Hrvatska od zdravstvenog turizma zarađuje oko 300 milijuna eura, a potencijala ima i za više od milijardu eura godišnjeg prometa, rečeno je na panel diskusiji "Razvoj zdravstvenog turizma" u sklopu Poslovnog uzleta Daruvara. Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica i predsjednik strukovnog udruženja hrvatskih zdravstvenih lječilišta, ističe da je glavna zapreka jačem razvoju tog sektora zakonska regulativa. 

Osuđeni na sivu zonu
"Većina specijalnih bolnica su javne ustanove i to im onemogućuje da se više okrenu tržištu. Ako želite ponuditi, uz usluge liječenja, i neke nužne komercijalne sadržaje poput smještaja i usluživanja hrane i pića te rekreacije, za to je gotovo nemoguće dobiti suglasnost Ministarstva zdravstva. Stoga svi oni koji žele opstati na tržištu moraju raditi u svojevrsnoj sivoj zoni", ističe Medak. Branko Matošević, koordinator za zdravstvene usluge u turizmu Ministarstva turizma ističe da je problem u neusklađenosti dvaju ministarstava.

"Kad neka zdravstvena institucija želi ponuditi neke komercijalne usluge, pravnici Ministarstva zdravlja, u čijoj nadležnosti su takve ustanove, kažu da oni nemaju ništa s 'komercijalnim sadržajima' te da im oni ne mogu izdati suglasnost. S druge strane, Ministarstvo turizma je tu susretljivo i bez problema rješava potrebnu papirologiju i izdaje dozvole. No, problem nastaje kad takva ustanova dođe na trgovački sud preregistrirati svoju djelatnost, iz isključivo zdravstvene u dodatnu komercijalnu, traže se suglasnosti obaju ministarstva. Bez obje suglasnosti predmet stoji", pojašnjava Matošević.

U nešto boljoj situaciji su novije zdravstvene ustanove koje su u startu u popis svojih djelatnosti stavile veći broj usluga, one nemaju probleme s doregistracijama. Mukotrpan birokratski proces još će potrajati. Koliki novac gubimo zbog nemogućnosti bolnica da pruže, osim svoje primarne javne zdravstvene usluge, i onu komercijalnu, pokazuje primjer iz jedne zagrebačke bolnice, koji ističe Sanela Vrkljan, pomoćnica direktora Sektora turizma Hrvatske gospodarske komore (HGK). 

Slovenski recept 
"Jedna zagrebačka bolnica  nedavno je dobila upit od bivšeg studenta medicine koji dolazi iz arapskog svijeta, koji je tražio ponudu za određeni operativni zahvat, no bolnica mu nije mogla izdati ponudu o
prihvatljivom vremenskom roku jer nema tržišno razrađeni cjenik. Zemlja koja kao prioritet postavlja zdravstveni turizam, kojeg je medicinski turizam jedan dio, bi ovakve upite trebala rado prihvaćati, i kao što je
dobra praksa i u hotelijerstvu, na njih odgovarati u roku od 24 sata", navodi Vrkljan.

Iako bi, barem po pitanju komercijalnog poslovanja bolnica, najbolje rješenje bila potpuna ili djelomična privatizacija rehabilitacijskih ustanova poput toplica, i to bi izazvalo probleme. "Teško bi bilo pojasniti građanima nekog mjesta da im  privatizirate nešto u što su ulagale generacije stanovnika. Tu bi se, prije svega, postavilo pitanje po kojoj cijeni to prodati i kome bi išao taj novac. S druge strane, kakva bi u takvom privatiziranom sustavu bila cijena medicinskih usluga?", pita se Branko Matošević.

No, bez privatizacije nisu moguće veće investicije koje bi taj sektor učinile konkurentnim. "Pravila EU kažu da se javne institucije, kakve su danas gotovo sve specijalne bolnice, ne mogu javljati na EU fondove za bespovratna sredstva. To umanjuje mogućnost financiranja novih investicija. Slovenija je to riješila tako da su oni najprije pravno sredili, a nakon toga privatizirali gotovo sve svoje toplice. Nakon toga su došle velike investicije, uglavnom iz bespovratnih sredstava iz EU fondova. Svi znamo gdje su danas toplice i lječilišta u Sloveniji i svjedoci smo toga da su oni krenuli u preuzimanje sličnih institucija u Hrvatskoj", naglašava Sanela Vrkljan. 

Ništa bez povezivanja 
Da bi hrvatski zdravstveni turizam bio konkurentniji, nužno je i povezivanje sudionika na tržištu te stvaranje turističkih destinacija koje se neće nužno podudarati s postojećim granicama gradova, općina i županija. Takva turistička regija trebala bi uključiti, osim samih lječilišta, i niz drugih turističkih, kulturnih i prirodnih znamenitosti. Vrkljan kao primjer navodi Salzburg, koji ne uključuje samo grad Salzburg, a i Mozart je samo jedan segment te ponude.

"U Salzburgu imate kulturnu ponudu, arhitekturu, planinarenje, skijanje, gastronomiju, toplice i niz ostalog. Turistička destinacija Zagreb ne bi smjela obuhvaćati samo Grad Zagreb jer to znači da će se turisti tu zadržavati dan, dva. No, ako tu uključimo znamenitosti i vinske ceste Zagrebačke-županije, zagorske dvorce, barokni ugođaj kulturne ponude Varaždina i sl, turisti će se zadržati 3-4 dana ili čak cijeli tjedan", ističe Vrkljan. Dalibor Rohlik, gradonačelnik Daruvara, kazao je da je Daruvar još 2010. krenuo s izradom master plana razvoja grada kao turističke destinacije. Zdravstveni turizma, koji ne uključuje samo Daruvarske toplice, nositelj je tog projekta, a na njega se moraju nasloniti i gastronomska, kulturna i ekološka ponuda.