Na neto dobit poduzetnika Hrvatske u 2019. najviše su utjecali poduzetnici iz privatnog sektora, njih 134.424 kod kojih je bilo 811.057 zaposlenih, 5,7% više nego u 2018. U odnosu na 2018., očito na valu gospodarskog rasta, pokazatelji su im redom u ‘plusu’ u 2019.

Ukupno su prihodovali 674 milijardi kuna (+9,4%), ostvarivši 41,4 milijarde kuna dobiti razdoblja (+18,3%), 15,4 milijarde kn gubitka (smanjenje od 51,4%) i 6,1 milijardu kuna neto dobiti, u odnosu na 2018. kada su ostvarili neto gubitak, navodi se u Fininoj objavi u kojoj analiziraju financijske rezultate poduzetnika po oblicima vlasništva u 2019.

Poduzetnici u državnom vlasništvu, njih 959, s pozitivnim konsolidiranim rezultatom od 2,9 mlrd. kn u 2019. ostvarili su rast od 4,4% u odnosu na neto dobit 2018. Pokazatelji koji se tiču efikasnosti, a koji bilježe niže stope napretka u odnosu na privatni sektor, ukazuju na manju tržišnu orijentiranost.

Za 3,2% veći su im ukupni prihodi (60,6 milijardi kuna), a dobit za 4,3% ( 3,7 milijardi), dok je gubitak 27,2% manji (768 milijuna). No, bilježe smanjenje broja zaposlenih za 0,1% (ukupno 100.935) pa iako je prosječna plaća kod njih i dalje veća, razlika je manja zbog visokog rasta ukupnih troškova plaća na nivou 12% kod privatnih poduzetnika te tek oko 2% u državnih.

Disproporcija

To znači da se porast prihoda u privatnom sektoru prelio na plaće njihovih radnika, dok je to izostalo kod poduzetnika u državnom vlasništvu, što se smatra korektnim zbog postojeće disproporcije u njihovim višim plaćama (prosječnih 6965 kn, 19,8% više od prosjeka svih poduzetnika) u odnosu na one privatnika (prosjek 5571 kn, tj. 4,2% manje od navedenog prosjeka).

Ovim se kretanjima demantiraju i kolokvijalne priče o poduzetnicima koji žive na račun radnika, dok je vjerojatno jednim dijelom razlog rasta bio i utjecaj smanjene dostupnosti radnika na tržištu.

Prijenos i restrukturiranje

Na ukupne rezultate značajno su utjecali i poduzetnici koji su iskazali znatan gubitak razdoblja. TOP 10 poduzetnika po gubitku razdoblja u 2019. iskazali su ukupno 3,4 milijarde kuna gubitaka, tj. petinu gubitka u 2019. od ukupno 17,6 milijardi kuna za 45.305 poduzetnika.

Po gubitku prva je, kako navode iz Fine, Fortenova Grupa – 2018. iskazala je gubitak od 19,8 tisuća kuna, u 2019. je povećan na 854 milijuna, a drugi je Kerum u stečaju, koji je gubitak od 1,6 tisuća kuna u 2018. povećao na 645 milijuna kuna lani. Iz Fortenove navode da su 2019. imali niz troškova uslijed prijenosa poslovanja s Agrokora i restrukturiranja Agrokora koji su u najvećem dijelu prikazani upravo na Fortenova grupi d.d.

“Ako Covid-19 ostavimo po strani, očekujemo da će se poslovni rezultati nastaviti poboljšavati. Fortenova grupa će kao rezultat toga ući u profitabilnu poziciju. Iz perspektive operativne dobiti i likvidnosti Fortenova grupa već sada ima stabilnu situaciju unatoč Covidu-19, a očekuje se da će se ona nastaviti“, navode.

Njihovo je obilježje lani, kako su već predstavili, rast oba najvažnija pokazatelja poslovanja u 2019. – ukupnog prihoda i EBITDA, uz stvaranje snažnih zaliha likvidnosti zahvaljujući kojima su u 2020. ušli s novčanom pozicijom od 1,6 milijardi kuna.

Pro forma konsolidirani ukupni prihod Fortenove lani je dosegnuo, kažu, gotovo 24 milijarde kuna, a konsolidirana prilagođena EBITDA iznosila je gotovo 1,7 milijardi kuna. Budući da Fortenova grupa d.d. posluje od 1. travnja 2019. , riječ je o pro forma konsolidiranim rezultatima grupe i 102 kompanije u njenom vlasništvu, bez Mercatora, čiji prijenos na Fortenova grupu još nije gotov.