RALU Logistika, tvrtka u vlasništvu Luke Rajića, sutra će svečano otvoriti novi logističko-distributivni centar u Rugvici pokraj Zagreba u koji je uloženo više od 150 milijuna kuna. Kakvi su im planovi i koji su glavni izazovi u logističkoj branši, otkriva Zvonimir Šćurec, predsjednik Uprave RALU Logistike.  

Što će za vaše poslovanje značiti novi centar u Rugvici? 
Cilj nam je postati vodeći nezavisni dobavljač integrirane logističke usluge u hladnom lancu u JI Europi. Takvu integriranu uslugu opisujemo kao uslugu "od tvornice do police", što podrazumijeva i međunarodni transport te sve moguće oblike skladišnog poslovanja. Bez infrastrukture je nemoguće baviti se logistikom, a gradnja centra u Rugvici ostvarenje je druge, pored transporta i vozila, infrastrukturne pretpostavke nužne za ispunjenje naše vizije. Novi centar sastoji se od najmodernijeg skladišta površine 11.500 kvadrata i pratećih objekata za održavanje vozila od 1500 kvadrata. Osigurava nam najsuvremeniju vlastitu infrastrukturu za pružanje najkvalitetnije logističke usluge u hladnom lancu u Hrvatskoj i šire. Skladište kapaciteta preko 10.000 paleta obuhvaća 16 utovarno-istovarnih rampi te prostor za komisioniranje površine veće od 3000 kvadrata. Prateću infrastrukturu za transport čine interni servis i praonica kamiona, stanica za točenje goriva te parkiralište za kamione transporta i distribucije iz naše flote koja obuhvaća više od 170 suvremenih kamiona hladnjača, od kojih više od 50 posto nije starije od godinu dana. Centar je izgrađen na zemljištu od 117.000 kvadrata pa imamo dovoljno prostora za povećanje kapaciteta, a stvorene su i pretpostavke za otvaranje 200 novih radnih mjesta, uz postojećih 300. 

Bilo je najavljeno da će centar biti završen do travnja. Zašto je došlo do odgode?
Usporedno smo gradili pristupnu cestu do zone gospodarske namjene s infrastrukturom, i to u ime Općine Rugvice. Unatoč odličnoj suradnji s lokalnim vlastima, gradnja se oduljila zbog administrativnih komplikacija s dozvolama za prava gradnje i prava služnosti na državnom zemljištu. U gospodarsku smo zonu, jer smo u njoj prvi počeli s radom, doveli cestu, vodovod, plin, el. energiju i javnu rasvjetu, a da smo u planirano vrijeme imali sve priključke struje i vode, gradnja ne bi kasnila. Unatoč tim teškoćama, gradnja je završena u svibnju, a u lipnju je obavljen tehnički pregled i dobivena uporabna dozvola. 

Koliko je nedostatak kvalitetnog skladišnog prostora problem logističkim tvrtkama?
Bez kvalitetna hlađenog i smrznutog logističkog prostora te dobro organiziranih operacija nema preduvjeta za bavljenje logističkim operacijama. Osim ulaganja u objekte, važno je ulaganje u interne procedure koje se moraju neprestano usklađivati s europskim standardima. Podrška kroz najsuvremeniju informatičku tehnologiju, osim što olakšava svakodnevno poslovanje, osigurava i punu sljedivost robe te ispravljanje eventualnih nesukladnosti.  

Koje su prednosti i mane najma logističkog prostora?
Hrvatska u logističkom smislu zaostaje za trendovima razvijenih tržišta, samo je 30% logistike "outsourcano". Nije moguće biti izvrstan u svim elementima poslovanja jer se konkurentnost svakog oblika poslovanja povećava s rastom fokusa na osnovnu djelatnost. Outsourcing je postao nužnost, a naš je cilj biti prvi odabir onima koji će izdvajati logistiku hladnog lanca iz osnovnog poslovanja. Poslovne partnere potičemo da izračunaju vlastite logističke troškove kako bi u usporedbi s troškovima koje donosi outsourcing uvidjeli da će ih naša usluga koštati manje ili jednako, ali uz puno veću razinu kvalitete i pouzdanosti te manja ulaganja.

Dugoročne izbjegličke štete

Koliko problemi poput aktualnog izbjegličkog mogu ugroziti poslovanje logističarima?

U poslovanju unutar Hrvatske i prema zemljama EU nema većeg poremećaja osim povećanja troškova zbog gubljenja vremena na pojačanim kontrolama. No, ne treba zaboraviti da smo tvrtka koja posluje na jugoistoku EU i da imamo tvrtku kćer u Srbiji, pa blokade granica sigurno nisu element za daljnji razvoj poslovanja. Osim izravnih kratkoročnih šteta zbog usporavanja prometa, duljih ruta itd., puno je veća opasnost dugoročnije narušavanje odnosa među poslovnim subjektima provocirano neprimjerenom retorikom koja prati tragediju desetaka tisuća ljudi koji traže bolji život.