Projektom Iskustvo zlata vrijedi 2016. Poslovni dnevnik, četvrtu godinu za redom, poslovnu zajednicu i širu javnost želi upozoriti na probleme zapošljavanja onih koji do posla u trenutnoj gospodarskoj situaciji dolaze još teže. Tako će se ove godine u renomiranim kompanijama, a u sklopu projekta Iskustvo zlata vrijedi, omogućiti radna praksa i studentima s invaliditetom i studentima slabijeg materijalnog statusa.

Aktivnosti projekta Iskustvo zlata vrijedi mladima koji se smatraju rizičnim ili teže zapošljivim skupinama omogućavaju stjecanje uvida u svijet rada te ih potiču na izbor karijere ili daljnjeg obrazovanja kojim će do željene karijere doći. No, ono možda najvažnije, istovremeno se mladima koji na takvo što ranije nisu navikli pruža prilika da sami sebe percipiraju kao radnu snagu. Naime, ovaj društveno odgovoran projekt od prve godine održavanja do danas postao je mjestom iznimne važnosti za osnaživanje mladih ljudi s invaliditetom, a od ove godine i onih slabijeg imovinskog statusa, upravo zato jer ih se na tržištu rada uglavnom stavlja u nepovoljan položaj.

Kako u skupinu mladih slabijeg materijalnog statusa spadaju i mladi iz alternativne skrbi, što podrazumijeva dječje domove, odgojne ustanove ili udomiteljske obitelji, uočeno je da se oni po osamostaljivanju susreću s čitavim nizom problema. Riječ je o diskriminaciji, nesigurnosti te nejednakim mogućnostima u pristupu resursima, upozorila je Ana Preveden, izvršna direktorica Udruge Igra za pružanje rehabilitacijsko-edukacijske i psiho-socijalno-pedagoške pomoći. Kako bi do društvene promjene unutar koje bi se povećale i šanse teže zapošljivih skupina mladih došlo, potrebna je iznimno visoka razina svjesnosti o problemu.

Promjena, kaže Preveden, treba krenuti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te ostalih socijalnih partnera, posebice poslodavaca. "Mladi iz alternativne skrbi čine skupinu u visokom riziku od socijalne isključenosti. Po izlasku iz institucije od njih se očekuje da gotovo istovremeno postanu stambeno zbrinuti i zaposleni te financijski neovisni. To je iznimno težak zadatak za većinu mladih ljudi, što pokazuje podatak da je Hrvatska pri vrhu ljestvice kada govorimo o nezaposlenosti mladih, a za mlade iz alternativne skrbi još teži budući da u procesu traženja i zadržavanja posla nemaju potrebne resurse i mehanizme podrške", dodaje Preveden.

Iako je nezaposlenost jedan od gorućih problema na razini Europske unije, poručuju s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), za razliku od ostale populacije mladih ove dvije skupine, osim nezaposlenosti i nedostatka radnog iskustva, karakterizira i  socijalna isključenost, nesamostalnost i društvene predrasude s kojima se suočavaju. Istovremeno, tvrtke diljem Europe suočavaju se s problemom pronalska radne snage s odgovarajućim znanjima i vještinama stoga je nužno u radne i obrazovne procese uključiti sve mlade. Mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi treba jači angažman institucija u prelasku iz svijeta obrazovanja u svijet rada, jer završetkom redovnog obrazovanja oni najčešće gube mogućnost ostanka u domovima.  

No, tijekom 2015. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja, koje dolaze iz smjera HZZ-a, bilo je uključeno tek 68 mladih iz alternativne skrbi prijavljenih u evidenciju Zavoda. S druge strane Marin Živković, iz Mreže mladih Hrvatske (MMH), krovne organizacije 66 nevladinih udruga mladih i za mlade, kaže da u Hrvatskoj sustav alternativne skrbi godišnje napusti između 200 i 250 mladih u dobi od 18 do 21 godine, od kojih je većini potrebna pomoć i podrška pri nastavku samostalnoga života.

"Uvid i razumijevanje praksi i problema poslužit će i za bolje razumijevanje politika zapošljavanja, ali i za razvoj politika koje pridonose zapošljavanju mladih iz alternativne skrbi, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi", kaže Živković. Također, iz udruge Igra stiže i preporuka da se umrežavanjem institucija, ustanova i organizacija koje rade s ovom skupinom mladih ljudi treba raditi na redovnom i ujednačenom sustavno, praćenju trendova vezanih uz mlade iz alternativne skrbi kako bi se omogućio kvalitetniji pristup kreiranju usluga i politika.

To bi potencijalno doprinijelo otklanjanju brojnih administrativnih i financijskih prepreka koje otežavaju postupak ostvarivanja njihovih socijalnih prava i dodatno otežava proces kvalitetne integracije. "Spremnost za izlazak na tržište rada jedna je od važnijih komponenti prevencije njihove socijalne isključenosti. Pozivamo sve uključene i spomenute dionike na dijalog i daljnju podršku na tom putu", zaključila je Preveden. Imajući sve navedeno na umu, projekt Iskustvo zlata vrijedi nameće se kao posrednik između svih važnijih čimbenika koji mogu doprinijeti boljoj kvaliteti života i mlade ravnopravno uključiti u sve društvene procese.