Prema UHY istraživanju, ukupni priljev izravnih stranih ulaganja iznosio je 0,3% BDP-a u Hrvatskoj, dok je u ostatku svijeta u prošloj godini iznosio 2,2% ukupnog BDP-a.

Države se trude privući strana ulaganja kako bi osnažile svoj gospodarski rast. Kako na jačanje i stvaranje novih radnih mjesta te na porezne prihode, tako to može djelovati i na poticanje konkurentnosti i produktivnost kroz prijenos znanja ili ulaganja u poboljšanje procesa, tehnologija i infrastrukture.

U UHY studiji je napravljen pregled izravnih stranih ulaganja u prošloj godini za 45 najvećih gospodarstava svijeta, mjereći koliko su te zemlje bile uspješne u privlačenju stranih ulaganja kao udio u postotku BDP-a. 

Ekonomisti Hrvatskoj najviše zamjeraju golemu birokraciju, zakonske procedure (preklapanje lokalne i državne regulative) i nefleksibilno tržište rada za privlačenje stranih investitora.

Istraživanje također pokazuje da su BRIC ekonomije daleko ispred zemalja G7 u privlačenju izravnih stranih ulaganja, što čini 2,3%  BDP-a BRIC ekonomija u prošloj godini, dok ekonomije G7 ostvaruju 1,7% BDP-a.

BRICs ekonomije su privukle ukupno 375 milijardi USD izravnih stranih ulaganja u 2015. godini – povećanje od 59% u pet godina tj. u odnosu na 2010. kad je brojka iznosila 236 milijardi.

SAD, Kina i Brazil su u 2015. godini privukli najviše stranih izravnih ulaganja – 379 milijardi dolara SAD, 250 milijardi dolara Kina i 75 milijardi dolara Brazil.

UHY objašnjava da BRIC ekonomije  pružaju bolje mogućnosti rasta za multinacionalne tvrtke čak i od zrelijih gospodarstava poput G7.

Osim toga, i dalje se nastavlja trend premještanja proizvodnih pogona u BRIC gospodarstva radije nego u zapadne zemlje zbog niskih troškova rada, dostupnosti resursa i povoljne poslovne klime. 

Krešimir Budiša, partner UHY HB EKONOM d.o.o. za reviziju i savjetovanje, članici UHY mreže komentira: “Dok BRIC gospodarstva nastavljaju privlačiti značajne iznose izravnih stranih ulaganja unatoč usporavanju na tržištima u nastajanju, neka europska gospodarstva – osobito Hrvatska, prilično zaostaju.“

“Ulaganja stranih tvrtki su znak povjerenja u određeno gospodarstvo, a osim toga i poticaj za rast poslovanja, stvaranje novih radnih mjesta i razvoj u područjima inovacija i infrastrukture.”

“Ključno je da se Hrvatska fokusira na poticanje klime za strana ulaganja ukoliko se želi natjecati na svjetskoj pozornici.“

“Hrvatska bi mogla profitirati samo od toga da napravi bolju atmosferu za strana ulaganja. Jedan od načina je da učini porezni režim povoljnijim, snizi stopu poreza na dobit, omogući efikasnu administrativnu podršku ulagačima ili uvede neke druge poticaje za multinacionalna poslovanja.“ 

“Postoje mnoge prednosti koje Hrvatska može iskoristiti kako bi privukla izravna ulaganja, poput svog geostrateškog položaja, članstava u EU te dobre kvalitete prometne infrastrukture. Međutim, Vlada RH treba učiniti mnogo više kako bi poboljšala povjerenje stranih ulagača u Hrvatsku.“

Unutar G7 grupe, Japan i Italija su imale najmanju učinkovitost sa 0% i 0.7%. Njemačka je također znatno ispod prosjeka sa samo 1,4% (46 milijardi USD ukupno). Sve u svemu, vrijednost izravnih stranih ulaganja u Europi je 2% ukupnog BDP-a, malo ispod svjetskog prosjeka od 2,2% ukupnog BDP-a.

ASEAN (Association of South East Asian Nations – Savez država Jugoistočne Azije) je nadmašio čak i BRIC nacije u smislu izravnih stranih ulaganja kao udjela u svojim gospodarstvima, privlačeći vrijednost izravnih stranih ulaganja od 5,3% BDP-a.

Malta, u studiji, ima najveći udio izravnih stranih ulaganja u BDP-u, čak 25,8% (2,5 milijarde USD ukupno), jer je kao otok iskoristila svoju lokaciju na križanju Europe, Afrike i Bliskog Istoka kako bi postala međunarodni centar za bankarstvo i kako bi privukla znatan priljev kapitala.