U sklopu čakovečkog Agro uzleta održanog u petak i panel diskusiji posvećenoj poljoprivredi, jednom od najvažnijih segmenata lokalnog gospodarstva, istaknuto je da bi država raspolaganje poljoprivrednim zemljištima trebala spustiti na županijsku i lokalnu razinu te da do novca koji iz europskih strukturnih fondova stoji na raspolaganju poljoprivrednici obično teško dolaze.

Naime, kako je naveo gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač, lokalne prerađivačke tvrtke iz sektora prehrambene industrije zapošljavaju velik broj ljudi s lokalnog područja, ali čak i njima danas treba pomoći u otvaranju ka novim tržištima. "Grad poljoprivrednicima i industriji pomaže infrastrukturnim projektima, ali država bi nam trebala dati veće ovlasti. Vlastite  prilike najbolje sami poznajemo. I dok poticaji odlaze u krive ruke, propuštamo priliku osnaživanja naših već priznatih uspjeha iz agrara", smatra Kovač. Veliki je problem nastao, kaže, i zbog lobija i interesnih skupina, čega je najbolji dokaz afera s uvezenim nekvalitetnim mesom koja je trenutno u punom jeku. 

Konkurentnost
"Zbog tuđih grešaka trpi naše gospodarstvo koje nije krivo ni dužno", dodao je. Ipak, naglašava i da gradska uprava pomaže svima koji se odluče na iskorak prema boljim poduzetničkim rezultatima, tim više što je peradarska industrija upravo doživjela osjetan pad. Domaći proizvođači i otprije su slabo konkurentni u odnosu na inozemne, pa svu energiju treba uložiti u njihovo osnaživanje. S istim ciljem tu je i lokalna razvojna agencija Čakra, čija direktorica Damira Vresk ističe da iako ne mogu utjecati na kreiranje politike ipak poljoprivrednicima stoje na raspolaganju u svim ostalim segmentima.

"Nudimo kompletnu podršku u pripremi i provedbi projekata za programe ruralnog razvoja, od savjetovanja i ocjene prihvatljivosti do detaljnijeg rada na dokumentaciji čime štedimo vrijeme i novac poljoprivrednika šireg županijskog područja", pojasnila je. Navela je i da do sada nisu realizirani zadružni projekti, iako bi u tom smjeru bilo dobro promišljati, ali kako su iskustva pokazala obično se međusobno promatraju kao konkurencija. Nenad Kosi, predsjednik Odbora za poljoprivredu u Gradu Čakovcu, hvali upravo suradnju sa savjetodavnim službama s kojima, kako kaže, njeguje poprilično funkcionalan odnos. "Sa strukom surađujemo kad god stignemo, a kritikama kako poljoprivrednici ne uključuju studente možemo uputiti i kontrakritiku, a to je da ni institucije koje se bave znanstveno – istraživačkim radom ne potiču sinergiju realnog i obrazovnog sektora", smatra Kosi.

Ravnatelj Gospodarske škole Čakovec Renato Vinko navodi kako je škola iz koje dolazi inicijator brojnih obrazovnih programa iz područja poljoprivrede što je financirano iz EU fondova, ali zamjera izostanak podrške od institucija. "Nismo doprli do pravih korisnika, već najčešće osoba kojima je poljoprivreda usputna djelatnost, dok su u poticanju zainteresiranosti zakazale nadležne službe. Želja nam je bila veći mladi broj ljudi potaknuti na osnivanje OPG-ova, a pitanje je koliko smo u tome uspjeli. Prosječna starost nositelja OPG-a je 59 godina, a samo je nešto manje od tri tisuće mladih ispod 30 godina involvirano u ovaj dio gospodarstva", kaže Vinko.

Komplicirani natječaji
O budućnosti i sredstvima za ojačavanje predsjednik Udruge peradara Mladen Lebar dodaje kako su natječaji poprilično komplicirani te zahtijevaju veliku pripremu, a sama je prijava opterećena i poteškoćama poput katastra koji nije riješen ni na državnoj razini. "Također, da biste ušli u ozbiljan projekt od nekoliko milijuna kuna trebate dobiti bankovne garancije, što malo tko od poljoprivrednika može. Dio naših proizvođača još uvijek je ekonomski slab, što je rezultat brojnih ranijih loših odluka, tako da je pravo pitanje kako proizvodnju podići na veću razinu. Da, tu je novac i EU fondova, ali on teško dolazi do seljaka", kaže Lebar. Osvrnuo se i na potencijal ekonomske snage zajedništva u vidu zadrugarstva, na kojem ne treba inzistirati, te na kraju zaključio da smo ipak u ovim okolnostima daleko od toga.

Predsjednica Udruge uzgajivača svinja Međimurja Sonja Fažon samostalna je uzgajivačica koja upozorava na malverzacije i na državnoj i na lokalnoj razini, kao i druge regulatorne propuste koji terete hrvatske poljoprivrednike. "Imam diplomu i iskustvo, a do pozitivnih rezultata na natječajima nisam došla, stoga potičem da se inkluzijom svih odgovornih poveća nadzor", kazala je.  S tim se slaže i Spomenka Sarač, vlasnica OPG-a Sarač, koja je navela primjere nekoliko čakovečkih zemljišta koja su ostala neiskorištena iako su za uzgoj određenih kultura na njima dobiveni poticaji. "Tržišne okolnosti za male proizvođače poprilično su teške, ali za sada uspijevamo prodati sve što proizvodimo. Nešto državnim subvencijama, nešto vlastitim sredstvima stvorili smo uspješni OPG iako nas je u poljoprivredu zapravo gurnula nezaposlenost. U svemu se dosta oslanjamo na moderne tehnologije i komunikacijske prednosti Interneta što je danas ključ uspjeha – biti ukorak", ispričala je Sarač. 

Stvaramo okruženje za održivu poljoprivredu

Grad Čakovec u petak je bio domaćinom Agro uzleta grada Čakovca, što je ujedno i samo ovogodišnje finale trogodišnjeg uspješnog niza Poslovnih uzleta u organizaciji Poslovnog dnevnika. Ove jedinstvene manifestacije, kakvih je samo u 2016. održano čak 31 diljem Hrvatske, osmišljene su s ciljem da malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima te vlasnicima OPG-a pomognu u napredovanju na domaćem, kao i povećanju konkurentnosti na izvoznim tržištima. Navedeno je potvrdio i Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, koji je prilikom otvaranja čakovečkog Agro uzleta istaknuo važnu ulogu koju malo i srednje poduzetništvo ima u ukupnoj gospodarskoj slici Hrvatske. "Malo i srednje poduzetništvo čini 99 posto svih tvrtki koje postoje u našoj zemlji, zapošljava 65 posto od ukupnog broja zaposlenih te kreira 50 posto BDP-a. Stoga, s pravom možemo reći da ovaj sektor čini kapilarni su sustav svakog gospodarstva, ali i društva. S ciljem njihova dodatnog osnaživanja, već treću godinu u suradnji s gradovima i županijama promoviramo malo i srednje poduzetništvo jer ga smatramo za gospodarsku stabilnost", kazao je Šimatović. Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca dodao je i da ovaj grad upravo na industriji i poljoprivredi uvelike temelji svoj budući razvoj.  "Na čakovečkom području postoje OPG-ovi i gospodarstva koji se trenutno nalaze na određenoj poslovnoj prekretnici, a potičemo ih da u tome budu što brži i što bolji jer u ovom segmentu vidimo priliku za rast. Nastojimo stvoriti okruženje za održivu poljoprivrednu proizvodnju uslijed koje će i naši građani na stolu, neovisno o trendovima, svaki dan imati zdravu hranu. Drago mi je da je Poslovni dnevnik prepoznao naše namjere i omogućio nam da u sklopu današnjeg poslovnog foruma razgovaramo o nekim od najvažnijih problema i šansi za budućnost", poručio je Kovač. 

Važna tema o naplati potraživanja i rizicima

Viši specijalist za kreditno osiguranje iz najvećeg kreditnog osiguravatelja u Jugoistočnoj Europi SID-a (Prva kreditna zavarovalnica), Luka Antunović, u Čakovcu je na Agro uzletu predstavio prednosti B2B kreditnog osiguranja. Ovaj jednostavni alat namijenjen je za rast prodaje u kojem se održivost poslovanja pojedinog subjekta jamči sigurnošću kreditnih osiguravatelja koji će omogućiti da do zatvaranja poslovanja – ne dođe. Pokazalo se važnim otvoriti i temu naplate potraživanja, kao i kreditnih rizicima koji uvelike opterećuju poslovanje i time stvaraju dodatne troškove. Naime, poduzetnici nerijetko još uvijek ne raspolažu s adekvatnim informacijama niti znaju kako njihovi kupci posluju, prate li ih banke u njihovom poslovanju, jesu li investirali u prave stvari i financirali ih na pravi način. U takvim okolnostima izloženosti tržišnim i makroekonomskim izazovima važno je osigurati svako poslovanje, poručio je Antunović, dodavši da je najpoželjniji ishod uspješno zaključenje posla i naplata dugovanja. "Nerijetko se dogodi da zbog insolventnosti kupac nije u mogućnosti isplatiti ugovorena sredstva. U takvim trenucima osiguravajuća kuća vam uskače u pomoć i isplaćuje odštetu. Budućnost je nesigurna te je sve podložno promjeni, ali postoje institucije na koje se mikro poduzetnici još uvijek mogu osloniti. Ako se prave stvari rade na pravi način uspjeh ne bi trebao izostati", poručio je Antunović. Krešimir Kuterovac, direktor tvrtke INAGRA za razvoj poljoprivredne proizvodnje, s okupljenim je poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovcima u petak održao interaktivnu radionicu na temu Nova generacija poljoprivrednika: poljoprivrednik-poduzetnik. Time je naglašena važnost poslovnog savjetovanja u poljoprivredi ili poljoprivrednog menadžmenta, koje se sastoji od različitih disciplina bilo da se radi o izradi dokumentacije za natječaje, istraživanje tržišta ili krizno upravljanje, a sve s ciljem dovođenja poslovanja na konkurentnu razinu. "Ukoliko na početku što jasnije definiramo ciljeve putovi ka njihovom ostvarenju bit će lakše prohodni i lakše ćemo doći na cilj, također ciljevi moraju biti ostvarivi uz razuman napor i realnom vremenskom okviru", poručio je Kuterovac. Iako je poljoprivreda složen, izazovan i zahtjevan posao, dodaje Kuterovac, na koji utječu raznovrsni vanjski čimbenici poput politike, klimatskih promjena, globalne ekonomske situacije i brojnih drugih, kvalitetnim upravljačkim modelima štete i rizici se mogu minimalizirati. Riječi je bilo i o mjerama te podmjerama Ruralnog razvoja, koje su detaljno pojašnjenje, kao i sama procedura prijave na iste. Tako je porukom da se inovacijama, investicijama i znanjem može doći do bolje poljoprivrede završena je prva interaktivna i edukativna radionica unutar novog modela Poslovnog dnevnika u kojem se veći naglasaka stavlja na razmjenu mišljenja i iskustava specifičnih za određeno podneblje.