Danas se sa startupovima i novim poduzetničkim idejama susrećemo svugdje, u gotovo svim zemljama svijeta nastaju ideje usmjerene rješavanju određenih problema ili uvođenje novih tehnologija. Iako postoje razni načini da od dobre ideje nastane uspješan biznis, neki to ne uspiju učiniti, a evo što čini ključne razlike između preživljavanja i potopa na konkurentnom tržištu.

1. Timing je sve

Najveći faktor koji odlučuje o uspjehu ili neuspjehu je pravo vrijeme. Neki bi mogli tvrditi da je ideja i / ili njezino izvršavanje važnije za uspjeh, no istina je kako je vrijeme predstavljanja poslovanja javnosti jednako važno, ako ne i više.

Postoji i scenarij u kojem ideja jednostavno može biti dobra, ali preuranjena za tržište. Stoga je ključno osluškivati potrebe ljudi, pa i po mogućnosti predviđati trendove ciljanog tržišta koje smo si odredili. S druge strane, ako na tržištu već postoji više igrača koji nude nešto slično – možda je prekasno ili je pak potrebno prilagoditi svoju ideju nudeći svježi pristup.

Primjerice, Mate Rimac je lansirao svoje automobile i bicikle na električni program upravo u vrijeme trenda ekološki prihvatljivijih vozila, a nekoliko godina kasnije to je postao gotovo mainstream mlađih generacija. No to nije puka slučajnost, Rimac je pratio svjetske trendove i dok je on u Hrvatskoj za to dobio zanemarive poticaje, američka vlada još 2008. odredila 25 milijardi dolara za razvoj vozila na alternativni pogon od čega je samo Elon Musk za Teslu dobio 500 milijuna.

Praćenje svjetskih trendova je u tom smislu ključno, kao i logičko promišljanje sljedeće stepenice razvoja kako bi se ostalo ispred konkurencije.

2. Promjene su dobrodošle

Tržište nije nepomična konstanta, već živi organizam, a to je nešto što svaki poduzetnik treba imati na umu. Danas više nego ikad postoji sprega tehnologije i poslovanja, a držanje u korak s modernih tehnologijama jedini je put s kojim poslovne ideje mogu biti bliske i novim generacijama.

Oni koji se odbijaju mijenjati, riskiraju neuspjeh. Odličan primjer za to je kada je Blockbuster odbio preuzeti Netflix. Na stol Blockbustera, tadašnjeg najvećeg lanca videoteka stigla je prvi puta 2000. godine ponuda Netflix-a koji im je nudio da preuzmu njihov online segment poslovanja za 50 milijuna dolara.

Ironično je i kako je vodstvo Blockbustera ljude iz Netflixa ispratilo uz smijeh, a slično su ponovili i 2007. godine. No, za razliku od Blockbustera, Netflix je imao viziju, mijenjali su navike konzumacije filmskog sadržaja, znali su kako ulaziti u kućanstva, kako doprijeti do korisnika i kako im olakšati pretraživanje, odnosno biranje onoga što žele gledati.

Shvaćali su da je budućnost u novim tehnologijama te bržoj, jednostavnijoj i jeftinijoj dostupnosti sadržaja. Zbog toga je danas Netflix globalna tehnološka sila, dok je Blockbuster u međuvremenu bankrotirao.

3. Problemi su izazovi, a ne nepremostive prepreke

Uspijevaju samo uporni, a dobar tim koji nije lako obeshrabriti bez odustajanja od svoje vizije treći je najvažniji faktor kod pokretanja poslovanja. Startupovi moraju biti prilagodljivi različitim situacijama i biti vrlo dinamični kako bi se riješili nepredviđeni problemi koji se uvijek pojave.

To posebno dolazi do izražaja kada kupci započnu koristiti vaš proizvod ili uslugu i reagiraju na potpuno drugačiji način od onoga što je predviđeno. Nije dobro zanemariti povratne informacije svojih klijenata ako želite steći njihovo povjerenje, bez obzira jesu li pozitivne ili negativne.

Uzimajući u obzir povratne informacije korisnika, ne samo da će se poboljšati njihovo povjerenje i lojalnost, već će vam omogućiti da svoj proizvod učinite korisnijim, povećavajući prodaju i konkurentnost. Samo hrabri su uspjeli transformirati svoje poslovanje, no to im se višestruko isplatilo.

4. Važnost modela i novca

Poslovni model ili kako se tvrtka bavi svojim tržištem je ključno, čak i ako se to razvija s vremenom. Nedostatak planiranja i razumijevanja količine resursa i vremena potrebnog za postizanje profitabilnosti uzrok je brojnih neuspjeha, ističe tehnološki poduzetnik i predavač Hari Mann.

Julie Meyer serijska je poduzetnica i osnivačica Ariadne Capital, koja ulaže i savjetuje tvrtke. Traži tvrtke s poslovnim modelima koji mijenjaju pravila igre, one u kojima poduzetnik kaže "ovako to radi sada, a ovako bi to trebalo raditi". Ona je inspirirana idejom Carlote Perez koja je predložila ideju da tehnološki ciklusi traju 60-80 godina. Trenutni ciklus, započet 1971. izumom Intelovih procesora sad je u fazi sazrijevanja. Meyer kaže da će uspješni startupi biti oni koji omoguće napredovanje nekih najvećih svjetskih kompanija.

Propast poslovanja zapravo označava nedostatak novca, stoga je financiranje ključno pitanje. Financije i investicije treba pažljivo planirati i još pažljivije njima upravljati, koristeći se pritom održivim poslovnim modelom.

Primjerice, nakon početnih osobnih investicija, hrvatski je inovator Mate Rimac počeo tražiti i druge investitore koji će njegove proizvode učiniti dostupnijima širem tržištu, a to nije bilo moguće kada iza sebe prototipe proizvoda koje želi raditi.

Još više o tome kako uspjeti, a i sve o važnosti inovacija za uspjeh možete uživo čuti na Digital Takeoveru 13. ožujka 2020. na Zagrebačkom Velesajmu.

Pridružite se vodećim kompanijama na domaćem i regionalnom tržištu, podijelite iskustva i osigurajte svoju priliku da poslušate i inspirirate se predavanjima najboljih globalnih i regionalnih predavača. Osigurajte svoje mjesto u društvu najvećih uz najpovoljniju, early bird kotizaciju.

Kupnjom paketa kotizacija možete ostvariti značajne uštede u odnosu na redovnu vrijednost paketa:

· 4 + 1 gratis – 20% uštede

· 9 + 3 gratis – 25% uštede

·12 + 5 gratis – 30% uštede