U Hrvatskoj je zamjetan rast optimizma u obrtništvu koji se izražava i statistički kroz ulaznu putanju broja registriranih subjekata čiji osnivači za svoje poslovanje biraju formu obrta. Posebno je zanimljiv i noviji fenomen da se obrtu sve više okreću i mlade visokoobrazovane osobe. Unatoč postojećih prepreka koje još uvijek drže poslovanje u zoni viših rizika, HOK-ova statistika potvrđuje dobar smjer i pozitivne trendove, kojima je podloga prvenstveno u promjenama u poreznom sustavu te nizu poticaja.
Naime, u proteklih 10 godina broj obrta u RH smanjen je za čak petinu, odnosno u razdoblju od početka krize koja je hrvatsko gospodarstvo zahvatila 2008. do listopada 2018. vidljiv je značajan pad broja obrta kojih je manje za 20.367 obrta ili 20,1 posto. Prema HOK-ovim podacima broj registriranih obrta u listopadu 2018. iznosio je 81.183, dok ih je u istom razdoblju 2008. bilo 101.550.
20,1posto
pao je broj registriranih obrta u Hrvatskoj u 10 godina
Ipak, kretanja koja odražavaju stanje u pogledu atraktivnosti obrtništva tijekom promatranog razdoblja nisu jednoznačna: od listopada 2008. do listopada 2016. na godišnjoj razini broj obrta bio je u stalnom padu, ali je u zadnje dvije godine počeo rasti te je i značajniji porast zabilježen u posljednjoj godini (listopad 2017.-listopad 2018.) kada se broj obrta povećao za 3755 obrta ili blizu 5 posto. No, unatoč pozitivnim trendovima danas, glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić u prvi plan stavlja činjenicu da je broj obrta još uvijek manji od onoga prije krize.
“Kako kriza na svojem početku prvo pogađa najmanje, HOK je to prepoznao i upozorio na negativne trendove predlažući mjere da se posljedice krize umanje. Gospodarski oporavak počinje se osjećati 2016. tako da je trend otvaranja obrta ponovno pozitivan zahvaljujući ukupnim gospodarskim kretanjima, koja idu u boljem smjeru”, kaže Jelić.
Povećanju broja obrta svakako doprinose promjene u poreznom sustavu koje, kako ističu u HOK-u, donose povoljnije uvjete za poslovanje najmanjih gospodarskih subjekata te je pozitivano djelovanje zabilježeno i kroz poticajne mjere za samozapošljavanje koje koristi sve veći broj nezaposlenih osoba.
“Sve to se primjetno odražava i na veći optimizam među obrtnicima. Hrvatska obrtnička komora ulaže velike napore kako bi se rad malih olakšao, pojednostavio i pojeftinio, a time im se omogućio opstanak na tržištu čemu svjedoči i sama statistika – rast broja obrta iz mjeseca u mjesec. Uspjeli smo predstaviti sve pozitivne strane registracije obrta, koji je danas za mlade poduzetnike definitivno najisplativiji model registracije poslovanja te obrte sve više registriraju i visokoobrazovane osobe”, zaključuje Jelić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu