U sklopu konferencije održana je tribina na kojoj su sudjelovalo predstavnici županija iz središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

Varaždinski župan Radimir Čačić suradnju s Ministarstvom uprave ocijenio je dobrom. "Lovro je apsolutno moj favorit u Vladi", rekao je i pripajanje Ureda državne uprave županijama nazvao stvarnom reformom, dok je ono što provodi ministar financija Zdravko Marića samo "petljanje i kozmetika". "Županije su godinama i desetljećima bezvezne institucije, i župani su do jučer imali priliku samo glumatati i ništa ne raditi.  No, sad se stvari mijenjaju jer dobivaju instrumente kroz europske fondove i novac od projekata koje su u stanju realizirati", rekao je Čačić i istaknuo da će ih ovlasti koje im država daje, ojačati. 

Povukle najviše EU novca
Nedostaje i druga stepenica, a to je da se i proračuni ojačaju pretvaranjem decentraliziranih sredstava u izvorna sredstva. Tada će se, napomenuo je, moći strateški planirati obrazovanje i zdravstvo, a država više neće moći ucjenjivati time koliko će decentraliziranih sredstava spustiti županijama.  Međimurski župan Matija Posavec upozorio je da je Hrvatska u pet godina članstva u EU ugovorila tek 44 posto od 10,4 milijardi eura koji su na raspolaganju.

"Tim tempom do 2020. ćemo doći do 65 posto. Županije su te koje su najzaslužnije za ovih 44 posto jer imaju pripremljenu dokumentaciju i povlače sredstva", kazao je.  Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek govorila je o ogromnom turističkom potencijalu na sjeverozapadu, gdje su županije već davno postale županije doživljaja. Zamjenik bjelovarsko-bilogorskog župana Neven Alić rekao je da su iz EU fondova u toj županiji povukli oko 400 milijuna kuna, no pojavio se problem s građevinskom operativom.

Nedostatak radnika
"Pitanje je hoće li građevinski sektor moći popratiti sve projekte za koji je povučen novac", upozorio je.  Tema na tribini bila je i nedostatak radnika i upisne politike u škole. Zamjenik koprivničko-križevačkog župana Ratimir Ljubić rekao je da su osmislili strukovni portal na kojem se učenici i roditelji mogu informirati o upisima.  Snaga pet županija na sjeverozapadu, koje imaju, oko 720.000 stanovnika, leži u ljudima kojima treba povećati plaće.

"Plaća može biti veća ako se poduzetnici rasterete raznoraznih nameta i birokracije. Jednom reformom, zakonom ili odlukom, država bi mogla zadovoljiti i poduzetnike i radnike", smatra Posavec. Iz Rumunjske je emigriralo 19,6 posto radnosposobnih ljudi, a iz Hrvatske 14 posto, po čemu smo treći najgori u EU, u kojoj je prosjek 3,8 posto. U Varaždinskoj županiji vlada neobična situacija. 

Lokalne mjere
Unatoč skoro najmanjim plaćama u državi i blizini granice sa Slovenijom i Austrijom, u toj županiji je postotak iseljavanja najmanji.  Razlozi su, tvrdi Čačić, to što Varaždinska županija, uz Istru i Zagreb, ima najveći postotak drugog zaposlenog u obitelji, čak 70 posto, i lokalne mjere poput jednosmjenske nastave u 94 posto škola.  Županije, rečeno je, imaju brojne zajedničke interese u izgradnji infrastrukture i turizmu.

Županije su dokazale da mogu obavljati posao bolje od države

Do kraja godine Vlada bi trebala Saboru predložiti zakon o pripajanju Ureda državne uprave županijama, što će dovest do racionalizacije, bržeg rješavanja predmeta, manjih troškova za građane, podizanja kvalitete i blizine rješavanja usluga. Najavio je to ministar uprave Lovro Kuščević na Poslovnom uzletu, regionalnoj konferenciji u organizaciji Poslovnog dnevnika, u međimurskom Svetom Martinu na Muri. Pravni model pripajanja je dogovoren, a sad se pregovara o načinu ustroja budućih upravnih odjela, nakon čega slijedi i najteži dio pregovora – financiranje. Decentralizacija je, dodao je ministar, pravi put kojim Hrvatska treba ići. Jedinice lokalne i regionalne samouprave u postojećom su obliku formirane 1993. godine i ovakav se ustroj pokazao dobrim.

"Pokazalo se da sve poslove koje je Vlada dosad prepustila županijama u pravilu obavlja bolje nego centralna država, što je normalno i prirodno jer ljudi na terenu bolje poznaju situaciju, više se trude i više im je stalo", istaknuo je. Ministarstvo uprave je postavilo tri cilja – podizanje kvalitete i učinkovitosti javne uprave, digitalizacija i decentralizacija. "Digitalizacijom želimo postići da poslovni procesi budu jeftiniji, brži, jednoobrazni i transparentni jer je tada teže raditi zlouporabe. Na žalost, kad sam preuzeo Ministarstvo, nismo imali ugovoren ni jedan jedini projekt iz bilo kojeg područja. Prvi koji je ugovoren bio je projekt podizanja kvalitete i učinkovitosti u javnoj upravi, drugi je bio projekt kompetencija za službenike, prije nekoliko dana ugovorili smo e-pristojbe, idući tjedan ćemo ugovoriti e-poslovanje, a do kraja godine jedinstveno upravno mjesto te centar dijeljenih usluga vrijedan oko 330 milijuna kuna. Ove godine ugovorit ćemo oko 500 do 600 milijuna kuna", najavio je ministar.

Kako je u državi 45 posto građana informatički nepismeno, priprema se projekt jedinstvenog upravnog mjesta, koji će omogućiti da se u jednom uredu dobije svaka usluga koju država pruža. U Hrvatskoj radi oko 250.000 državnih i javnih službenika, a na pitanje je li to puno ili malo, Kuščević odgovara da je bitno koliko rade i rješavaju probleme građana. Vlada priprema novi zakon o plaćama u državnim službama, a Ministarstvo će pripremiti uredbe o ocjenjivanju te nazivu i klasifikaciji radnih mjesta. "Sve to će doprinijeti boljem ocjenjivanju, nagrađivanju i motiviranju državnih službenika", vjeruje Kuščević. Bilo bi, dodao je, odlično da se zahvaljujući digitalizaciji smanji broj javnih službenika, no oni se mogu preraspodijeliti na druge poslove u kojima postoje zaostaci. Najavio je i projekt analize kvalitete i učinkovitosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, vrijedan oko 60 milijuna kuna. Rezultati će se moći koristiti i kao podloga za raspravu o eventualnom preustroju.

"Posao države nije da radi, nego da regulira procese, uredi zakonskim i podzakonskim aktima kako želi da njeno društvo izgleda", rekao je ministar koji je komentirao i ukidanje državnih agencija. To je, kazao je, bila ideja Mosta, i to totalno promašena. Država želi racionalizirati broj agencija koje zakon uopće ne prepoznaje kao pravni oblik. Vlada je donijela zaključak o ukidanju, spajanju ili pripajanju 54 agencija i drugih tijela, a trebat će donijeti i zakon koji će ih institucionalizirati. Hoće li to biti zakon o agencijama ili će to biti riješeno preko zakona o ustanovama, o tome se, kaže Kuščević, još raspravlja. "Politička stabilnost je preduvjet za realizaciju svih projekata i reformi. Bogu hvala, u ovom trenutku političku stabilnost na razini Sabora imamo i ne vidim razlog da se ovo sve skupa ne dovede do kraja", zaključio je ministar.  

Sinergija je tajna uspjeha turizma u Međimurju

Riječ sinergija dominirala je panel diskusijom o razvoju i perspektivama turizma u Međimurskoj županiji i privlačenju EU sredstava. Hoteli i restorani surađuju s OPG-ima, turističke zajednice s poduzećima za ceste oko biciklističkih staza… Nema podmetanja klipova. Destinacijski menadžment u Međimurju se na terenu provodi već 15 godina. "Slikovito rečeno, važno je da se pravi ljudi nađu na pravim mjestima u pravo vrijeme. U Međimurju smo upućeni na suradnju jedni s drugima i organizacijski smo tako postavljeni", kazao je Rudi Grula iz TZ-a Međimurske županije. Među brojnim pozitivnom pričama je ona Vanje Tarandeka koji je prije dvadesetak godina prvi počeo nuditi adrenalinsku igru paintball, a danas o team buildingu njegov Accredo Centar podučava druge jer želi istu razinu kvalitete. Tatjana Hažić, vlasnica OPG-a, istaknula je da je ključ u sinergiji.

Uključila se, zajedno s dvadesetak proizvođača, u projekt kratkog opskrbnog lanca, pa voće, povrće i druge proizvode kupcima dostavljaju na kućni prag, bez posrednika. Povezali su se s turoperaterima pa im u Međimurje stižu čak i gosti s kruzera koji pristaju u Dubrovniku, odakle gosti odlaze na izlete po Hrvatskoj. O turizmu su govorili i zamjenica župana Sandra Herman, koja je rekla da ulaganja u turizam dovode i do duljeg boravka gostiju, Marijan Martinjaš ispred strukovne grupe ugostitelja koji je govorio o gastronomiji i "bajkovitim" okusima Međimurja, dok je Jelena Berečić ispred LifeClass termi Sveti Martin istaknula da turistima nude i učenje, na primjer, o tome gdje je uzgojeno ono što im se nađe na tanjuru i upoznavanje Međimurja. I ona je naglasila važnost povezivanja sviju koji rade u turizmu.