Pokretanje biznisa trnovit je put, ali oni su dokaz da se isplati

Autor: Darko Bičak , 01. ožujak 2015. u 22:00
Sanja Vale Čupić, Boris Sabatti, Robert Zenzerović, Kristina Rabar, Darko Špelić i Mislav Šimatović/Duško Marušić/PIXSELL

Kada sam 1996. došao u banku sa projektom, gotovo da su me naglavačke izbacili ispričao je poduzetnik koji danas uspjeh postiže i na stranim tržištima.

Na panelu Od ideje do uspješnog biznisa, dobri primjeri iz prakse, koji se održao u sklopu Poslovnog uzleta grada Pule, pokušalo se analizirati s kakvim preprekama se poduzetnici susreću kada žele operacionalizirati svoju ideju. Kristina Rabar, vlasnica startup tvrtke Optimus Consulting iz Pule predstavila je svoj primjer kako je od studentskog projekta s kolegicom stvorila uspješan biznis.

Kristina je pobijedila na studentskom natjecanju Ekonomskog i turističkog fakulteta dr. Mijo Mirković u pisanju projekta za Europske fondove. Zahvaljujući pomoći svoje mentorice, stvorila je biznis koji pomaže istarskim poduzetnicima da dobiju bespovratna sredstva iz Bruxellesa. "Oduvijek sam željela stvoriti vlastiti posao, no nisam znala u kojem smjeru krenuti. Zahvaljujući mentorici s fakulteta, uvidjela sam važnost ove djelatnosti te pronašla tržišnu nišu koja se traži. Naravno da u početku nije bilo jednostavno. Već prvi naš posao nije baš prošao uspješno jer nam klijent nije želio platiti", kaže 26-godišnja poduzetnica. Bilo je problema i sa registracijom tvrtke jer joj nitko pouzdano nije mogao smije li kao redovna studentica otvoriti poduzeće i zadržati studentski status, a bilo je problema i s registracijom imena. No, nakon gotovo dva mjeseca obilaženja raznih institucija i stručnjaka, problem je bio riješen.

Problema s pokretanjem biznisa imao je i Darko Špelić, direktor tvrtke za proizvodnju eteričnih mirisa Prestige. "Kada sam 1996. došao u banku sa svojim projektom ionizirajućih mirisa baziranih na morskoj vodi, gotovo da su me naglavačke izbacili. No, šest ili sedam godina kasnije, to je postao jedan od temeljnih proizvoda riječke tvrtke JGL. Njima su vjerovali, a meni nisu da se radi o proizvodu koji ima tržišnu budućnost", prisjetio se Špelić čija tvrtka ove godine slavi 25 godišnjicu.

Danas Prestige ima dva patentirana proizvoda, a polovicu svoje realizacije plasira u izvoz. Plan je da za 3-4 godine tek 20-ak posto proizvodnje završi u Hrvatskoj, a ostalo na inozemnom tržištu. Ovo malo poduzeće je dobilo poticaj od 256.000 kuna za razvoj poslovanja, a Špelić je izračunao da će se zahvaljujući ukupnoj investiciji i povećanom obujmu proizvodnje, ovaj novac posredno vratiti u državni proračun već za devet mjeseci. Iako je u počecima svojeg djelovanja imao dosta problema s institucijama, vlasnik Prestigea kaže da se zadnjih godina situacija dobrano promijenila nabolje te da danas nije gotovo nikakav problem doći u neko ministarstvo ili od Porezne uprave dobiti pomoć i pojašnjenje konkretnog problema.

Globalni uspjeh
Sanja Vale Čupić još je jedna poduzetnica čija inovativna društvena igra Adrianaut je postigla globalni uspjeh. Ova istoimena tvrtka nastala je iz Sanjinog hobija, jedriličarstva. "Željela sam da ljudi uživaju u igri navigacije, a da usput nešto nauče. Tako je nastala najprije društvena igra, a kasnije i aplikacija", pojašnjava Vale Čupić. Ni njezin poslovni početak nije bio bez porođajnih muka te su je na većini natječaja na koje se sa svojom inovacijom javljala, odbili. No, tada je krenula na sajmove inovacija u Švicarsku i Njemačku gdje su prepoznali vrijednost njezine ideje, što joj je dalo snagu da uspije i u Hrvatskoj. Nakon toga je napokon uspjela dobiti poticaj na javnom natječaju Istarske županije od 50 tisuća kuna s kojima je pokrenula biznis.

 

Vale Čupić

Odbili su me na većini natječaja na koje sam se sa svojom inovacijom javljala. No na sajmovima u Švicarskoj i Njemačkoj su prepoznali vrijednost moje ideje

Iako joj je na raspolaganju bio i neki od programa ili inkubatora Istarske razvojne agencije (IDA),  nije htjela takvu pomoć jer je htjela uspjeti sama.Boris Sabatti iz IDA-e naglašava da ova institucija, koja je registrirana kao doo, postoji upravo kako bi pomogla ljudima koji imaju dobre ideje, a nemaju sredstava, da ih razviju te pokrenu biznis. U inkubatoru IDA-e se može biti besplatno prva tri mjeseca, a nakon toga se registrirati tvrtka te nastaviti "boravak" uz vrlo povoljne uvijete. IDA je potaknula i mrežu inkubatora u nizu istarskih gradova. "Kada smo osnovali razvojnu agenciju, analizirali smo što poduzetnicima najviše treba i kako im mi možemo u tome pomoći. Shvatili smo da su to krediti te smo pokrenuli linije u kojima smo podijelili više od 700 kredita u vrijednosti od pola milijarde kuna po vrlo povoljnim uvjetima.

Kasnije se kao glavni problem nametnula garancija te smo se okrenuli tome i do sada dali više od 100 garancija istarskim tvrtkama i obrtnicima", kaže Sabatti. Koliko su inkubatori koje je IDA inicirala diljem Istre, govori i činjenica da je od 40 startupova koji su bili pokrenuti pod njihovim okriljem propalo samo njih tri. Štoviše, jedan njihov startup je čak postao multinacionalna IT tvrtka s više od 600 zaposlenih diljem svijeta.Robert Zenzerović, prodekan Fakulteta ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković u Puli, naglasio je važnost obrazovanja kojeg dobiju njihovi studenti. Zenzirović je pojasnio da oni pridaju veliku važnost promoviranju poduzetništva među svojim studentima kroz čitav niz kolegija, a isto tako putem natjecanja gdje se pred polaznike stavljaju realni problemi i traže konkretna rješenja. 

Intuicija i naporan rad
Formalnom obrazovanju pak previše ne vjeruje Darko Špelić koji kaže da više vjeruje zakonitostima tržišta nego udžbenicima. "Mudri ljudi koji su pisali udžbenik su vjerojatno imali dobre ideje i rješenja, no većinu njih je pojelo vrijeme i teško su u aktualnom vremenu primjenjivi na tržištu. Nigdje u knjigama nećete naći opisano kako uspjeti u biznisu. To morate pomoću intuicije, ali i sreće te napornoga rada", navodi Špelić. Važnost obrazovanja ističe i Sabatti koji kaže da su u počecima rada IDA-e morali poduzetnike na edukacije dovoditi vučući ih za rukav. No, danas se situacija promijenila i agencija mora ograničavati edukaciju na po jednog polaznika i jedne tvrtke. Dosad je neki vid edukacije u IDA-i prošlo više od 7500 poduzetnika. 

Izjave sudionika:

Oduvijek sam željela stvoriti vlastiti posao, no nisam znala u kojem smjeru krenuti. Zahvaljujući mentorici s fakulteta, uvidjela sam važnost ove djelatnosti te pronašla tržišnu nišu koja se traži
Kristina Rabar, Optimus Consulting

Polovicu svojih proizvoda plasiramo u izvoz. Plan je da za 3-4 godine 20-ak posto njih završi u Hrvatskoj, a ostalo na inozemnom tržištu
Darko Špelić, Prestige

Pokrenuli smo kreditne linije i podijelili više od 700 kredita u vrijednosti od pola milijarde kuna te dali 100 garancija istarskim tvrtkama i obrtnicima
Boris Sabatti, IDA inkubator

Komentari (1)
Pogledajte sve

To su iznimke koje potvrđuju pravilo – u Hrvatskoj se ne isplati ništa raditi niti u njoj živjeti. Ako vam država nezakonito uzme milijune i 12 godina ih ne vraća, ako sudovi i gruntovnice, pa ni policija i Državno odvjetništvo nisu u stanju razriješiti očiti i prijavljeni kriminal, ako je poduzetnička klima klimava, ako se bavite ovrhama a ne razvojnim projektima, ako su kamate velike, ako za projekte vlastite pameti nećete dobiti sredstva ukoliko nisu po volji stranim bankarima, …. Bježite iz takve zemlje što prije i što dalje!

New Report

Close