Biograd na Moru još je jedan hrvatski grad koji se na listu najuspješnijih po povlačenju novca iz europskih fondova te realizaciji projekata velikog značaja po širu zajednicu upisuje nekoliko godina za redom. Sredinom lipnja upravo je ondje u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održan Sajam EU fondova na kojem su se mogle čuti uspješne poduzetničke priče koje su takvima dijelom postale i zahvaljujući europskom izvoru financiranja. Valja napomenuti i da su trenutno najveći projekti koji se u Biogradu na Moru provode Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero čija se vrijednost kreće oko 29 milijuna kuna te projekt BioSfere za razvoj aktivnog turizma čija je vrijednost 22 milijuna kuna, sufinancirano iz EU fondova.

Među biogradskim se perjanicama kada je o EU fondovima riječ ističe lokalna akcijska grupa Laura (LAG Laura) koja je od svog osnutka 2009. godine kao nositelji, partner ili suradnik sudjelovala na realizaciji 120 projekata s ciljem unaprjeđenja kvalitete života u ruralnom području Zadarske županije, odnosno u dva grada i jedanaest općina.

Uz to su, zaključno s današnjim danom, održali preko 40 različitih radionica i prezentacija, a kroz njihov je ured prošlo 600 potencijalnih korisnika. Od 54 LAG-a koliko ih je u Hrvatskoj, Lag Laura se po iskorištenosti sredstava i po ocjenjivanju lokalne razvojne strategije nalazi u samom vrhu ljestvice. Što se tiče trenutnih prilika koje nam fondovi EU osiguravaju, voditelj LAG-a Laure Ivan Čupić kaže da je situacija najpovoljnija za mlade nositelje OPG-ova jer mjere za razvoj poljoprivrede u nekim kombinacijama idu i do 100 posto financiranja europskim novcem dok se kod ruralnog turizma udio sufinanciranja kreće od 70 do 100 posto i nema dobnog ograničenja. “Radi se o bespovratnim sredstvima, za razliku od kredita s nepovoljnijim uvjetima koji su nekima prva opcija kod investiranja”, kazao je.

Prvi povukli novac

Među većim projektima koje su poduzetnici uspješno realizirali zahvaljujući novcu iz EU fondova svakako je Paška sirana koja je i dalje aktivna kada je o europskim projektima riječ. Kako je istaknula voditeljica marketinga Paške sirane Martina Pernar Škunca s kojom smo razgovarali na sajmu u Biogradu, prvi i glavni projekt Paške sirane bio je još prije 10 godina kada su iz pretpristupnog programa SAPARD povukla 10 milijuna kuna.

“Možemo se pohvaliti da smo među prvima u Hrvatskoj iskoristili europski novac. Riječ je ujedno i našem najvećem projektu do sada, za izgradnju novog proizvodnog pogona. Zatim smo 2015. aplicirali na mjere iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014 – 2020. i to za razvoj proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i ulaganja u fizičku imovinu u sklopu kojega smo dobili oko 363 tisuće kuna koje smo iskoristili za opremu i vozila. Nedavno smo aplicirali i na mjeru 4.1.1. za rekonstrukciju farme i ovčarnika, mjeru 4.1.2 za zbrinjavanje stajskog otpada te mjeru 4.1.3. za obnovljive izvore energije. Sredstva koja smo ranije dobili poprilično su nam pomogla”, za Poslovni je dnevnik komentirala Pernar Škunca.

Po visini povučenog novca te visini ukupne investicije od lokalnih se poduzetnika ističe vlasnik pršutane Puntica iz Vinjerca Slavko Ćoza. “Povukli smo 3 milijuna kuna bespovratnog novca što nam je pomoglo u dogradnji i rekonstrukciji postojeće pršutane čega je ukupna vrijednost iznosila 7 milijuna kuna. Pršutana je osnovana 1997., a na natječaj za EU fondove smo aplicirali 2012. godine. Iako smo tim iznosom povećali kapacitete i pojednostavnili proizvodnje, sad je već i to premalo pa radimo na novom projektu kojim planiramo izgradnju nove pršutane, puno veće od postojeće, ali ćemo pričekati za tu aktivnost prikladan natječaj”, ispričao je Ćoza.

Maškovića Han prošle je godine otvoreni tzv. hotel baština u Vrani, mjestu nedaleko Pakoštana, u sklopu najvećeg spomenika turskoga graditeljstva u Hrvatskoj. Ugovorena vrijednost revitalizacije bila je 2,7 milijuna eura od čega je 75 posto novac EU, a 25 posto dolazi iz nacionalnog budžeta što je osiguralo Ministarstvo kulture.

“Imamo 34 ležaja, restoran, muzej, ostatke turskog kupatila hamama i nekoliko konaka, odnosno prostorija koje su prije služile kao prenoćište. Nismo klasični ljetovališni objekt i imamo jednu posebnu priču. Prije sufinanciranja iz EU fondova, ta je lokacija bila ruševina. Inače, općina Pakoštane sama je pokrenula projekt obnovu objekta te vjerujem da danas ovaj hotel doprinosi poboljšanju kvalitete turističke ponude”, kazala je voditeljica recepcije Maškovića Hana Aleksandra Santini Šarić.

Dražen i Ivana Dežmalj iz OPG-a Ivana Dežmalj koristili su mjeru 6.1. za mlade poljoprivrednike na koju su aplicirali projekt ekološkog nasada badema i ljekovitog bilja. Radi se o revitalizaciji napuštenog zemljišta, pripreme terena, sadnje i nabavke opreme, a povukli su 50 tisuća eura. “Taj nam je iznos bio veliki vjetar u leđa koji će nam izuzetno pomoći u razvoju našeg gospodarstva. Do sada smo se uglavnom bavili proizvodnjom maslinovog ulja pa smo se postupno širili na prirodnu kozmetiku, a sada i na bademe. Cilj nam je imati liniju kozmetike i slastice od badema, a u budućnosti našu priču planiramo zaokružiti sadržajima atraktivnim turistima. Jedna od ideja je da zainteresiranima ponudimo mogućnost da sami izrade kozmetički preparat”, kazao je Dražen Dežmalj.

Za male farmere

Zadovoljni su i u OPG-u vlasnika Žarka Milića koji je iz EU fondova povukao 15 tisuća eura za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstva što ih je, kaže, poguralo u pozitivnom smjeru. “Konkretno, bavimo se proizvodnjom sira i imamo nasade badema, a taj smo novac iskoristili za nabavu opreme i stekli smo mogućnost da se bavimo i proizvodnjom nekolicine vrste žitarica. Procedura nije nužno komplicirana kao što ljudi kažu, čini mi se da se kod nas zazire od papirologije”, komentirao je Milić. Dodao je i da na pitanje treba li se prijaviti na neki od natječaja ili ne odgovor zapravo vrlo jednostavan – ako se ne prijavite, nećete ni dobiti, njegov je moto.

Na biogradskom sajmu EU fondova predstavili su se i produkt dizajneri iz tvrtke za izradu namještaja Mondum. “Iz europskih smo fondova povukli 270 tisuća kuna za opremu te 480 tisuća kuna za internacionalizaciju poslovanja. Navedeno nam je podosta pomoglo u poslovanju, posebice kod internacionalizacije zbog troškova sajmova koji se plaćaju unaprijed. Promoviranje i izlaganje predstavlja značajan trošak, a sada nam ostaje više novca za ulaganje u proizvode”, istaknuo je vlasnik Monduma Kristijan Burek.

Greta Drlja tajnica je udruge Prospero iz Gračaca koja je nedavno završila s provedbom projekta vrijednog pola milijuna kuna i financiranim iz Europskog socijalnog fonda čiji je cilj bio u godinu dana osposobiti nezaposlene žene u zanimanje obućara.

Kupnja strojeva

“Omogućili smo im da nauče osnove zanata te da se izvješte u izradi inovativne i funkcionalne obuće. Bez EU fondova bismo vrlo teško mogli ostvariti tako što. Za potrebe projekta kupili smo i odgovarajuće strojeve, a taj se izdatak kretao oko sto tisuća kuna”, kazala je Greta Drlja uz poruku da će s prijavama na natječaje nastaviti i u budućnosti.