Kako se hrvatske tvrtke, posebno male i srednje (MSP) kojima se tepa da su kapilarni sustav gospodarstva, mogu pripremiti na inozemne akcije i izvoz?

Pitanje nema jedinstvenog odgovora, jer ne postoji ni jedinstveni i strukturirani sustav podrške pri internacionalizaciji, tj. davanju podrške za izlazak na međunarodna tržišta. 

Devet partnera
Tako kaže Martina Golčić, direktorica poduzetničkog inkubatora Koprivnički poduzetnik, jedinog hrvatskog partnera u međunarodnom projektu Everywhere International SMEs (EIS), u kojem sudjeluje 9 partnera (razvojne agencije, regionalne uprave i vijeća, europski regionalni uredi) iz 8 zemalja – Velike Britanije, Irske, Belgije, Danske, Poljske, Portugala, Italije i Hrvatske. Ocjena hrvatskog problema proizlazi iz prve faze projekta, "snimke" zatečenog.

"Koprivnički poduzetnik je mapirao trenutačno postojeće programe podrške pri internacionalizaciji poslovanja u Hrvatskoj i analizirao stanje. Kroz međuregionalne radionice s projektnim partnerima pokazalo se da je jedan od najvećih naših problema nedostatak koordiniranog sustava podrške koji bi poduzetnike vodio kroz sve korake procesa internacionalizacije. Očevidan je i nedostatak suradnje glavnih tijela koja se bave podrškom u internacionalizaciji" objašnjava Martina Golčić.

Glavni je cilj projekta EIS utjecati na regionalne strategije i operativne programe koji se odnose na internacionalizaciju MSP-ova i podrške njihovom izvozu. Od ukupne vrijednosti projekta od 1.670.622 eura iz programa međuregionalne suradnje Interregnum Europe, koprivnički je udjel 92.319 eura. Trogodišnji projekt okončat će 31. prosinca 2020. godine. U tom periodu tim Koprivničkog poduzetnika mora se pozabaviti rješavanjem problema nedostatka podrške za izvoz, očekujući izraditi i akcijski plan.

Kad kucne izvozni čas
"Osmislili smo ga tako da uspije fragmentarnost sadašnjih programa podrške internacionalizaciji ustaviti i koncentrirati, a istodobno i potaknuti suradnju između institucija i organizacija za poslovnu podršku. To bi se postiglo primjenom IT tehnologija koje omogućavaju pravodobnost, mjerenje učinaka, te evidenciju spremnosti. A možda najučinkovitiji alat bilo bi mjerenje direktnih rezultata pojedinih aktivnosti koje potporni sustavi daju poduzetnicima", navodi direktorica. Ističe da im je u izradi plana važan partner HGK, Komora radi najviše aktivnosti oko podrške pri internacionalizaciji MSP-a. "Zajedno smo osmislili novi program takve podrške, implementacija se očekuje s odobravanjem novog programa Konkurentnost i kohezija u novom programskom razdoblju (2021.-2028., op.a.). Podupire nas i HAMAG-BICRO, pogotovo u vezi poticanja izvoza", kaže Golčić.

Mala i srednja poduzeća mogla bi doznati koja jesu ili ipak nisu za izvoz. Novi program podrške bi zapravo vrednovao njihovu snagu i na neki ih način filtrirao, pitamo.

"Da, procesom njihova 'screeninga' bi se filtrirali oni koji su odmah spremni za izvoz, oni koji imaju veliki potencijal za to i oni koji nisu spremni za izvoz", upozorava čelnica koprivničkog inkubatora, čiji bi program pomoći u izlasku naših tvrtki u svijet trebao zaživjeti najkasnije krajem iduće godine. Dotad sa stranim partnerima i suradnjom s HGK i HAMAG-BICRO-om valja prepoznati i odrediti koje tvrtke svrstati u koju od tri navedenih izvozno orijentiranih skupina. Razvijaju i svoj poseban CRM, sustav za upravljanje poslovanjem, koji bi davao podatke o pojedinačnoj tvrtki i pratio provođenje programa kroz razmjenu informacija.

"Oni spremni za izvoz i s velikim potencijalom bi se uputili na podršku HGK, a treća skupina, nespremnih, vratila bi se u sustav poslovne podrške da bi se ojačala", opisuje budući sustav Martina Golčić. Tako bi, nastavlja, veći broj poduzetnika imalo jasan uvid u spremnost za inozemni nastup te bi za taj čin bili sposobniji kad im " kucne izvozni čas".

Za uloženi euro, 6-10 € rasta

Uspješnost barem 50 posto
S uvođenjem ovog programa očekujemo da bi internacionalizacija MSP-a mogla biti uspješnija za najmanje 50%, to znači da će biti moguće mjeriti učinke određenih aktivnosti direktno i jasno – za 1 uloženi euro potpore – 6-10 eura rasta, precizira Golčić. Isto tako, zaključit će ona, filtriranjem izvozno najspremnijih i nacionalni pokazatelji uspješnosti bi skočili i time se utjecalo i na ukupno povećanje hrvatskog izvoza. On je lani, podsjetimo, iznosio oko 105 milijardi kuna, donijevši oko 76% ukupne dobiti hrvatskoga gospodarstva. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 64%.