi razlike bile što manje. "Trebamo povećati dohodak, a do toga se dolazi stvaranjem vrijednosti koja je utrživa", zaključio je. Primjer usmjerena razvoja u skladu s prirodnim resursima dolazi iz Like i predstavio ga je Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije. "Bazirali smo se na šumarstvo i jedna smo od županija koja najizdašnije podupire razvoj lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) još od 2008. naovamo.

U skladu s time, odobreni su nam i značajni iznosi dijela sredstava namijenjenih LAG-ovima, a upravo oni imaju vrlo važnu ulogu u osmišljavanju i poticanju razvojnih projekata u ruralnim područjima. Potičemo njihov razvoj i djelovanje jer s najboljim rezultatima pridonose koordinaciji gospodarskog, civilnog i javnog segmenta. Ipak, kada bismo imali veću ovlast i shodno tome financijska sredstva, bili bismo još i bolji", kaže Mamula. U kontekstu neravnomjerne razvijenosti dijelova Hrvatske, zabrinjava i nerazmjer plaća, kaže Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije. "Najmanje su ondje gdje se najviše proizvodi, na sjeverozapadu zemlje i to jer smo najcentraliziranija država u Europi nakon Grčke i Portugala", istaknuo je. U Zagorju zbog konfiguracije terena nema intenzivne poljoprivredne aktivnosti, kaže, ali sredstva ova regija zna iskoristiti ciljano i u skladu s vlastitim mogućnostima.

"Zagorski je puran od lipnja 2016. godine zaštićen europskom oznakom zemljopisnog podrijetla, dakle radi se o izvrsnom poticaju za ruralno gospodarstvo i povećanju prihoda poljoprivrednika. Poticanje povećanja uzgoja zagorskog purana na području Krapinsko-zagorske županije stoga se nameće kao logičan korak ka daljnjem razvoju. Na tom tragu, možemo se nadovezati i na  pitanje obrazovne strategije u koju moramo puno toga uložiti. Trebali bismo spriječiti da djeca koja izlaze iz škole idu na burzu već da ih usmjerimo na one grane koje bilježe dobre proizvodne i izvozne rezultate. Valjalo bi skinuti stigmu da je sramota biti poljoprivrednikom", naglasio je Kolar.

Set promjena za lakše korištenje Programa ruralnog razvoja

U procesu osnaživanja hrvatskog poljoprivrednog sektora veliku ulogu ima i Program ruralnoj razvoja čije se korištenje nastoji pojednostaviti. Set do sada provedenih promjena, ali i onih koje će tek uslijediti, predstavio je Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede. Iako bi 2017. mogla biti godina izazova, Hrvatska na raspolaganju ima 3,5 milijardi kuna."Do ožujka se očekuje uvođenje jednostavnijeg pretraživanja i kalkulatora za izračun broja bodova prema kriterijima odabira. Tu je i pojednostavljivanje inicijalnog zahtjeva za dodjeljivanje potpore uz minimalnu dokumentaciju i jasno razlučivanje dokumentacije za kontrolu prihvatljivosti korisnika, projekta i troškova", pojasnio je Ivančić. Usto, od početka veljače na stranici ruralnirazvoj.hr postoji i Plan objave natječaja za 2017. s aktualnim statusima. Nakon izmjena Zakona o poljoprivredi uslijedit će i izrada jedinstvenog Pravilnika za provedbu (većine) mjera Programa ruralnog razvoja.

Do 2020. na raspolaganju 2,4 mlrd. eura

S ciljem poticanja decentralizacije i jačanja uloge županija u organizaciji Poslovnog dnevnika i Hrvatske zajednice županije održan je okrugli stol na temu razvoja lokalne zajednice uz pomoć EU fondova i osnažene poljoprivrede.  "U procesu premošćivanja s trenutne situacije prema boljoj budućnosti upravo je lokalna zajednica najvažniji faktor, a s ovog mjesta bi danas trebalo poslati poruku da znamo, možemo i hoćemo", u uvodnom je obraćanju naglasio glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević. Kako je istaknuo ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kvalitetan razvoj ruralnih područja nezamisliv je bez sredstava EU fondova. "Do 2020. imamo na raspolaganju 2,4 milijardi eura, a do sada je povučeno premalo, što svakako planiramo ispraviti. Drugi ključan faktor je decentralizacija sustava bez koje nećemo moći razvijati područja. Donošenje odluka i upravljanje resursima treba spustiti na razinu regionalne samouprave", kazao je ministar. Takvo mišljenje dijeli i predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninski župan Goran Pauk koji smatra da iako županije bilježe odlične rezultate u provedbi određenih kapitalnih projekata vremena za odmor zapravo – nema. "Tek bi funkcionalna i fiskalna decentralizacija generirale značajne uštede i poboljšale investicijsku klimu, a najbolje bi se provela u okvirima sadašnjeg županijskog sustava", poručio je Pauk.