Bilježimo rast od pet posto u poreznim prihodima što je dobrim dijelom rezultat povećanja zaposlenosti. Pozitivan se trend nastavlja dalje, a u uzlaznoj putanji su i investicije. Gospodarska zona je spremna za prihvat novih tvrtki, opremljena je i uređuje se pristupna cesta. Optimizam je jako važan jer u negativno okruženje nitko ne želi ulagati. To je put kojim idemo i dalje. Naš su plan županija, gradovi i općine sretnih i zadovoljnih ljudi.

Poručio je to gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak na manifestaciji Poslovni uzlet koja se u srijedu održala u tom gradu. Međimurski župan Matija Posavec poručio je da s poduzetnicima i obrtnicima se treba graditi povjerenje i dati im ono što trebaju kako bismo im stvorili dobar okvir za poslovanje.  "Želimo zadržati radnu snagu i da ona postane konkurentna te da se poslodavci bore za svoje ljude", istaknuo je Posavec dodavši da je gospodarstvo Međimurske i Varaždinske županije raslo čak i u vremenima krize. Zašto neki poduzetnici uspijevaju, a neki ne i koja je u tome uloga županija jedno je od pitanja na koje je odgovoreno u sklopu panel diskusije.

Od Hrvatske je centraliziranija još samo Grčka, što je prepreka daljnjem i bržem razvoju. Sustav javne uprave je na krivim nogama i nužna je sveobuhvatna reforma s pratećim procesom decentralizacije, zaključili su panelisti.Ipak, decentralizacija i promjena javne uprave nisu ista stvar, napomenuo je župan Varaždinske županije Predrag Štromar.  "Teritorijalni ustroj je dobar, ali je nužna decentralizacija. Župani žele rast u svojim jedinicama i žele povesti hrvatsko gospodarstvo zbog čega surađujemo i razgovaramo s našim poduzetnicima. Ludbreg s metalnom industrijom nema prilagođenu upisnu kvotu za srednju školu u onim zanimanjima koja su vrlo tražena. Neki pomaci su učinjeni, no tek kad bi se upravljanje obrazovanjem spustilo na razinu županije moglo bi se učiniti više. Željeli bismo pomoći poduzetnicima u obuci njihovih budućih radnika. Trebamo decentralizaciju ovlasti", smatra Štromar. Varaždinska je županija lani zabilježila rast zaposlenosti i rast prihoda, no ove godine porezna reforma nije oštetila samo županije već općine i gradove, nastavio je.

Na kraju je poručio i da su župani svojevrsni ambasadori gospodarstva njihovih regija te da su uvijek spremni pomoći. Regionalni razvoj nije ujednačen i vrlo je važno da Vlada daje šansu svima, složio se Matija Posavec. "Imamo priliku podići BDP uz pomoć EU fondova. Mogu se financirati važni projekti i uložiti u infrastrukturu na područjima gdje je to potrebno. Država je vrlo centralizirana i velik postotak novca završi u središnjoj blagajni, a uz to ni manje jedinice nemaju potpune ovlasti za upravljanje", naglasio je. "Treba fleksibilizirati birokraciju i uvjete prijava na natječaje EU fondova. Sustav treba pojednostaviti, a razvojnim agencijama olakšati posao kako bi se krajnjim korisnicima olakšalo apliciranje. Za sve to potrebni su tek dobra volja i sposobnost", smatra.

Veće ovlasti znače i veću odgovornost, napominje, za što su nužna dostatna sredstva. U Hrvatskoj se 90% odluka donosi na državnoj razini, a u zemljama poput Belgije radi se o oko 60% odgovornosti spuštenoj na regionalnu razinu. Takve su zemlje funkcionalnije, dodao je. "Smanjili smo papirologiju i pojednostavnili procedure, subvencioniramo i ulažemo u poduzetničke zone sve kako bismo poduzetnicima stvorili mogućnost da funkcioniraju normalno", zaključio je.

Proračuni lokalnih jedinica ne mogu se promijeniti preko noći, dodao je gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak. "Ako morate ulagati isključivo svoj novac, premalo ostaje za poticanje mladih, stipendiranje studenata ili sufinanciranje vrtića. Tu se kao važan izvor nameću upravo fondovi EU", napominje. Kao primjer dobre prakse, spomenuo je projekt Aglomeracije Mursko Središće koji podrazumijeva gradnju sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Nemjerljive vrijednosti za zaštitu okoliša, kaže, a vrijednost investicije od 15 milijuna eura financiran je iz EU fondova koji će omogućiti i otvaranje radnih mjesta. Centar za kulturu Mursko Središće projekt je vrijedan 8 mil. kuna na kojem su angažirane domaće tvrtke i domaći ljudi. "Na ovom području bilježi se i povratak mladih iz inozemstva koji dolaze primijeniti stečena znanja", dodao je na kraju.

Poduzetnici nakon besplatne edukacije bilancu imaju u 'malom prstu'

U Murskom Središću u sklopu edukativnog dijela Poslovnog uzleta održana je interaktivna radionica "Bilanca u malom prstu". Predavačice Tanja Kovačević i Matilda Vlah dolaze iz zagrebačke tvrtke za provedbu projekata financiranih novcem EU fondova te financijsko i bankarsko savjetovanje Kota projekt. Obrađene teme obuhvatile su temeljne pojmove, pravne oblike poduzetništva, bilancu, račun dobiti i gubitka, financijske pokazatelje te pregled stvarnih financijskih izvještaja. Poduzetnicima početnicima ova je radionica olakšala ulazak u na prvi pogled vrlo složen sustav računovodstva. Bilanca je, pojasnile su, financijski izvještaj u kojem se izvještava stanje imovine, obveza i glavnice nekog poduzeća u određenom trenutku. Stavke imovine nalaze se na lijevoj strani, a stavke obveze i kapitala na desnoj. Pojašnjeno je i što su poslovne knjige obrtnika, odnosno što sve uključuju – knjigu primitaka i izdataka, prometa, evidenciju o tražbinama i obavezama te popis dugotrajne imovine. Obrtnici koji su uključeni u sustav PDV-a moraju voditi i propisane knjige ulaznih i izlaznih računa, temeljem kojih se obračunava obveza za plaćanje PDV-a.  Pažnja se posvetila i nekim za početnike također manje poznatim pojmovima poput revalorizacije. Radi se o svođenju knjigovodstvene vrijednosti imovine na fer vrijednost. U bilanci se vidi kao uvećanje/umanjenje vrijednosti imovine i uvećanje/umanjenje kapitalnih pričuva ili prihode/rashode. Naznačena je i razlika između financijskih prihoda u koji ulaze kamate, tečajne razlike, dobici od financijske imovine, dividenda i udjeli u dobiti i financijskih rashoda koje čine kamate, tečajne razlike i gubici od financijske imovine. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“