Što će lokalnoj samoupravi, a što poduzetnicima donijeti nova porezna reforma, pokušalo se otkriti na panel raspravi "Što donosi nova porezna reforma" koja se održala u sklopu Poslovnog uzleta grada Preloga. Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, istaknuo je da su na svakoj poreznoj reformi do sada nešto izgubili te ne očekuje da će u narednom razdoblju biti drukčije.

"Do sada smo gubitke nadoknađivali smanjivanjem administracije te dodatnim aktivnostima na otvaranju novih radnih mjesta u gospodarstvu koja su donosila rast. Ako se nastavi ovo rezanje prihoda lokalnih samouprava, ne vidim kako funkcionirati. Morat ćemo dizati komunalne naknade i ostale dažbine koje Grad može propisati", kazao je Kolarek.  Kristijan Babić, direktor tvrtke LPT, ističe da poduzetnici očekuju od svake reforme da će im omogućiti da lakše idu naprijed.

"Nadam se da se crne slutnje čelnika jedinica lokalne samouprave neće ostvariti i da neće biti dizanja komunalnih naknada", rekao je Babić. Mario Petković, direktor tvrtke Marti, smatra da poreznu reformu treba uvijek gledati kroz dvije stvari – konkurentost i odgovornost. "Mora se analizirati hoće li donijeti dodanu vrijednost ili će samo zakomplicirati situaciju. Ako donese vrijednost, onda je pozitivna. Vjerujem da će uspjeti jer sam poduzetnik i po prirodi stvari moram biti optimist", poručuje Petković.

Siniša Radiković, direktor komunalne tvrtke GKP PRE-kom očekuje da će porezna reforma za građane biti pozitivna jer će zbog pada PDV-a cijene biti smanjene i do 11 posto. "Mi smo u Prelogu već davno uveli kružnu ekonomiju te smo jedno od rijetkih komunalnih tvrtki u Hrvatskoj koja ostvaruju 10-ak posto ukupnog prihoda u izvozu. Radi se uglavnom o prikupljanju i obradi otpada te njegovu izvozu.

Prelog danas prerađuje 60 posto svojeg otpada dok je prosjek EU-a 43 posto. Na izvoz smo se morali orijentirani jer tržište u Hrvatskoj nije do kraja uređeno i ne cijeni dovoljno ono što radimo. Ne postoji strategija gospodarenja otpadom, a 500 milijuna eura stoji u EU za tu namjenu. Ako mi za naš prerađeni otpad u Hrvatskoj ostvarimo 1000 nečega, a u EU 2000, onda nema govora od tome što ćemo raditi. Ovakav model nam je i omogućio da s 18 zaposlenih prije 10-ak godina dođemo na više od 80 ljudi", kazao je Radiković.

Da u Prelogu ima problema s pronalaženjem dovoljno kvalificirane radne snage te je potrebno više uskladiti potrebe gospodarstva s obrazovnim planovima, svjestan je i gradonačelnik Kolarek. Dodaje da u rješavanje ovog problema moraju biti uključeni svi, od HGK i HUP-a do Ministarstva obrazovanja i lokalne samouprave. Problema s kvalificiranom radnom snagom ima i tvrtka Marti.

Na svojoj referentnoj listi ima većinu velikih proizvođača pića, od Coca Cole preko Heinekena do Molson Coorsa za koje rade rashladne škrinje te reklamni asortiman za ugostiteljske objekte i sajmove opremljen hologramom. "Nije bilo jednostavno ući u velike sustave, ali uvijek nađemo kupce koji će naručiti ono što još nismo proizveli. Naravno, riječ je zakon i tu nema izmotavanja", kaže Mario Petković. Dodaje da oni zaposlenike traže u čitavoj Hrvatskoj, uglavnom u Zagrebu. Nelogičnost obrazovnog sustava ilustrira kroz vlastiti slučaj – u Prelogu trenutno trebaju 100 bravara, a obrazuje ih se 14. "Ne trebamo trenutno niti jednog kuhara, a obrazujemo ih desetak. To se mora uskladiti", kaže Petković. 

Od 1980-ih Prelog je magnet za investitore

Grad Prelog ovog je petka bio domaćin Poslovnog uzleta, edukativne manifestacije u organizaciji Poslovnog dnevnika, koja treću godinu za redom u prvi plan postavlja hrvatsko malo i srednje poduzetništvo. Sam Uzlet se održao u sklopu tradicionalnog Gospodarskog foruma Preloga. Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, podsjetio je da se upravo male i srednje poduzetnike možemo nazvati pokretačkom snagom hrvatskoga gospodarstva. Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga istaknuo je da je od 1980-ih Prelog magnet za investitore jer se sve radi da bi se izašlo u susret novim investicijama. "Trenutno na području grada djeluje 244 tvrtke, 82 obrtnika te 200-injak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Moram spomenuti da nam je najstariji obrt star 96 godina, radi se o stolarskom biznisu", kaže Kolarek. Dodaje da je Prelog postao brend kojeg su prepoznali investitori iz osam zemalja svijeta. Trenutno u Prelogu ima 229 nezaposlenih, a što je pad za 15 posto u odnosu na lani. No, Kolarek upozorava na problem da zapravo postoji veliki nedostatak stručne radne snage koju moraju uvoziti jer je većina nezaposlenih nezadovoljavajućih kvalifikacija i uglavnom nezaposlivo. U narednom razdoblju u Prelogu očekuju snažan razvoj rekreativnog turizma te je već lani zabilježeno 8000 noćenja. Matija Posavec, župan Međimurske županije istaknuo je kako se "naši poduzetnici ne guraju pod skute lokalnih ili centralnih vlasti i traže da im se nešto da, nego samo traže šansu da im se da imaju jednake šanse za uspjeh. Trebaju imati jednaku šansu na domaćem i inozemnom tržištu da budu konkurentni. Moraju imati jednaku šansu da imaju pristup EU fondovima kako bi bili konkurentni kao tvrtke iz Zagreba ili iz Poljske. Potrebno je raditi i na podizanju profitabilnosti industrija koje se ovdje razvijaju kako bi se povećale plaće koje su u Međimurju izrazito niske". Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, kazala je da krilatica "Omogućimo dobrima da postanu još bolji" najbolje pokazuje situaciju u Međimurju. Ministarstvo je početkom ove godine pokrenulo projekte za male i mikro poduzetnike kojima se omogućuju bespovratne potpore od 65 do 85 posto. 

Poduzetnici u Prelogu educirali se o novim tehnologijama…

U sklopu Poslovnog uzleta i Gospodarskog foruma grada Preloga održane su u petak i besplatne edukacije za tamošnje poduzetnike. Tako su mali i srednji poduzetnici te obrtnici iz Preloga imali priliku saznati kako primjeniti moderne tehnologije u poslovanju, kako izraditi projekt i dobiti novac iz EU fondova te kako osigurati što povoljniji kredit za poslovanje. Željka Janda-Hegediš iz HT-a predstavila je poduzetnicima u Zaprešiću Cloud usluge na radionici "Kako vam nove tehnologije mogu olakšati svakodnevne poslovne izazove". Kristina Žabčić i Josipa Kutle Stepančić iz Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije HAMAG-BICRO su preloškim poduzetnicima predstavili programe potpora i kreditiranja malog gospodarstva. Detaljno je prikazan postupak prijave, odobravanja i korištenja potpora te praćenje odobrenih projekata ulaganja i nadzora nad korištenjem potpora kao i ostala pitanja u vezi primjene pravila o regionalnim potporama. Kristina Androlić, poslovna savjetnica iz tvrtke Androlić konzalting, održala je predavanje na temu europskih fondova koje je prisutnima donijelo dodatna znanja o mogućnostima financiranja iz fondova. 

Prelog kreće sa Strategijom razvoja poduzetništva

Josip Bacingerr i Nikola Jurčić iz tvrtke Bercon predstavili su u sklopu Poslovnog uzleta u Prelogu upravo izrađenu Razvojnu strategiju poduzetničkog okruženja Grada Preloga do 2020. godine. Strategija je u petak stavljena u javnu raspravu koja će trajati 10 dana. Kako je pojasno Bacinger, u Strategija komparira situaciju u Prelogu s onom u Međimurskom županiji i na nacionalnoj nivou. "Zaključak je da smo dobri, ali moramo raditi da bi bili još bolji. Često se može čuti da su u Međimurju, pa tako i u Prelogu, male plaće. Ali to je u usporedbi s visokim plaćama u administrativnom sektoru. Kada se gleda realni sektor, onda smo tu negdje", sumirao je Bacinger. Konzultanti sugeriraju u kojem smjeru dalje razvijati poduzetništvo i u kojim sektorima, a isto tako i kako pojačati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. U Prelogu računaju i na ruralni razvoj i aktivni turizam s ciljem povećanja broja noćenja. 

Poduzetnici naučili kako se osigurati od neplaćanja

Poduzetnicima je jedan od najvećih problema u njihovu poslovanju nelikvidnost do koje često dolazi zbog posrtaja ili prevare njihovih kupaca. Zbog toga postoji niz institucija i alata koji im pomažu u takvoj situaciji, a jedan od njih je i mogućnost osiguranja naplate koji je u Zaprešiću predstavila slovenska tvrtka SID. Radi se o instituciji koja je pandan našem HBOR-u, ali koja djeluje i izvan slovenskih granica. Njihov predstavnik u Hrvatskoj, Luka Antunović, ističe da je problem neplaćanja, možda ne u istom obimu, prisutan jednako u ovoj regiji kao i s tvrtkama iz Austrije i Njemačke. "Činjenica je da se mnogi igrači ponašaju po jednom obrascu kada posluju na matičnim tržištima u Austriji i Njemačkoj, a sasvim drukčije kada dođu u Hrvatsku ili Sloveniju. Zbog toga je dobro uvijek imati neki osigurač ako dođete u situaciju da su problemi kupca postali i vaši problemi", kaže Antunović.

Na Gospodarskom forumu izlaganja Sandre Švaljek i Mladena Vedriša

U sklopu Gospodarskog foruma u Prelogu su u petak svoje prezentacije o aktualnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj održali i Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Vedriš je održao prezentaciju na temu Lokalni ekonomski razvoj i pravni okvir za ulaganje u Republiku Hrvatsku. Govorio je o međusobnom odnosu BDP-a, ukupne zaposlenosti i investicija, s posebnim osvrtom na Međimurje i Prelog. Istaknuo je komparativnu prednost ovog kraja, a to je bazična proizvodnja koja je u mnogim drugim dijelovima zemlje, a i Europe te SAD-a izgubljena. Naveo je primjer da je jedan od prioriteta administracije američkog predsjednika Baracka Obame bio da vrati proizvodnju iz Kine u SAD. Hrvatska je deindustrijalizirana, a pokazatelji koji bi omogućili razvoj nisu perspektivni. To se prije svega odnosi na mali udio zaposlenih u odnosu na nezaposlene i umirovljenike. Također, statistike pokazuju da smo po investicijama i izvozu, gledano po glavi stanovnika, na samom dnu među novim članicama EU-a. Sandra Švaljek je govorila o tome kako fiskalna politika može pozitivno, a još češće negativno, utjecati na gospodarstvo.