Nakon televizijske karijere, Martina Mršić poslovni je put nastavila u poduzetništvu, kao poslovna trenerica i master neurolingvističke psihologije. Kad poduzetniku zaškripi s marketingom i poslovnom komunikacijom, ona je ta koja rješava probleme. Stoga je bila logičan izbor za prvi podcast “Mali savjeti za veliki biznis” Poslovnog TV-a , novog projekta Poslovnog dnevnika. O izazovima u karijeri i ovom projektu razgovarali smo s Martinom Mršić u jednom od njenih rijetkih poslovnih predaha.
Kako ste se, kao diplomirana novinarka s televizijskim iskustvom, odlučili za poduzetništvo i business coaching?
Nakon novinarstva, dugo sam radila u odnosima s javnošću i kao direktorica marketinga. Uvidjela sam koliko su važni procesi, komunikacija i korporativna kultura. Prepoznala sam probleme u sustavu pa me počelo zanimati kako ih kao rukovoditeljica mogu riješiti. Tri godine sam se educirala za poslovnu trenericu. Po meni je edukacija o naprednim komunikacijskim vještinama prirodan slijed za novinare i PR-ovce, a učenje leadershipa i poslovne emocionalne inteligencije prirodan slijed za svakog menadžera. Pobornik sam cjeloživotnog učenja i osobni razvoj je postao moj životni stil, ne samo kroz edukacije nego i kroz svakodnevan život.
Odlučila sam otvoriti svoju tvrtku “Imam Riječ” koja ujedinjuje to interdisplinarno znanje, pomažem ljudima u marketinškim aktivnostima i ujedno dobivaju trenersku podršku u svojem radu i procesima. Najviše se bavim strategijama komunikacije, kad ljude treba brendirati i pripremiti im komunikaciju prema van, savjetujem ih o stvaranju kreativnog sadržaja ili im ga sama produciram, držim edukacije o komunikaciji unutar firme i prema tržištu, a formirala sam i edukaciju o malo drugačijem “storytellingu” i efektnom i kreativnom PR-u “Priče koje dopiru” za javni sektor, agencije i veće sustave.
Jesu li se u današnjem poslovnom svijetu promijenila neka pravila ponašanja i komuniciranja, posebno s obzirom na ubrzani razvoj tehnologije?
Primjećujem da nedostaje tehnološki bonton. Nismo se još naučili na suživot s tehnologijom u tom pogledu. Svi smo ovisni o skrolanju te se diktira stalna dostupnost, čega ljudi nisu svjesni, a to povećava stres. Također, ljudi postaju brzopleti jer si ne daju vremena da u miru i promišljeno odgovore na mail ili na poruku. Sve je instant. Gubi se privatnost. Smatram da je posve neprimjereno slati mailove u kasne večernje sate. To nije dokaz posvećenosti nego zadiranje u tuđi osobni prostor i vrijeme. Također, vrlo je često da razgovarate s nekim, a da osoba toliko multitaska da ne diže pogled s mobitela. To je zapravo nepristojno. Ujutro se ne preporuča da čim otvorite oči idete skrolati i odgovarati na hrpu mailova i poruka, nego da barem 10 minuta imate normalan, miran početak dana dok se ne bacite u komunikacijski žrvanj. Treba raditi na tehnološkoj kulturi, educirati, posebice mlađe generacije, kako bi se to dugoročno prenijelo i u poslovni bonton.
Koliko je pandemija koronavirusa, iz vašeg kuta gledanja, utjecala na poslovne aktivnosti ?
Iz komunikacijskog gledišta utjecala je na to da smo doslovce bili prisiljeni upoznati se s novim tehnološkim platformama pa čak i ona generacija koja sebe naziva “tudumima” za tehnologiju.
Ljudi su počeli drugačije doživljavati sebe jer se vide na ekranu, morali su promijeniti svoja uvjerenja da se ne vole vidjeti, snimati ili fotkati, probiti svoje strahove i otpore od tehnologije i snimanja.
Izazov je svakako kako održati efektivnu i uspješnu komunikaciju u online uvjetima. Nužno je održavati dnevne ili tjedne briefinge preko Whatsapp video calla ili Zooma, na tome treba inzistirati jer se inače gubi ona spona među ljudima, timski duh, povezanost i sinergija. Sama izmjena mišljenja i razgovor o problemima je itekako važan, a to smo shvaćali zdravo za gotovo. Inače je prostor za nesporazum i udaljavanje od onih zajedničkih vrijednosti koje čine dobar tim i projekt – velik. Izazov je tu “korporativnu kulturu” održati preko optičkog kabla. Treba samo inzistirati na čestoj komunikaciji.
Koje poslovne vještine danas mora imati uspješan business leader?
Mora biti uzor i primjer svom timu. Ne može primjerice zahtijevati točnost, a kasniti na svaki sastanak. Mora imati emocionalnu inteligenciju i vrednovati osobnost svakog člana tima. Prošlo je vrijeme poslušnosti, sada se cijeni proaktivnost, inovativnost, samostalnost i autentičnost svakog zaposlenika i svakom od njih se pristupa holistički. Mi nismo samo ljudi u odijelima. Nismo druge osobe samo zato što smo ušli u poslovnu zgradu. Lider ima empatiju, razumijevanje, gleda osobu u cjelini. Vani je već razvijen svjesni kapitalizam, koji stvara korelaciju između samopoštovanja zaposlenika i uspješnog poslovanja.
Upravljanje samim sobom, osobna odgovornost, samousmjeravanje, davanje doprinosa i dodane vrijednosti cijeni se više od konformnosti zaposlenika i samo takav tim ljudi može preživjeti na tržištu u doba sve bržih i sve većih promjena.
Počeli ste suradnju s Poslovnim TV-om. O kakvom je projektu riječ, kome je namijenjen, što čitatelje i gledatelje očekuje?
Snimamo podcast “Mali savjeti za veliki biznis by Martina Mršić” koji je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima i daje konkretne i brze savjete, od promocije i komunikacije do efektivnosti, od toga kako pisati tekstove na webu, kako si napraviti promociju do toga kako prestati gubiti vrijeme u danu na nepotrebna sastančenja.
Autorica sam i prezentiram sadržaj uz odličan produkcijski tim Poslovnog TV-a. Ideja nam je da u kratkoj formi dajemo korisne savjete, bez puno teorije, već samo konkretno znanje. Podcast ide jednom tjedno, a u planu je da ugostim i druge poduzetnike koji će također u vrlo kratkoj formi podijeliti svoje “tips&tricks”.
Cilj nam je da budemo pitki, jasni i zanimljivi i veselimo se feedbacku gledatelja da u tome budemo što bolji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu