Iako je hrvatsko tržište električne energije već više godina liberalizirano, ono je u stvarnosti sve zatvorenije sa sve manje igrača, rečeno je na panelu ‘Električna energija – četiri godine otvorenog tržišta’, a koji se održao u sklopu 5. Energy Market Foruma 2017. Mladen Čavić, voditelj odjela za regulatorna pitanja RWE Hrvatska kaže da je sve manje igrača na tržištu jer je tržište opterećeno nekim odlukama donijetim još 2015.

Prije svega se radi o odluci o socijalnom uravnoteženju kojim je Vlada, tadašnjeg premijera Zorana Milanovića, u predizbornom razdoblju odlučila da će siromašniji građani plaćati jeftiniju struju. No, opskrbljivači ističu da ovakva opterećenja utječu i urušavaju čitavi energetski sustav.

Rješenja postoje

“Svatko mora rješavati svoje probleme, država regulativu, a mi se borimo na tržištu. Rješenja postoje, ali se ne smiju rješavati u interesu samo jednog korisnika nego bi trebalo rješavati probleme čitavog sustava. Prije 10-ak godina su profitne margine bile 8 – 9 eura, a sad su euro ili dva po MW. Ako se uništi tržište, onda neće više biti potrebe ni za tržišnim cijenama koje će se opet vratiti na visoke profitne margine. Pitanje hoćemo li uopće moći integrirati hrvatsko tržište u EU”, pita se Čavić. Podsjeća da u Hrvatskoj zapravo ne postoji veleprodajno tržište energije, a zbog čega je prije koju godinu osnovana i energetska burza – CROPEX. Naime, ako se izuzmu OIE, jedina struja koja se proizvede u Hrvatskoj je ona HEP Proizvodnje. “Svu struju kojom drugi operateri opskrbljuju potrošače je uvozna jer ne mogu od HEP-a kupiti struju. Mi bi rado od HEP-a kupili struju i po maloprodajnim cijenama koje on ima prema nekim svojim kupcima. Cijene struje za kupce u Hrvatskoj nisu tržišne nego ih određuje HEP. Da li je ona realna ili drukčija i na koji način se ona regulira, to je pitanje za vlasnika. Nezavisni energetski stručnjak Hrvoje Mraović ističe da je liberalizirano tržište donijelo ono što mora donijeti, niže cijene za potrošače. Prvi pomaci viđeni su 2013. i 2014. godine. Stanje na tržištu nije bajno i pritisak na operatere je ozbiljan te je pitanje koliko oni mogu izdrži još dugo. O čemu govorim možda najbolje govore brojke. Od 19 licenci koje je izdao regulator HERA, operativno je sedam opskrbljivača. Ako izuzmemo državni HEP koji se vodi nekim drugim poslovnim motivima, imamo zapravo šest tržišnih igrača. Dva od njih su već stavila poslovanje na čekanje da vide kako će se stvari odvijati, a dodatna dva to najavljuju u vrlo kratkom razdoblju”, kaže Mraović.

Jedan od ključnih zamjerki opskrbljivača je, već prije spomenuta, solidarna naknada za koju se procjenjuje da je tržištu uzela oko 200 milijuna kuna profita godišnje. Srazmjerno udjelu, najveći gubitak ima HEP, no ostali manji operateri trpe gubitak od oko 20 milijuna kuna godišnje. Kada se tome doda i tzv. EKO bilančna grupa, naknade za uravnoteženje sustava i sl., dolazi se do dodatnih 20-ak milijuna kuna godišnje za male opskrbljivače na tržištu.

“Potrebno je uskladiti socijalne mjere i mogućnosti tržišta jer ćemo u protivnom uništiti slobodno tržište, a onda će biti potrebno puno vremena da ga ponovno uspostavimo. U Hrvatskoj imamo paralelno tržište – nacionalna proizvodnja koja se ne stavlja na tržište nego se odlukama HEP-a po nejasnim cijenama plasira HEP-ovim kupcima dok ostali moraju energiju kupovati i prodavati na tržištu po tržišnim uvjetima”, kaže Mraović te iznosi podatke prema kojem je lani 85 posto tržišta držao HEP, a alternativci 15 posto. No, krajem 2014. je njihov udio bio 17 posto, a ove godine će završiti ispod 15 posto.

Nema trgovanje

Zbog svega toga je važna energetska burza, hrvatski CROPEX, koja zapravo nikad nije zaživjela. “CROPEX je važan iz više segmenata, prije svega daje orijentir cijene na tržištu. Cijenu ne određuje vlasnik elektrane nego burza, odnosno tržište. Na hrvatskoj burzi se danas protrguje s manje struje nego što najmanji igrač na tržištu isporuči kupcima te stoga cijena na CROPIX-u nije relevantna. Problem da se energija koja se proizvede u Hrvatskoj ne stavlja na tržište nego nekim zaobilaznim putem dolazi do potrošača”, kaže Mraović. Prema postojećem energetskom sustavu je kritičan i Miroslav Mesić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatera prijenosnog sustava – HOPS. On podsjeća da su se lani svi pripremali da će od 1.1. 2017.zaživjeti novo uravnoteženje i naknade, no suspenzijom zakona to se nije dogodilo.

Zbog toga je teret tog troška spao na mali broj korisnika na tržištu – opskrbljivača, ali i HOPS. “Prije nego što se donese neka odluka bi trebalo biti simulacija na mjestima gdje se donose odluke što će takva odluka značiti, ali to se ne radi. Sad se pripremamo da od 2018. zaživi EKO bilančna grupa, no vidjet ćemo što će se dogoditi i kakav će u takvim uvjetima biti interes operatera za sudjelovanjem na hrvatskom tržištu. Nema nacionalne energetske strategije te je nekoordiniranost u sektoru dovela do toga da je političkom odlukom odgođena primjena EKO bilančne grupe”, kaže 
Mesić.