Svijet ulazi u drugu godinu pandemije i, ako je suditi po kaosu s proizvodnjom cjepiva (da o mutiranim sojevima i ne govorimo), vraćanje na staro će potrajati što u prvi plan stavlja pitanje otpornosti tvrtki na duže staze.

Domaći poduzetnici relativno su dobro prošli kroz zadnjih godinu dana zahvaljujući mentalitetu improvizacije bez kojeg bi pad BDP-a bio još i veći, no sada je trenutak da se ta prednost iskoristi.

“Mi u regiji smo se pokazali kao kreativci jer ovdje stalno živimo u nekoj krizi. Prvu godinu Covida 19 preživjeli smo isključivo na valu improviziranja budući da tvrtke uglavnom, osim najvećih, nisu imale krizne planove”, kaže Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea.

Krizni planovi za nastavak poslovanja, primjerice, predviđaju konkretne korake u slučaju većih poremećaja, poput potresa. Što u slučaju da je lokacija kompromitirana? Koja je najbliža alternativa, koji su ljudi kritični, tko će i kako odrađivati pojedine ključne radnje – sve su to koraci koje vrlo detaljno prezicira takav scenarij.

Čak i najveće, međutim, nisu bile pripremljene za kombinacije dviju katastrofa, pandemije i potresa, u isto vrijeme. “U prvom valu smo puno naučili, brzo se prilagodili. Da opet uđemo u ‘lockdown’ bili bismo spremniji jer je većina tercijarnih djelatnosti naučila raditi na daljinu.

Zbog stalnog improviziranja u prednosti smo pred nekim tko inače živi u uređenom društvu, primjerice Njemačkoj ili Švedskoj”, kaže Bazianec koji je uvjeren da smo “bar 5 postotnih bodova BDP-a ‘spasili’ na čistu kreativnost.

Kao tranzicijsko gospodarstvo problem koji imamo je manjak kapitala tvrtki pa u okruženju s padom prihoda i BDP-a one nemaju puno daha za dugotrajnu krizu. “Zato tu prednost treba iskoristiti za dalje, a ne čekati novu krizu”, kaže.

“Naučimo nešto iz ovoga. Treba se bolje pripremiti, prilika je skraćivanje lanca nabave i tvrtke bi trebale pokušati osvojiti koje novo tržište… Ključna je edukacija, ulaganje u ljude i tehnologiju, zdravlje i okoliš. Vrijeme za to je ograničeno jer kad se stvari vrate na staro, onda će se ove druge zemlje vratiti puno jače i bit će kasno”, poručuje Bazianec.

Veliki figurativno rečeno potresi, za koje je skovan izraz distuptivni poremećaji, mogu nastupati polagano pa i gotovo neprimjetno poput klimatskih promjena, no i udariti naglo, poput oluje.

Ni filmska kombinacija nije isključena: U Hrvatskoj su se s epidemijom poklopili potresi, a preko Atlantika politička nestabilnost, prosvjedi protiv rasizma i pokušaj državnog udara Donalda Trumpa.

Preklapanja kriza

“Malo je organizacija bilo adekvatno pripremljeno na previranja na globalnim tržištima u 2020. Preklapanje globalne pandemije, društveni i politički nemiri te pogoršanje klimatskih događaja pogodili su privatne i javne sektore diljem svijeta.

Rastući izazovi proširili su koncept pripravnosti na načine na koje mnogi nisu mogli anticipirati i nezamislivo ih pritisnuli”, napisao je izvršni direktor Deloittea Punit Renjen u uvodu izvješća o globalnoj otpornosti za 2021.

Nastala na anketi 2260 menadžera u 21 zemlj studija te konzultantske kuće ispituje kako se tvrtke nose s “novim normalnim”, kako odgovaraju na teške izbore, istražuju nove načine poslovanja i suočavaju se s fundamentalnim promjenama svojih strategija.

Pitanja su ključna jer većina ispitanih smatra da 2020. neće ostati iznimka. Preko 6 od 10 anketiranih očekuje nove poremećaje, bilo povremeno ili redovno, a čak tri četvrtine vjeruje da je klimatska kriza slična ili još gora od pandemije Covida 19. Poruka i hrvatskim poduzetnicima: pet je glavnih atributa otpornih kompanija.

Korporativna kultura

One su pripremljene, prilagodljive (prvenstveno zahvaljujući svestranim zaposlenicima), spremne na suradnju unutar svojih organizacija, pouzdane (opet s naglaskom na zaposlenike) i odgovorne.

Te karaktistike ne nastaju same od sebe već zahtijevaju želju, trud, ulaganje i poteze koji će ih kultivirati i održavati, a tvrtke u kojima one s namjerom postaju ‘mindset’ i korporativna kultura su u prednosti dok traže put “boljem normalnom” u post-pandemiji, zaključak je studije.