Hrvatski startup ekosustav doživio je pravu transformaciju u samo jednom desetljeću. Zaključak je to četvero osnivača čije su kompanije ostvarile svjetski uspjeh, a koji su o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti startup ekosustava u Hrvatskoj raspravljali na Demo danu FER-ovog deep tech venture buildera Nuqleusa.

Alan Sumina, suosnivač Nanobita (koji je 2020. prodan švedskoj Stillfront Grupi za 148 milijuna dolara), kaže da su svi u počecima na njih gledali kao na klince koji se “tamo nešto igraju”. “Ozbiljnim se poslom tada, 2010., 2011., kada smo kretali, smatrala građevina i slični tradicionalni biznisi. Nas se nije smatralo ozbiljno, a nikome nije padalo na pamet da bi mogli razviti posao koji će vrijediti stotine milijuna dolara”, prisjetio se početaka Sumina.

Tamo otprilike 2003., 2004., Infobipu, prvom hrvatskom jednorogu, glavni je problem bio kako sklopiti kraj s krajem, rekao je Izabel Jelenić, suosnivač i tehnički direktor Infobipa. “Tada nije bilo raznih mogućnosti financiranja kao što ih je danas. Sav novac za razvoj i rast trebalo je zaraditi”, navodi. Za Luku Abrusa, suosnivača digitalne agencije Five, koju je 2021. za 40 milijuna dolara kupila američka Endava, problem je bila i činjenica što se, zbog nerazvijenosti i nedostatka primjera, osnivači startupova nisu imali kome obratiti za pomoć.

No sve to, ispada, nisu bile prepreke već poticaj da grizu jače i više. Rezultati nisu izostali.

Danas je, kaže Jelenić, situacija mnogo bolja i pozitivnija, uzora i iskustva ne nedostaje, ali nova vremena nose i nove izazove. Tehnički direktor Infobipa tako ističe da se danas razvoj i tržište “bitno brže kreću”. Sumina tome dodaje i konkurenciju, koja je mnogo žešća. “Više je novca na tržištu ali zbog jake konkurencije do njega nije tako jednostavno doći”, kaže Sumina.

Također, plaće su u Hrvatskoj prilično nekonkurentne zbog čega smo ostali bez dobrog dijela stručnjaka. “Prosječna je plaća u Hrvatskoj ispod polovine one koja se može zaraditi u SAD”, kaže Dubravko Babić, suosnivač američko-hrvatskog startupa Eridan u koji je prošle godine investirano 46 milijuna dolara, te profesor na FER-u. Profesor i poduzetnik, koji je u američkoj Silicijskoj dolini osnovao tri startupa, kaže da je jedino rješenje za nedostatak i zadržavanje kadrova u ESOP modelu, odnosno davanju udjela u vlasništvu zaposlenicima.

“Brine me da nećemo moći zaraditi toliko koliko ćemo morati platiti zaposlenike. Rješenje je u ESOP-u koji može biti motivacija, mimo plaće, da netko prihvati posao u startup-u koji si u počecima ne može priuštiti velike plaće. Motivacija mu je uspjeh kompanije od koje će i on zbog ESOP-a imati koristi. No u Hrvatskoj morate biti dioničko društvo da biste ga mogli provesti, dok je u SAD-u to standard. To moramo promijeniti”, napominje Babić.

Veliki bi doprinos razvoju ekosustava mogle dati i velike korporacije, javio se iz publike Dražen Oreščanin, suosnivač Poslovne inteligencije, tvrtke Legit Softwarea te Bird inkubatora. “U Hrvatskoj niti jedna velika korporacija ne ulaže sustavno i ozbiljno u razvoj ekosustava kroz pokretanje inkubatora ili akceleratora”, upozorava Oreščanin.

Posla dakle, unatoč činjenici što se startup ekosustav, i to uz gotovo potpuno ignoriranje države, dobro razvio, još uvijek imamo mnogo. Posebno zato što se, kao što pokazuju sve analize, sektor temelji na uslugama, a ne na stvaranju novih, inovativnih proizvoda.